RIJEKA Novac u nogometu nikada nije bio jamstvo za osvajanje trofeja, ali zato je gotovo uvijek predstavljao važan uvjet za podizanje razine uspješnosti. Pogotovo u Hrvatskoj, gdje je velik broj klubova s malim proračunima uglavnom osuđen na skupljanje mrvica sa stola za kojim sjede Dinamo, Rijeka i Hajduk. Proteklih godina tu je bila kompletna Velika četvorka, no Osijek se u zadnje dvije sezone našao u problemima koji su ga vratili na tvorničke postavke.

Na primjeru Rijeke se najbolje može vidjeti koliko, zapravo, znače samodrživo poslovanje i financijska stabilnost koje je klubu prije nešto više od četrnaest godina donio Damir Mišković. U tom razdoblju na Kvarner su stigla dva naslova prvaka i pet Rabuzinovih sunca i jedan Superkup, odnosno osam trofeja. Pri tome je Rijeka pokazala da racionalno upravljanje može iznjedriti vrhunske rezultate, s time da ne postoji niti jedna naznaka da bi taj kontinuitet mogao biti prekinut u doglednoj budućnosti. A i onoj daljoj.

Naime, dostupni podaci o rashodima klubova na 2014. do 2025. pokazuju da je Rijeka na godišnjoj razini trošila osjetno manje novca od rivala iz Zagreba i Splita. Tijekom tog razdoblja Dinamo je u spomenutoj kategoriji ukupno otišao na 576.657.948 eura, a Hajduk na 280.822.244 eura. Rijeka je, pak, stala na 196.629.839 eura rashoda, pokazavši da je u eri Damira Miškovića pronađen vrlo učinkovit model upravljanja.

Stadion

Zapravo, to potvrđuje raspodjela trofeja u tom razdoblju, uz napomenu da ova sezona ne ulazi u računicu jer financijska izvješća za 2026. dolaze na red tek početkom iduće godine. Prema tome, Dinamo je od 2014. do 2025. stigao deset naslova prvaka i pet kupova, Rijeka do dva naslova prvaka i također pet kupova te Hajduk do dva kupa i neuništive vjere da je »ona iduća« ta sezona koja donosi naslov prvaka.

Tome treba priključiti osnovne matematičke operacije. Rijeka je u tih dvanaest godina potrošila 380.028.109 eura manje od Dinama, odnosno 84.192.405 eura manje od Hajduka. Uz sve navedeno, ne treba zaboraviti niti na druge parametre vezane uz financije. Rijeka je u tom razdoblju imala i dodatne troškove u obliku izgradnje stadiona i trening centra na Rujevici, što ju je, prema dostupnim podacima, koštalo nešto više od 24 milijuna eura. Taj iznos je pokriven ulaganjem vlasnika kluba i partnera.

S druge strane, Vlada Republike Hrvatske je proglasila Maksimir i Poljud sportskim građevinama od nacionalnog interesa. Tako bi Dinamo u dogledno vrijeme trebao imati na raspolaganju dva moderna stadiona. Trenutno traje gradnja onog u Kranjčevićevoj koji financira Grad Zagreb. Taj bi trebao biti gotov do kraja ove godine, a zatim na red dolazi onaj u Maksimiru za koji će sredstva osigurati Grad Zagreb i Vlada Republike Hrvatske. Hajduk se također nada novom stadionu po sličnom modelu ulaganja lokalne samouprave i države.

Moć

Unatoč određenom financijskom hedikepu u odnosu na rivale, Rijeka je uspjela postati drugi klub u Hrvatskoj. Dinamo je u toj priči još uvijek nedodirljiv, ponajviše zahvaljujući sredstvima koja su stigla prije dvadesetak godina od transfera Eduarda Da Silve, Vedrana Ćorluke i Luke Modrića. Taj novac je donio financijsku moć za dominaciju hrvatskim nogometom, a plasmani u Ligu prvaka dodatno su napunili modru blagajnu.

Opet, u spomenutom razdoblju od 2014. do 2025. Rijeka je trošila otprilike jedan euro na Dinamova tri, a razlika u osvojenim domaćim trofejima ipak nije proporcionalna tom razmjeru. Suvišno je isticati da slična usporedba s Hajdukom, koji je proteklih godina stigao na skoro pola modrih rashoda, pokazuje još bolje rezultate i potvrđuje da precizno sportsko planiranje, relativno uspješna politika dovođenja igrača i stabilno upravljanje klubom mogu kompenzirati manji proračun.

Brojke potvrđuju da ogromna financijska moć za hrvatske nogometne prilike drži Dinamo na vrhu i donosi mu trofeje, kao i solidna dostignuća na međunarodnoj sceni. Iako je osjetno povećao rashode, Hajduk još uvijek nije dovoljno konkurentan društvu iz Maksimirske 128. Rijeka se, pak, odličnim omjerom ulaganja i trofeja pokazala kao vrlo racionalan projekt, s tendencijom daljnjeg rasta.