U Hrvatskoj sa šećernom bolešću živi više od 406.000 ljudi, a stručnjaci upozoravaju da bi stvaran broj mogao biti i znatno veći jer se procjenjuje da gotovo trećina oboljelih nema postavljenu dijagnozu. Svake godine bilježi se oko 46.000 novih slučajeva, dok se iz zdravstvenog sustava za liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija izdvaja između milijardu i milijardu i pol eura – čak 20 posto ukupnog proračuna HZZO-a. Dijabetes je četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a stručnjaci ističu da su rana dijagnoza i dobra kontrola bolesti ključna za sprječavanje teških komplikacija poput infarkta, moždanog udara, amputacija i zatajenja organa.

Ključ je u prevenciji

Na tom tragu u Zagrebu je predstavljen novi edukativni projekt – Dnevnik dijabetesa, čiji je cilj unaprijediti praćenje bolesti i osnažiti pacijente u svakodnevnom upravljanju terapijom.

– Dnevnik dijabetesa nastao je iz stvarne potrebe u praksi. Željeli smo pacijentima i liječnicima dati jedinstven, razumljiv i strukturiran alat koji pomaže u svakodnevnom praćenju bolesti i terapije – u njemu će pacijent voditi evidenciju svih lijekova koje koristi, pratiti svoje zdravstveno stanje, aktivnost, ali će moći i pronaći točne i provjerene informacije o svojoj bolesti, rekla je predsjednica Udruge za zdravstvenu pismenost i specijalistica obiteljske medicine dr. Ljiljana Ćenan.

Dodala je i kako je prevencija ključ, no zbog nedostatka vremena ona se nedovoljno provodi, premda je dijagnozu dijabetesa jednostavno postaviti. No i kada se postavi dijagnoza, problem je zanemarivanje kontrola, što je kod dijabetesa tipa 2 jedan od glavnih razloga razvoja komplikacija. Ona je upozorila i na globalne razmjere problema, navodeći da su komplikacije dijabetesa u 2024. godini u svijetu dovele do oko 3,5 milijuna smrti, pri čemu je čak 40 posto preminulih bilo u radnoaktivnoj dobi.

– Najveći poraz sustava je kada se dijabetes otkrije tek nakon infarkta ili amputacije. Zato je važno da pacijenti budu informirani i aktivno uključeni u liječenje, istaknula je Ćenan.

Kompleksna bolest

Predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva Silvija Canecki-Varžić upozorila je na važnost sustavne edukacije i jasnih protokola kao ključnog dijela uspješnog liječenja, ističući da su, uz još uvijek nedovoljno razvijene standardizirane postupke koji bi pratili pacijenta od dijagnoze do najviših razina skrbi, potrebni bolja organizacija i vrijeme.

– Liječenje dijabetesa zahtijeva trajnu disciplinu te aktivno sudjelovanje i liječnika i pacijenata, uz stalnu edukaciju koja bi trebala biti sastavni dio svakodnevne medicinske prakse. Uspješna kontrola bolesti moguća je samo uz svakodnevnu uključenost oboljelih – od pažnje na prehranu i redovite tjelesne aktivnosti, do dosljednog uzimanja terapije i praćenja razine glukoze u krvi. Bez takvog pristupa nema dobre kontrole bolesti, navela je Canecki-Varžić, te dodala i kako suvremeni način života dodatno otežava liječenje, jer stres, sjedilačke navike i ubrzan ritam života često dovode do tzv. diabetes burnouta – psihološkog umora i zasićenja kroničnom bolešću.

Dijabetes je kompleksna metabolička bolest koja rijetko dolazi samostalno jer čak 90 posto oboljelih ima i povišen krvni tlak ili povišene masnoće, a velik dio je i pretil, a od početka bolesti do postavljanja dijagnoze često prođu tri do pet godina, kada već nastaju komplikacije.

Dnevnik je nastao u suradnji Udruge za zdravstvenu pismenost, Hrvatske ljekarničke komore, stručnih društava te uz podršku Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a bit će dostupan u ordinacijama obiteljske medicine, ljekarnama i bolničkim ustanovama.

Nužna stalna skrb

Dnevnik dijabetesa može biti važan korak prema objedinjavanju informacija, a predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo naglasila je važnu ulogu ljekarni u sustavu skrbi.

– Pacijenti često prvi kontakt imaju upravo u ljekarni, zato je važno da ljekarnici budu uključeni u edukaciju, praćenje terapije i motiviranje pacijenata. Dnevnik je napisan jednostavnim jezikom i to je njegova najveća snaga – pacijent ga može razumjeti i koristiti u svakodnevnom životu. Dijabetes nije kratkotrajno stanje, nego bolest koja traje cijeli život i zahtijeva kontinuiranu skrb, istaknula je Soldo.