Dr. Tatjana Suttil, Foto: Davor Kovačević
O tome kako prepoznati prve znakove problema, koje su moderne dijagnostičke metode dostupne te kada je potrebno liječenje razgovarali smo s Tatjanom Suttil, dr. med., specijalisticom nuklearne medicine
povezane vijesti
Bolesti štitnjače danas su među najčešćim hormonskim poremećajima. Iako simptomi često djeluju bezazleno i lako se pripisuju stresu ili ubrzanom načinu života, poremećaji rada štitnjače mogu značajno utjecati na cijeli organizam.
O tome kako prepoznati prve znakove problema, koje su moderne dijagnostičke metode dostupne te kada je potrebno liječenje razgovarali smo s Tatjanom Suttil, dr. med., specijalisticom nuklearne medicine.
Bolesti štitnjače sve su češće, osobito kod žena
“Kad govorimo o bolestima štitnjače i njihovoj učestalosti, možemo reći da su one u porastu. Pri tom je potrebno reći da među bolestima štitnjače koje su vezane za poremećaj funkcije bilježimo veću učestalost hipotireoze, stanja smanjenog lučenja hormona štitnjače čiji je najčešći uzrok autoimuna bolest štitnjače”, objašnjava dr. Suttil.
Bolesti štitnjače javljaju se kod oba spola, no sugovornica nam otkriva da su žene znatno češće pogođene, osobito one između 20. i 50. godine života.
Pregled štitnjače, Foto: iStock
Simptomi koje ljudi najčešće zanemaruju
“Kronični umor, ubrzan rad srca, pojačano znojenje, tremor, osjetljivost na hladnoću ili toplinu, promjene tjelesne težine, zatvor, poremećaji menstrualnog ciklusa, smetnje koncentracije i pamćenja – sve to mogu biti znakovi poremećaja rada štitnjače”, upozorava dr. Suttil.
Upravo zato mnogi pacijenti dugo ne povezuju tegobe sa štitnjačom. Ako simptomi traju ili se pogoršavaju, preporučuje se napraviti osnovne hormonske pretrage i javiti se liječniku.
Laboratorijski nalazi ključni su za dijagnozu
Jedan od najvećih izazova kod bolesti štitnjače je činjenica da simptomi često nisu specifični. To znači da je uz anamnezu i klinički pregled za procjenu poremećaja funkcije štitnjače ključna laboratorijska dijagnostika, upozorava dr. Suttil.
“Za procjenu funkcije štitnjače ključni su nalazi hormona štitnjače fT4 i fT3 te TSH-a, (tiroidni stimulirajući hormon hipofize) u procjeni postojanja hipo ili hipertireoze te određivanje antitijela (TPOAt i TgAt) radi utvrđivanja etiologije eventualnog poremećaja (autoimuna bolest štitnjače)”, pojašnjava specijalistica. ukazujući na to da su specijalisti nuklearne medicine u sklopu svoje specijalizacije educirani za sveobuhvatnu dijagnostiku i liječenje bolesti štitnjače.
“Slušajte svoje tijelo”Povodom Svjetskog dana štitnjače dr. Suttil ima jednostavnu, ali važnu poruku: “Slušajte svoje tijelo. Kronični umor, smetnje koncentracije, promjene tjelesne težine, osjetljivost na hladnoću, lupanje srca te drugi spomenuti simptomi mogu biti znakovi da vaša štitnjača treba pomoć. Stoga, ne zanemarujte simptome i učinite potreban, jednostavan pregled”. |
Ultrazvuk ima važnu ulogu
Važnu ulogu u dijagnostici ima i ultrazvuk štitnjače, kojim se mogu otkriti eventualni čvorovi i druge promjene u tkivu štitnjače.
“Nalaz ultrazvuka štitnjače potrebno je staviti u kontekst kliničke slike i laboratorijskih nalaza te po potrebi proširiti ciljanom citološkom punkcijom”, kaže dr. Suttil, dodajući da se ciljana citološka punkcija preporučuje kod postojanja čvorova u štitnjači, posebice onih koji su ultrazvučno suspektnih karakteristika.
Iako mnoge pacijente sama riječ “punkcija” zabrinjava, riječ je o kratkom i minimalno invazivnom postupku.
“Nakon pojašnjenja samog postupka, davanja kratkih uputa bolesniku i potpisivanja pristanka za punkciju dezinficira se područje vrata te pod kontrolom ultrazvuka iglom uđe u čvor i aspirira materijal za citološku analizu”, objašnjava dr. Suttil.
Većina promjena na štitnjači je dobroćudna
Sugovornica pojašnjava da su dobroćudne promjene na štitnjači relativno česte.
“Ako je punkcijom potvrđeno da se radi o dobroćudnoj promjeni i ako nema tegoba poput smetnji gutanja ili disanja, takve se promjene samo prate redovitim ultrazvučnim kontrolama”, ističe dr. Suttil.
Liječenje u vidu terapije i eventualnog operativnog liječenja potrebno je kada postoji poremećaj funkcije štitnjače, sumnja na zloćudnu promjenu ili kompresivne tegobe.
Koje su mogućnosti liječenja?
Terapija ovisi o vrsti poremećaja i stanju pacijenta.
“Terapija štitnjače prvenstveno se odnosi na liječenje funkcijskih poremećaja lijekovima kako za hipotireozu tako i za hipertireozu. Kod hipertireoze i određenih oblika karcinoma štitnjače može se primijeniti i terapija radioaktivnim jodom, dok je u nekim slučajevima potrebno operativno liječenje“, navodi dr. Suttil.
Prednost kompletne obrade na jednom mjestu
U Poliklinici Medikol pacijenti mogu obaviti pregled kod specijalista nuklearne medicine, laboratorijske pretrage hormona i antitijela te ultrazvuk štitnjače.
“Radi boljeg praćenja pacijenta prednost je imati mogućnost obavljanja svih pretraga unutar jedne ustanove. Uz to značajno je da pacijenta vodi jedan liječnik kako u dijagnostičkom postupku tako i tijekom liječenja”, naglašava dr. Suttil.
* Sadržaj nastao u suradnji s partnerom Poliklinika Medikol.
