Kada je američki predsjednik Donald Trump početkom svibnja najavio da će smanjiti broj američkih vojnika u Europi za 5.000, operativni planovi predviđali su smanjenje kontingenta do sredine 2027. godine. No, ovo povlačenje moglo bi biti izvedeno znatno ranije.

Prema podacima koje je dobio iz neimenovanih izvora u Pentagonu, njemački tjednik Welt am Sonntag objavio je kako će povlačenje biti izvedeno u sljedećih trideset dana.

Smanjenje snaga u Njemačkoj, gdje je u ovom trenutku stacionirano oko 35 tisuća američkih vojnika, rezultat je političkog sukoba između Bijele kuće i europskih saveznika u NATO-u koji je eskalirao nakon početka napada na Iran. Naime, u trenutku kada je postalo jasno da napadi na Iran ne idu po planu i ne daju očekivane rezultate, Donald Trump je zatražio od nekoliko europskih zemalja da se angažiraju u ovom sukobu.

Kazna za Njemačku

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, a posebice Španjolska, odbile su svaku pomisao da pošalju svoje brodovlje na Bliski istok, dapače, zabranile su američkom zrakoplovstvu korištenje svojih zračnih baza za borbene letove. Trump ih je optužio za kukavičluk, posebice britanskog premijera Keira Starmera, za kojeg je poručio kako se ne može usporediti sa Winstonom Churchillom. Ništa manje oštar nije bio ni prema njemačkom kancelaru Friedrichu Mertzu.

– Bolje bi mu bilo da se usredotoči na smirivanje rata između Ukrajine i Rusije ili na rješavanje problema u svojoj propaloj zemlji, posebno imigracije i problema s energijom, nego da se miješa s onima koji žele ukloniti opasnost od iranskog nuklearnog oružja, poručio je javno Trump Mertzu nakon što je njemački kancelar u jednom od intervjua rekao kako iransko vodstvo ponižava SAD. U istom je trenutku i najavio smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj, smanjenje koje sada Pentagon počinje provoditi u djelo.

U stvarnom sukobu, broj od 5.000 vojnika nije velika, riječ je o snagama na razini dvije ojačane brigade. No, prisustvo američkih vojnika na europskom tlu, odnosno eventualni napada s istoka, predstavlja veliki rizik za eventualne napadače. I sada je veliko pitanje što će se događati u narednim mjesecima na istočnom krilu NATO-a.

– U Poljskoj bi trebalo uskoro doći do rotacije američkih postrojbi koje se tamo nalaze, a prije nekog vremena Trump je najavio kako će ojačati tamošnje snage.

Ukoliko se rotacija u Poljskoj s povećanim brojem vojnika ne dogodi, jasno je da Bijela kuća planira oslabiti svoje prisustvo u Europi.

Ukoliko pak rotacija bude realizirana, a američke vojne postrojbe ojačane, riječ je o svojevrsnom kažnjavanju Njemačke i premještanju težišta NATO-a prema istoku. I to je velika razlika, kaže gruzijski analitičar i novinar Vazha Tavberidze.

Zabrinutost na Baltiku

Situaciju vrlo pažljivo prate baltičke države. Estonija, Latvija i Litva same nemaju velikih mogućnosti dugotrajne obrane od eventualnog napada ruskih snaga s istoka, a njihova obrana već se godinama temelji na snagama NATO-a za brzu reakciju koje bi, prema operativnim planovima, brzim prodorom došle do Baltika iz Njemačke i Poljske. Manje američkih vojnih snaga u Europi znači veći pritisak na europske snage za brzo raspoređivanje, logistiku, protuzračnu obranu i municiju.

Europski partneri unutar NATO-a trebaju, što se Bijele kuće tiče, preuzeti veću i aktivniju ulogu od one koju su imali proteklih sedamdesetak godina.

I neformalna utrka za novog europskog lidera unutar NATO-a već je počela.

S jedne strane tu se kao izgledni kandidat »prvog među jednakima u Europi« nudi Francuska koja je već počela sa širenjem ideje o francuskom nuklearnom kišobranu.

Prema ovoj ideji, o kojoj se već pregovara s osam zemalja sjevera i istoka Europe, među kojima su Njemačka i Poljska, ove države bi došle pod francusku nuklearnu zaštitu, a na svojem bi teritoriju stacionirale i francuske nuklearne rakete. Pri tome bi Pariz ipak imao posljednju riječ u slučaju njihove uporabe.

Zauzvrat, ojačale bi suradnju s Francuskom, a prije nekoliko dana kandidat za budućeg predsjednika Francuske na skorim izborima, Jordan Bardella, zatražio je od njih da kupuju francuske zrakoplove Rafale umjesto američkih lovaca.

– Francuski vitalni interesi ne završavaju na njenim granicama. To je doktrina Charlesa de Gauilea, koja se odnosi i na našu nuklearnu doktrinu, ustvrdio je Bardella.