OPATIJA Jubilarni 120. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koji je počeo u Opatiji s temu ”Kvalitetan i održiv zdravstveni sustav u Hrvatskoj, realnost ili utopija?”, okupio je oko 400 relevantnih protagonista domaćeg zdravstva. Otvarajući kongres predsjednik udruge poslodavaca Mladen Bušić i savjetnik predsjednice Tomislav Madžar naglasili su da se ovaj dugovječni skup održava u vrijeme brojnih izazova s kojima se zdravstveni sustav danas suočava. Bušić je čak upozorio da se pojedini ljudi iz sustava, posebno s njegove periferije, neodgovorno odnose prema hrvatskom zdravstvu.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Fedor Dorčić govorio je o poslovanju sustava kojem je na čelu. Dorčić napominje da cjelokupni domaći zdravstveni sustav duguje 8 milijardi i 200 milijuna kuna. Taj dug uglavnom se odnosi na potraživanja veledrogerija i ljekarni.

“Mi u zdravstvenom sustavu ne bježimo od činjenice da dug postoji. No, ono što treba pritom naglasiti jest činjenica da ministar zdravstva, kao i Zavod za zdravstveno osiguranje traže modalitete kako zaustaviti rast tog duga. Drugi korak je naravno smanjiti taj dug. To jasno nije ni malo jednostavan proces koji traži sinergiju cjelokupnog zdravstvenog sustava. Treba podsjetiti da je ministar predložio uvođenje određenih taksi s kojima bismo pokušali zaustaviti rast duga, odnosno prikupiti tri milijarde kuna, ali taj je prijedlog kao što je poznato odbačen. U ovom trenutku se radi na izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti i obaveznom zdravstvenom osiguranju, što bi trebalo biti gotovo do konca ove godine. Tu je i niz drugih zakona koji se tiču zdravstvenog sustava, kazao je ravnatelj HZZO-a Dorčić.

Na pitanje je li ovako dužan zdravstveni sustav uopće više održiv, Fedor Dorčić ističe da jest, ali pritom napominje da se brojni zdravstveni sustavi u svijetu susreću s novčanim problemima. Razlog tomu leži, pojašnjava ravnatelj, u podacima koji govore o rastu troškova liječenja.

“Novi lijekovi stižu svakodnevno. Evo jednog primjera – Hrvatska je samo lani odobrila 262 nova lijeka za dopunsku listu. To nas je koštalo 105 milijuna kuna. Mi pronalazimo financijske modalitete, jasno u suradnji s Vladom. To ste mogli vidjeti i na zadnjem primjeru djece koju su trebala nove lijekove za svoje liječenje, napominje ravnatelj HZZO-a Dorčić koji je govorio i situaciji u domaćem sustavu zdravstvenog osiguranja.

Kaže da postoje dvije tendencije, jedna je ohrabrujuća, ona o rastu broja zaposlenika, odnosno smanjenju broja nezaposlenih.

“S druge strane, HZZO suočava se četiri tisuće manje osiguranika mjesečno. U 2017. godini HZZO je ostao bez gotovo 45 tisuća osiguranika, što naravno nije dobro, kazao je Dorčić koji nije želio ulaziti u tumačenja zbog čega se HZZO suočava s ovako alarmantnim brojkama.

Razloge vjerojatno treba tražiti u masovnom iseljavanju ljudi iz Hrvatske.

Predsjednica Odbora za zdravstvenu i socijalnu skrb Hrvatskog sabora Ines Strenja Linić održala je predavanje na temu strategijska prekretnica u hrvatskom zdravstvu, kazala je da je najveći problem hrvatskog zdravstva sama država koje ne ispunjava svoje financijske obveze.

„U sanacije je od 1996. godine država je zdravstveni sustav utukla 17 milijarda kuna, ali dug još uvijek postoji. Država nikako da shvati – mora ispunjavati svoje obveze. Država svake godine u zdravstveni sustav mora uplatiti 4 milijarde i 200 milijuna kuna, što ne čini, odnosno uplaćuje 1,6 milijardi kuna manje, kaže Ines Strenja Linić koja se založila da država konačno mora stabilizirati zdravstveni sustav u financijskom smislu, što je u prvom redu na hrvatskom premijeru Plenkoviću.

Strenja Linić također se založila za veću ulogu liječnika iz primarne zdravstvene zaštite, odnosno da se smanji broj pregleda u bolničkom sustavu koji i najviše košta.

„Primarna zdravstvena razina mora biti baza sustava. Kao prekretnicu u našem zdravstvenom sustavu vidim i u odluci da prestanemo penalizirati one liječnike koji odlaze iz našeg zdravstva. Mi naprosto moramo pronaći modalitete kako zadržati liječnike, posebno se to odnosi na lokalnu samoupravu. Dubrovnik, primjerice, puno zarađuje od turizma, a ne može popuniti natječaj za specijalizaciju mladih liječnika koji bježe od tamo zbog tog što im je u financijskom smislu život u Dubrovniku neodrživ. Mladi će se odlučiti na specijalizaciju u onim sredinama koje će im omogućiti pristojne uvjete za život, poput stambenog pitanja, poručila je Ines Strenja Linić koja nije zadovoljna ni pristupom aktualne vlade izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti.