OPATIJA – Sveučilište u Rijeci danas ima 16 fakulteta, jednu akademiju, sveučilišnu knjižnicu i studentski centar, 13 znanstveno-istraživačkih razvojnih centara, a povjerenje nam je dalo 15 tisuća studenata i 2.300 djelatnika.

Ono što je bitno reći je da iza tih brojki stoje ljudi, stoje studenti koji svojim talentom oblikuju budućnost sveučilišta, kao i nastavnici znanstvenici koji svakodnevno pomiču granice znanja i stručne službe koje osiguravaju stabilnost i funkcioniranje sustava – istaknuo je rektor prof. dr. Goran Hauser na svečanoj sjednici, održanoj u opatijskom centru »Gervais«, kojom je obilježena 53. godišnjica djelovanja te ustanove.

Mnoštvo prosječnosti

Riječ je o prvoj svečanoj sjednici u mandatu nove uprave, a navodeći kako se često ističe da je zadaća stvoriti moderno i europsko sveučilište koje povezuje znanost, tehnologiju, kreativnost i humanost, sveučilište koje će biti digitalno snažno, istraživački ambiciozno, međunarodno otvoreno i istovremeno duboko ukorijenjeno u identitet grada i države, rektor je kao viziju sveučilišta najavio krilaticu »Misli globalno, djeluj lokalno«.

Iako je današnja sjednica bila svečani trenutak rektor je istaknuo da ipak mora reći jednu kritiku i samokritiku.

– Volimo i poštujemo sveučilište, međutim ne smijemo se samo hvaliti njime i biti zaslijepljeni slikom o sveučilištu i sveučilišnoj zajednici koju smo sami o sebi stvorili ističući samo ono dobro, a možda zanemarujući ono manje dobro.

Moramo zadržati elementarnu kritičnost prema samima sebi i spoznati u čemu griješimo – naše mjesto na svjetskim rang listama, globalni pad broja upisanih studenata i određena nepogoda.

Budimo iskreni i recimo da naše sveučilište ima sjajne istraživačke skupine koje moramo poticati, međutim imamo i mnoštvo onih koji svojom prosječnošću ne zavrjeđuju potporu.

Priznajmo da moramo svi skupa puno činiti da podignemo i kontinuirano radimo na kvaliteti nastave, da je osuvremenimo, da postanemo konkurentni kada se radi o dobivanju projekata i patenata, da reagiramo brže na potrebe tržišta i slijedimo interese onih koji upisuju programe i onih koji nas financiraju.

Ovo je sveučilište u našim očima odlično, ali moramo puno učiniti da postane odlično i u očima današnjih maturanata, poručio je prof. dr. Hauser riječkoj akademskoj zajednici.

U mislima s Lukom

Govoreći kako je mladim ljudima potrebno dati nadu, optimizam, želju da svojom energijom idejama i entuzijazmom stvaraju bolje mjesto za život nego što je to danas, rektor je istaknuo da poslanje sveučilišta ne završava samo prijenosom znanja i dodjelom diploma ili nagrada.

– Ako se svedemo samo na mjesto na kojem se stječu kompetencije za tržište rada, možemo li biti sigurni da su se ti ljudi naučili odgovornosti, solidarnosti, poštovanju vrijednosti i ljudskog dostojanstva.

Na nama je dodatna odgovornost da studentima budemo, ne samo nastavnici, nego primjer i životni učitelj, da ih učimo kako misliti, ali jednako i kako razumjeti druge, kako razgovarati, kako ostati čovjek kada je najteže.

Danas je svečan dan, ali za mene kao sveučilišnog nastavnika i roditelja maturanta možda je ipak jedan jako težak dan jer smo u svojim mislima s obitelji i prijatelja Luke Milovca.

Ne mogu se oteti dojmu da je možda taj Luka mogao biti s nama. To je tragedija koja nas sve mora upozoriti, istaknuo je rektor.

Ujedno je dodao da želi vjerovati kako je Sveučilište u Rijeci sposobno prepoznati čovjeka iza brojke, studenta iza virtualnog indeksa, kao i životnu priču iza svakog uspjeha i problema.

Identitetski stup

Čestitajući Sveučilištu u Rijeci njegov dan, predsjednik Rektorskoga zbora i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. Josip Faričić podsjetio je da je 1632. godine u Rijeci prvi put održana visokoškolska nastava, dok je prije 300 godina pokrenut prvi studij filozofije.

– To je iskra akademske vatre koja se kasnije rasplamsala. To je vatra bez koje ne možemo, vatra koja se zasniva i na racionalnom i na duhovnom i emocionalnom sastavnom elementu svakog ljudskog bića, kazao je prof. dr. Faričić.

Čestitkama se pridružio i riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić koji je istaknuo potrebu da se u doba umjetne inteligencije zaštiti ljudsko lice i ljudski glas kazavši da iza svakog broja stoji osoba, iza svake informacije život, a iza svake javne riječi odgovornost.

Ocijenivši Sveučilište u Rijeci kao jedan od najvažnijih riječkih identitetskih stupova, riječka gradonačelnica Iva Rinčić kazala je da je to prostor slobodne misli, kritičkog istraživanja, promišljanja, inovacija i prostor društvenog napretka, dok je primorsko-goranski župan Ivica Lukanović, govoreći o značaju sveučilišta, naglasio da je put do fakulteta ozbiljan filter jer tu dolaze najbolji mladi ljudi koji su budućnost.

Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac zaključio je da sveučilište stvara okruženje u kojem čovjek raste, uči misliti, prosuđivati i postupno spoznaje svijet.

Andrej Nikolić student generacije

Rektor je nagradio najbolje studente rektorovom nagradom, a studentom generacije proglasio je Andreja Nikolića s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova.

Osim njega, rektorovu nagradu za izvrsnost dobili su studenti: Nika Dušak s Akademije primijenjenih umjetnosti, Karla Mijić s Ekonomskog fakulteta, Petra Bralić s Fakulteta dentalne medicine, Benjamin Jakupović s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija, Luka Knežević s Fakulteta za fiziku, Darma Katava s Fakulteta za logopediju, Vjeko Kolić s Fakulteta za matematiku, Nika Miloslavić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Anamarija Podobnik s Fakulteta zdravstvenih studija, Valnea Siljan s Filozofskog fakulteta, Marina Depikolozvane s Građevinskog fakulteta, Niko Kirinčić s Medicinskog fakulteta, Anita Duić s Pomorskog fakulteta, Dorotea Žuteg s Pravnog fakulteta, Jan Pelić s Tehničkog fakulteta i Petra Bistrički s Učiteljskog fakulteta.

Dodijeljene su i nagrade za izvrsnost, a u kategoriji društvenih i humanističkih znanosti te umjetničkog područja, dobitnica je dr. sc. Katarina Banov Trošelj, alumna Filozofskog fakulteta.

U kategoriji biomedicine i zdravstva, biotehničkih znanosti i interdisciplinarnih područja znanosti dobitnica je dr. sc. Tina Ćurković, alumna Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova, a u kategoriji prirodnih i tehničkih znanosti dobitnik je dr. sc. Andro Rak, alumnus Tehničkog fakulteta.

Nagradu za stručni/znanstveni i umjetnički rad dobili su studenti: Lorena Lulić s Fakulteta za fiziku, Rebeka Radojčić s Fakulteta za matematiku i Ida Štimac s Medicinskog fakulteta.

Nagradu za volontiranje dobila je Nina Panić s Ekonomskog fakulteta, nagradu za studentski aktivizam Lara Dragić s Medicinskog fakulteta, a nagradu za sport Sara Pejak s Fakulteta zdravstvenih studija.

Nagrade profesorima

Svečanost Sveučilišta u Rijeci bila je prilika i za dodjelu nagrada profesorima. Nagradu za nastavnu izvrsnost dobili su: prof. art. Aljoša Brajdić, Zoltan Djeke, prof. dr. Zoran Ježić, dr. sc. Nina Grgurić Čop, izv. prof. dr. Jelena Ban, dr. sc. Ana Bura, doc. dr. Romana Peršić Bukmir, dr. sc. Elvis Božac, izv. prof. dr. Marija Brkić Bakarić, Marina Žunić, izv. prof. dr. Ivna Kavre Piltaver, Karlo Mrakovčić, izv. prof. dr. Zdravko Kolundžić, Marina Borčić, izv. prof. dr. Davor Dragičević, Ana Šumberac, prof. dr. Kristina Črnjar, dr. sc. Romina Agbaba, doc. dr. Kata Ivanišević, dr. sc. Toni Buterin, prof. dr. Mila Orlić, dr. Nadja Čekolj, izv. prof. dr. Sanja Šurdonja, dr. sc. Laura Grbac, prof. dr. Srđan Banac, dr. sc. Jelena Rajič Bumber, doc. dr. Gorana Mudronja, dr. sc. Dea Aksentijević, prof. dr. Emilia Mišćenić, Martina Smojver, prof. dr. Robert Basan, dr. sc. Ivana Lučin, prof. dr. Petra Pejić Papak i Lucija Tomac Cvitković.

Nagradu za najbolji e-kolegij dobili su Vanja Čotić Poturić i izv. prof. dr. Sanja Dević Pavlić. Nagradu za razvoj i promicanje rodne ravnopravnosti dobio je Korin Hunjak.

U trajni izbor redovitog profesora potvrđeni su: prof. dr. Nataša Rupčić, prof. dr. Danko Bakarčić, prof. dr. Ivana Brekalo Pršo, prof. dr. Nataša Ivančić Jokić, prof. dr. Miranda Muhvić Urek, prof. dr. Stjepan Špalj, prof. dr. Dijana Dominis Prester, prof. dr. Sandra Kraljević Pavelić, prof. dr. Marijan Bradanović, prof. dr. Nada Krapić, prof. dr. Ivana Štimac Grandić, prof. dr. Davor Grandić, prof. dr. Lidija Bilić-Zulle, prof. dr. Branko Kolarić, prof. dr. Tihana Lenac Roviš, prof. dr. Sanja Zoričić Cvek, prof. dr. Ines Kolanović, prof. dr. Ivana Kunda, prof. dr. Robert Basan, prof. dr. Neven Bulić, prof. dr. Dubravko Franković i prof. dr. Ivan Štajduhar.