Vladine antiinflacijske mjere na udaru su kritika, a posebno su ogorčeni privatni turistički iznajmljivači i tzv. paušalni obrtnici. Tako je Hrvatska obrtnička komora objavila kako se protivi Vladinim novim mjerama te traže zaštitu paušalaca i najavljuje prosvjede.

Već su krenuli u prikupljanje potpisa na peticiju da Vlada odustane od svojih najava o novim poreznim opterećenjima, a ministar financija Tomislav Ćorić najavio je kako će se sastati s njima i uvjeriti ih da svatko mora podnijeti svoj teret te rekao da Vlada gleda cjelinu i makroekonomske prilike, a oni samo gledaju svoje interese.

Uvođenje reda

– HOK se i dalje protivi najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao »prikrivenih radnika«.

Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze.

U ovom trenutku fokusirani smo još na institucionalni dijalog i zastupanje interesa obrtnika kroz službene kanale, a o svim daljnjim koracima ćemo obavijestiti članstvo i javnost, priopćili su iz Hrvatske obrtničke komore.

Udruge Glas poduzetnika (UGP) i Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) te obrtnika-paušalista već su prikupile više od 30 tisuća potpisa na peticiju pod nazivom »Ne novim nametima«.

No, Ćorić im je odgovorio kako »svi mi dobro znamo« da ima tzv. prikrivenog nesamostalnog rada i da će se u to uvesti red.

– Promjene u oporezivanju bit će minimalne, i taj teret neće značajno utjecati ni na čije poslovanje. Paušalisti u Hrvatskoj imaju naknade koje su među najfavorabilnijima u EU-u, i jasno nam je da je kod povećanja poreznog tretmana uvijek i nešto nezadovoljnih, ali elaborirat ćemo im svoje razloge za nove mjere, rekao je Ćorić.

Na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković upozorio je da inflacija počinje padati i da sada iznosi 5,2 posto, što je 0,2 posto manje nego prošli mjesec.

– Hrvatska je jedna od zemalja europodručja u kojima je inflacija u svibnju pala, nasuprot 13 zemalja u kojima je porasla, rekao je premijer. Tome, prema njegovim riječima, pridonosi ograničavanje cijena naftnih derivata.

Vlada je i proteklog tjedna, rekao je, donijela odluke o ograničenju cijena eurosupera, eurodizela, plavog dizela te plina za boce i spremnike, čime pridonosi smanjenju inflatornih pritisaka.

Iznio je i podatke o tome da Hrvatska danas bilježi najmanju nezaposlenost ikad, a kao primjer naveo je Grad Zagreb, u kojem ima više od milijun stanovnika, ne radi njih tek 6.500.

Premijer: Iznajmljivači neće imati problema

Premijer Andrej Plenković komentirao je kritike iznajmljivača i paušalaca na račun Vladinih mjera.

– Ukidamo porez na dohodak za umirovljenike, to je 160 milijuna eura manje lokalnoj zajednici. Donji prag za iznajmljivače se diže sa 70 na 100 eura. Radi se o plaćanju po jednom krevetu u godini dana.

U najboljim dijelovima Hrvatske se diže sa 100 na 150 eura. Nijedan iznajmljivač s tim neće imati problema, a njegova zajednica će imati bolju rasvjetu, kolnik, kanalizaciju. Paušal postoji da se plati barem nešto, zaključio je premijer.

Pet preporuka

Kritike koje su išle prema Vladi zbog novih mjera, a koje su u najoštrijem obliku došle iz Ureda predsjednika Republike Zorana Milanovića, čiji je savjetnik Velibor Mačkić optužio Vladu da donosi mjere za spas budžeta, a ne za spas građana, u velikoj mjeri su otvorile i pitanje stanja proračuna.

Upravo na to upozorava i Europska komisija koja u svojim preporukama ističe da Hrvatska mora početi bolje kontrolirati javnu potrošnju.

Iako ministar Ćorić, kao i premijer Plenković, neprestano ponavljaju da do kraja 2026. deficit proračuna sigurno neće probiti 3 posto, što je limit koji dopušta EU svojim Mastriškim kriterijima, Komisija upozorava da neto rashodi u Hrvatskoj stalno rastu – u tri godine kumulativno čak više od 35 posto.

– Hrvatska treba poduzeti mjere za poboljšanje kontrole neto rashoda, poboljšati kvalitetu i učinkovitost državne potrošnje i dati prioritet ulaganjima koja potiču rast, neke su od preporuka EK-a.

Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila izvješća za sve države članice u kojima se analiziraju gospodarski društveni razvoj. Preporuke za Hrvatsku su ovoga puta konkretnije nego ranije.

Tako Komisija ima pet preporuka: prva se odnosi na kontrolu neto rashoda gdje Hrvatska znatno odstupa od preporučenih gornjih granica. Prema izračunu komisije, neto rashodi u Hrvatskoj porast će za 5,7 posto u 2026. godini, a kumulativno za 37,5 posto u 2024., 2025. i 2026. godini.

Također, projicirani rast neto rashoda u 2026. godini iznad je preporučene maksimalne stope rasta, što odgovara odstupanju od nešto više od 0,3 posto BDP-a na godišnjoj razini.

To je i rezultat povećanog financiranja obrane, što Komisija podržava. No ipak, Komisija upozorava da će u nadolazećim godinama javne financije biti pod sve većim pritiskom zbog rastućih potreba za potrošnjom za produktivna ulaganja, zbog starenja stanovništva, prilagodbe klimatskim promjenama, obrane, dvostruke tranzicije i drugih konkurentskih prioriteta.

Ističe također i potrebu da Hrvatska poboljša kvalitetu i učinkovitost javne potrošnje te da prioritet ulaganjima koja potiču rast, uključujući i na lokalnoj razini.

Od Hrvatske se traži jačanje obrambenih rashoda i spremnosti, uz učinkovitu potrošnju i prilagodbu proračuna. Komisija traži i da mjere protiv rasta cijena energije budu privremene i usmjerene na ranjiva kućanstva i energetski intenzivne tvrtke, uz bolju kontrolu javne potrošnje, preispitivanje poreznih olakšica i nastavak reforme poreza na imovinu.

Dodatne uštede

Komisija navodi da je Hrvatska nedavnim reformama oporezivanja nekretnina poduzela važne korake, ali da je trenutačni okvir ograničenog opsega, jer se primjenjuje samo na prazne i sekundarne nekretnine te se pretežno temelji na lokaciji i veličini, a ne na tržišnoj vrijednosti.

Stoga poziva Hrvatsku da se okvir poreza na nekretnine proširi na širu bazu stanovništva.

Preporučuje se i spajanje subjekata u cilju ušteda, primjerice spajanja javnih istraživačkih instituta i sveučilišta, kao i jačanje tržišta kapitala. Traži se i pojednostavljenje izdavanje dozvola kako bi se podržala čista industrijska tranzicija.

Preporučuje se i funkcionalno spajanje javne uprave na lokalnoj razini, poboljšanje upravljanja ljudskim resursima, poboljšanje pravosudnog sustava, ubrzanje uvođenja širokopojasnog interneta u nedovoljno pokrivenim područjima, posebno ruralnim područjima i otocima.

Sugerira se i jača podrška obnovljivim izvorima energije, ali i postupno ukidanje subvencije za fosilna goriva, posebice u prometnom sektoru – na to će sigurno biti dosta reakcija, ako se Vlada odluči krenuti u tom smjeru.

U petoj preporuci navodi se da treba raditi na smanjenju nedostatka radne snage i vještina uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada, a kada je riječ o zdravstvu traži se i bolja zemljopisna distribucija zdravstvenih radnika i ustanova, ulaganje u e-zdravstvo i jačanje prevencije.

Zatraženo je i povećanje ponude stanova u područjima velike potražnje kao i poboljšanje praćenja pristupačnog i socijalnog stanovanja.

Tako su Vlada i premijer Plenković između čekića i nakovnja – s jedne strane, država mora povećati prihode jer planira nove socijalne rashode, a s druge strane europski okvir zahtijeva još odgovornije upravljanje proračunom nego dosad i traži dodatne uštede.