Znanstvenici sve češće upozoravaju da su gradovi među najugroženijim područjima tijekom klimatskih promjena. Beton, asfalt i gusto izgrađene površine zadržavaju toplinu tijekom dana, a noću je polako otpuštaju, stvarajući takozvani “efekt urbanog toplinskog otoka”.

Novo istraživanje objavljeno u znanstvenim analizama pokazuje da bi povećanje broja stabala u gradovima moglo značajno smanjiti taj problem, piše ScienceAlert. Prema rezultatima, drveće može prepoloviti količinu topline koja ostaje zarobljena u urbanim sredinama zahvaljujući hladu i procesu isparavanja vode kroz lišće.

Stručnjaci navode da krošnje drveća blokiraju sunčevo zračenje i sprječavaju zagrijavanje površina poput cesta i fasada. Istodobno, stabla kroz proces transpiracije oslobađaju vlagu koja dodatno hladi okolni zrak.

Postoji i “kvaka”

Ipak, istraživači upozoravaju da sadnja drveća nije univerzalno rješenje. U nekim slučajevima gusto posađene krošnje mogu smanjiti protok zraka između zgrada, što tijekom vrlo toplih i sparnih dana može dovesti do zadržavanja topline u određenim dijelovima grada.

Zbog toga urbanisti i klimatski stručnjaci ističu da je ključno pravilno planiranje zelenih površina. Nije dovoljno samo povećati broj stabala – važno je odabrati odgovarajuće vrste, raspored sadnje i osigurati dobru cirkulaciju zraka.

Istraživanje također pokazuje da različiti gradovi imaju različite rezultate ovisno o klimi, gustoći gradnje i količini postojećeg zelenila. Primjerice, mediteranski gradovi poput Splita ili Dubrovnika mogli bi imati drugačije potrebe u odnosu na kontinentalne gradove poput Zagreba.

Toplinski valovi postaju sve veći problem

Europa posljednjih godina bilježi rekordne temperature i sve češće toplinske valove. Hrvatska nije iznimka – tijekom ljetnih mjeseci temperature u urbanim sredinama često prelaze 35 stupnjeva, dok se asfalt i beton zagrijavaju i znatno više.

Zbog toga brojni europski gradovi ulažu u sadnju drvoreda, zelene krovove i parkove kao dio strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Stručnjaci smatraju da bi pravilno planirano urbano zelenilo moglo smanjiti potrebu za klimatizacijom, poboljšati kvalitetu zraka i povećati kvalitetu života građana.