Kroz taj je logor prošlo oko dvije tisuće židovskih žena, djece i staraca, mahom iz Bosne i Hercegovine, a život u njemu skončalo je njih više od 550.




Uz sačuvane osnovne podatke – ime, prezime, godinu i mjesto rođenja, sahranjeni su na Židovskom groblju u Đakovu po čemu je ono jedinstveno.


Uz židovske općine iz Hrvatske, komemoraciji su nazočili i predstavnici židovskih općina iz Sarajeva, Doboja, Beograda, Novog Sad i drugih mjesta.


Na zlo holokausta, kao i upozoravajuće pojave današnjice, ukazao je predsjednik Koordinacije židovskih općina u RH i predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus te rekao da u današnje vrijeme žalosti što se komemorira onima koji su Židove ubijali.


“Žalosti me što se u današnje vrijeme komemorira onima koji su nas ubijali, a pod izlikom da su žrtve komunizma – ustašama i Nijemcima, koji su 1945. bježali iz Hrvatske da spase svoj život, a bježali su nakon kapitulacije Njemačke, 8. svibnja 1945. i zbog kapitulacije ustaškog režima, 15. svibnja. To me vrijeđa, a mora vrijeđati i sve nas”, rekao je Kraus.


Pozvao je na molitvu za žrtve holokausta koje su završile u sabirnom logoru u Đakovu, i za sve žrtve holokausta od 1937. do 1945. Vjerski obred vodio je glavni rabin RH Luciano Moše Prelević.


Pozdravne riječi uputio je i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, a ispred Crkve izaslanik đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, vlč. Ivan Benaković, proesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu.


Položeni su i vijenci uz spomen-obilježje na ulazu u Židovsko groblje, nakon čega su sudionici komemoracije obišli grobove žrtava te vijenac položili i u Nazorovoj ulici gdje je za vrijeme Drugog svjetskog rata djelovao sabirni logor za Židove.


Komemoraciju je organizirala Židovska općina Osijek.