U prvoj dekadi svibnja u Zagrebu je održano sedmo izdanje Državnog natjecanja učenika strukovnih škola – WorldSkills Croatia 2026. Zagrebački velesajam bio je najznačajnije mjesto susreta obrazovanja, gospodarstva i mladih talenata u Hrvatskoj koji su izazvali i jako veliko zanimanje posjetitelja.

Tijekom tri dana je naime više od 12 tisuća gledatelja pratilo natjecanja, radionice, prezentacije zanimanja i demonstracije suvremenih tehnologija, u kojima je više od 350 učenika pokazalo svoje znanje i vještine u čak 44 discipline.

Bilo je tu tradicionalnih zanimanja, ali i onih najmodernijih koja osvajaju najsofisticiranija tehnološka područja.

Na tom natjecanju sudjelovao je i Antonio Šporčić, učenik šumarskog smjera Srednje škole Otočac te je u disciplini Šumarstvo osvojio prvo mjesto. Time je ponio titulu najboljega šumarskog tehničara u Hrvatskoj.

Uz potporu svojeg mentora profesora Augustina Jelušića, mladi je Otočanin svojim znanjem i vještinom rada motornom pilom nadmašio konkurenciju te zaslužio pobjedničko postolje.

Budući da to natjecanje jasno pokazuje smjer razvoja strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, a fokus je na vještinama, primjeni znanja i pripremi za poslove budućnosti, titula državnog prvaka pojačava optimizam regije Gacke.

Jer iako je njegova pobjeda sama po sebi iznimna i silno priznaje da mnogo znači njemu osobno, i dakako obitelji iz koje dolazi, tako i školi koju pohađa, njezinim profesorima i mentorima, jako je dobar i smjerokaz – kako za njegov zavičaj, tako i za Hrvatsku u cjelini.

Veseli, što je potvrdio i broj gledatelja, kako se nakon dugo vremena u Hrvatskoj konačno događa logični obrazovni zaokret i to prema obrtničkim, ili njima bliskim tehničkim zanimanjima.

Hrvatska je naime u jednom trenutku, zahvaljujući u prošlosti plasiranim stavovima kako je »najgore biti radnik« ili uzrečicama poput »ne budeš li učio završit ćeš kao »šljaker« mlade tjerala u obrazovne smjerove koji su kadrirali ili maturante koji su morali nastaviti visokoškolsko obrazovanje – s neizvjesnim krajem – ili završiti na birokratskim adresama.

Pa tako, u eri digitalizacije, imamo u gradskim i sličnim upravama na stotine i stotine zaposlenika koji, realno, baš i nemaju neke pretjerane radne obaveze. Generiraju oni proračunske troškove, disperziraju sredstava prema ne baš prijeko potrebnim plaćama, a s druge strane osiromašuju društveni standard.

Posebno onaj njegov dio što se odnosi na školski sustav i medicinsku zaštitu na što smo najosjetljiviji.

Upravo stoga trijumf motornom pilom, kako bismo slikovito mogli nazvati Antonijev uspjeh je tim značajniji kao poruka mladima, posebno onima koji se kroz neki tjedan spremaju na upis u srednjoškolska usmjerenja.

Dvaput razmislite. Sjediti u kancelariji možda je sigurno, toplo i ugodno, no je li i – perspektivno.

Na kraju krajeva, i zarade u »obrtničkim zanimanjima« drastično su se promijenile – stoga krenite Antonijevim putem. Bolje za vas i društvo u cjelini.