Očekivani epilog

Grupacija Baskonia-Alaves dovela je i 16. trenera u osam godina vladavine u Puli. Riječ je o - Španjolcu!

Ivica Cerovac

Javi Cabello

Javi Cabello

Punim imenom Javier Antonio Cabello Rubio, u trenerske je vode ušao kao koordinator u omladinskoj školi Villarreala, nakon čega je kombinirao vođenje španjolskih niželigaša s drugim ulogama koje je obnašao u "ozbiljnijim" klubovima



PULA  Manolo Marquez, Curro Torres, Krunoslav Rendulić, Igor Cvitanović, Ivan Prelec, Danijel Jumić, Fausto Budicin, opet Danijel Jumić, Gonzalo Garcia, Mislav Karoglan, Sergej Banović, David Catala, Paolo Tramezzani, opet Sergej Banović, pa opet Gonzalo Garcia, Goran Tomić, Oriol Riera i Krešimir Režić. Imena su to petnaestorice trenera koji su se u posljednjih osam godina, otkad je Grupacija Baskonia-Alaves većinski vlasnik Istre 1961, izmijenila na zeleno-žutoj klupi. Kako po okončanju jubilarne 20. prvoligaške sezone Režiću nije ponuđen novi ugovor, s nestrpljenjem se čekalo ime njegovog nasljednika, a kako stvari trenutačno stoje, 16. trener u eri Baska (sedmi stranac) te 34. koji će voditi pulski klub u najjačem razredu hrvatskog nogometa, bit će 51-godišnji Španjolac Javi Cabello.


Kandidati


Punim imenom Javier Antonio Cabello Rubio, stručnjak rođen u Valenciji u trenerske je vode ušao davne 1999. godine kao koordinator u omladinskoj školi Villarreala, nakon čega je u godinama koje su slijedile kombinirao samostalno vođenje španjolskih niželigaša s drugim ulogama koje je obnašao u “ozbiljnijim” klubovima na Pirenejskom poluotoku. Cabello je tako trenirao Ciezu, Castellon i Cultural y Deportiva Leonesu te bio skaut prve momčadi Villarreala, direktor omladinske škole Valencije i tehnički direktor Elchea, da bi 2017. godine stigao u redove Deportivo Alavesa, gdje je u naredne četiri sezone bio pomoćnik nekolicini glavnih trenera, počevši od Argentinca Luis Zubeldije.


U tom je periodu, poput Banovića u Istri 1961, kao “vatrogasno” rješenje između odlaska jednog i dolaska drugog trenera samostalno vodio i dvije utakmice La Lige, da bi ga potom nogometni put odveo preko “velike bare” u Dallas, gdje je također obnašao ulogu asistenta. Povratkom u Europu preuzeo je prošlog ljeta Eldense, još jednog španjolskog niželigaša na čijoj se klupi zadržao tek osam utakmica.




Puno zvučnije ime, koje se također spominje kao potencijalnog novog kormilara zeleno-žutog broda, ono je Roberta Morena, nekadašnjeg pomoćnika Luisa Enriquea na klupi španjolske reprezentacije te nekolicine renomiranih europskih klubova, no teško je za očekivati da bi se čovjek koji je unutar posljednjih sedam godina trenirao Monaco, Granadu i Soči, spustio s konja na magarca i preuzeo Istru 1961. Realnost pulskog prvoligaša u ovom je trenutku trener kapaciteta i ostvarene karijere u rangu Cabella, a putem kojih će od svojih prethodnika on krenuti ako stvarno osvane na Drosini, pokazat će vrijeme.


Novi smjer


Naravno, puno će toga ovisiti o smjeru koji će u Vitoriji zauzeti prema Istri 1961, za što bi opet glavni i odgovorni čovjek trebao postati Sergio Fernandez. Da mu “big boss” Josean Querejeta bezrezervno vjeruje mogla bi potvrditi činjenica da mu je namijenio ulogu koju je u posljednje vrijeme obnašao njegov sin Haritz, no ostaje nam da vidimo kako će se ta rošada odraziti na Istru 1961. Ako je vjerovati prošlosti, zeleno-žuti navijači nemaju previše razloga za optimizam jer kad je ranije Fernandez imao glavnu kontrolu nad projektom u koji je bio uključen pulski klub, iskoristio je to da u potpunosti marginalizira njegovu ulogu unutar Grupacije.


Možda će se na tom planu nešto ipak promijeniti, i to ponajprije zahvaljujući Villeu Koskiju, koji je zimus iz Istre 1961 preselio u redove Deportivo Alavesa te u prvih 13 kola što je bio na dispoziciji tamošnjem treneru, na terenu ukupno proveo 11 minuta. No, kad se sezona lomila te borba za goli prvoligaški život doživjela svoj vrhunac, Finac je tri posljednja kola odradio od prvog do posljednjeg sudačkog zvižduka i pritom pomogao Alavesu da izbori ostanak u društvu najboljih, ali i podigao akcije Istre 1961.


Zahvaljujući njegovim predstavama izgleda da je i Fernandez napokon shvatio kako pulski klub može biti značajan kotačić u baskijskom projektu, ali i da su realne šanse da će Drosina prije ugostiti europsku utakmicu nego Mendizorrotza, samo ako se priči s Istrom 1961 pristupi uz puno više logičnijih poteza, u odnosu na one koji su bili povlačeni u prethodnih osam godina. Na kraju krajeva, europski iskorak automatski bi povećao cijenu igrača te bismo uskoro opet mogli pričati o rekordnim transferima iz redova Istre 1961, a u nogometu, kao i u svemu ostalom, ipak je novac taj koji pokreće svijet.


 


Šaranić i Štulac

Ivan Šaranić, produkt Dinamove škole za kojim je odlična sezona u Sesvetama okrunjena s 15 postignutih pogodaka u 31 odigranoj utakmici, trebao bi biti prva ovoljetna akvizicija pulskog prvoligaša. O dolasku 23-godišnjeg desnokrilnog napadača “šuškalo” se još tijekom sezone i čeka se još samo službena potvrda te priče, a uz Šaranića zeleno-žute redove trebala bi pojačati i dvojica iskusnih igrača koji pokrivaju pozicije stopera i beka, što je u razgovoru za naš list kao svoju želju nedavno istaknuo i sportski direktor Saša Bjelanović.


Eventualni angažman iskusnog beka dao bi naslutiti kako u Istri 1961 ne razmišljaju o tome da ponude novi ugovor Marcelu Heisteru, a nakon što je u posljednja četiri kola odigrao tek tri minute, minimalne su šanse da će klub aktivirati tu opciju i Leu Štulcu produžiti ugovor na još jednu sezonu.