– Proračun Republike Hrvatske je stabilan. S početkom godine smo si, u vrijeme mog prethodnika ministra Primorca, zadali jasan cilj, a to je održati proračunski deficit u okviru mastriških kriterija do 3 posto BDP-a i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Takvo stabilno financijsko okruženje je najbolja moguća osnova za daljnji rast hrvatskog gospodarstva. On je projiciran na 2,6 posto ove godine. Vjerujem da ćemo to i ostvariti, i to će biti višestruko veći rast od prosjeka eurozone. Ono što nam naravno u svemu tome nosi određenu razinu nesigurnosti jest razvoj događaja na Bliskom istoku. Naravno da eskalacija ove krize ne ide nikome u prilog, prije svega zbog eskalacije cijene energenata koji se onda prelijevaju na sve pa i na Hrvatsku, što smo vidjeli na rezultatima inflacije za četvrti mjesec. Ukoliko, a mi vjerujemo da će doći do deeskalacije krize u narednim tjednima, do toga dođe, hrvatski brod plovi stabilno. Jučerašnja teza bila je da se krov popravlja dok sija sunce (teza guvernera Vujčića, op.a.). Vjerujem da što se tiče naše ekonomije da smo jako dobro utemeljili naš gospodarski rast, tako da se ova kuća doista radi od temelja, rekao je Ćorić. No, i neki nezavisni ekonomisti upravo su proračunski deficit apostrofirali kao budući mogući problem.

– Ako ne dođe do totalne eskalacije krize na Bliskom istoku, jer u takvim situacijama nije više predvidivo niti projicirati niti rashodovnu niti prihodovnu stranu proračuna, te ako kriza deeskalira – što i očekujemo, onda će se, kako sam rekao, proračun kretati u granicama od 3 posto, ponovio je Ćorić. S obzirom da se često navodi kako visoka inflacija odgovara upravo Ministarstvu financija, i to smo pitali ministra.

– Nikome ne odgovaraju visoke stope inflacije. Hrvatska ekonomija proteklih godina raste značajno više od prosjeka EU-a, ekonomisti znaju da to „grijanje“ ekonomije dovodi do inflatornih pritisaka i do nešto veće stope inflacije, međutim visoke stope inflacije djeluju negativno po ekonomiju, dovode do socijalnih raslojavanja i značajnih problema, i na kraju do nesigurnosti u planiranju, a to onda utječe i na investicijske odluke. U takvim okolnostima nijedna ekonomija ne funkcionira na dobar način. Stoga je teza da povećanje cijena i povećanje budžetskih prihoda uslijed toga Ministarstvu financija koristi – vrlo kratkoročna, kaže ministar. S obzirom da s 1. lipnja guverner Vujčić odlazi na novu funkciju u Frankfurt, mjesto guvernera HNB-a se upražnjava. Ministar Ćorić, koji je na tu funkciju došao s pozicije viceguvernera HNB-a, i to je komentirao.  

-Ne mogu ništa otkriti po tom pitanju. Guverner Vujčić će postati potpredsjednik ECB-a i preuzeti funkciju početkom lipnja. Dakle, u sljedećih nekoliko tjedana doći će pretpostavljam do izbora nove guvernerke ili guvernera. Tko će to biti ne mogu ništa reći, ali uvjeren sam da osoba koja će doći na tu funkciju mora biti financijski stručnjak koji mora nositi ozbiljnu odgovornost u narednom razdoblju i to će odista biti tako. Vremena u kojima funkcionira europska ekonomija i središnja banka, te banke članice, znatno su složenija nego prije desetak godina, kazao je Ćorić. Na konferenciji je održao izlaganje o strategiji razvoja tržišta kapitala kao alternative razvoju financiranja gospodarstva u bankoncentričnom financijskom sustavu kakav je naš.