RIJEKA – Filozofski fakultet je sveučilište u malom. To je najbolja definicija te visokoškolske ustanove, a to je vrlo dobro preslikano i u činjenici da su jedine dvije dosadašnje rektorice Sveučilišta u Rijeci upravo s te ustanove – istaknuo je rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Goran Hauser na današnjoj svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća koja je održana u sklopu Dana Filozofskog fakulteta.

Dodajući kako se radi o ustanovi koja ima cijeli niz lektorata stranih jezika, rektor je stavio naglasak na projekte fakulteta kojima djeluje u zajednici istaknuvši da je ta ustanova jedina uz Medicinski fakultet nositelj ERC grant na Sveučilištu u Rijeci, dok je zamjenik riječke gradonačelnice Vedran Vivoda istaknuo da se radi o fakultetu koji prati razvoj i promjene u društvu, ali i trendove tržišta te stvara kvalitetan kadar.

Osvrćući se na rad Filozofskog fakulteta, zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić dodao je da ta visokoškolska ustanova promiče humanističke vrijednosti, kritičko razmišljanje te stvara studente koji su budućnost grada i županije.

Međunarodna mobilnost

U svom osvrtu na rad fakulteta u protekloj godini, dekanica izv. prof. dr. Barbara Kalebić Maglica složila se s ocjenom da je Filozofski fakultet sveučilište u malom potkrijepivši to podacima o više od 220 zaposlenih te oko 1.200 studenata.

– Dvopredmetnost je naša posebnost i snaga, ali i zahtjevan organizacijski okvir koji traži stalno usklađivanje i prilagodbu. Izvodimo 39 studijskih programa, a ta širina omoguće interdisciplinarnost i fleksibilnost, ali istodobno traži stalno unaprjeđenje kvalitete. Trenutno smo u opsežnom procesu reforme gotovo svih studijskih programa. Tijekom prošle akademske godine izmijenjeno je osam prijediplomskih i 10 diplomskih studija. U postupak inicijalne akreditacije upućen je i sveučilišni specijalistički studij »Filozofija, religija i suvremeno društvo«, najavila je dekanica.

Ujedno je objavila da je fakultetu odobreno i financiranje projekta »Compass« koji je usmjeren na unapređenje stručne prakse i razvoj praktičnih kompetencija studenata radi njihove veće spremnosti za tržište rada, a projekt uključuje i jačanje suradnje s gospodarstvom. Paralelno se radi i na razvoju programa cjeloživotnog obrazovanja. Dodajući da je interes za studij stalan, dekanica je kazala da je ove akademske godine ostvaren i blagi porast broja upisanih brucoša.

– Najveći interes i dalje je za studije engleskog jezika, psihologije i pedagogije. Posebno raduje i rast međunarodne mobilnosti studenata jer ove godine na različite oblike mobilnosti otišao je 71 student, a najčešće idu u Portugal, Italiju i Belgiju, dok smo ugostili 51 stranog studenta i to najčešće iz Poljske, Španjolske i Italije. Takva razmjena iskustava ne obogaćuje samo pojedince nego i našu akademsku zajednicu u cjelini, ustvrdila je izv. prof. dr. Kalebić Maglica.

Kvaliteta i izvrsnost

Navodeći da živimo u izazovnim vremenima zbog kojih se upravo društvene i humanističke znanosti nalaze pred dodatnim izazovima, dekanica je ustvrdila da upravo u takvim vremenima njihova važnost postaje još izraženija.

– One nas uče kako misliti, a ne samo što misliti. Pomažu nam razumjeti složenost društvenih odnosa, otkriti vrijednost dijaloga, razvijati odgovornost, kazala je dekanica.

Upravo je uloga Filozofskog fakulteta ne samo obrazovati stručnjake, nego i oblikovati odgovorne te angažirane članove društva. Protekla je godina, dodala je dekanica, obilježena i snažnom znanstvenom te projektnom aktivnošću, a tematske raznolikosti projekata pokazuju koliko su discipline te ustanove duboko povezane s društvom. Lani je zabilježen i porast znanstvene produkcije, kako u broju objavljenih radova u časopisima, tako i u njihovoj zastupljenosti u međunarodnim bazama, a istovremeno je povećan i broj autorskih te uredničkih knjiga, što su pokazatelji relevantnosti u međunarodnom znanstvenom prostoru, ali i trajne usmjerenosti na kvalitetu i izvrsnost istraživačkog rada.

Nagrade profesorima i studentima

U sklopu svečane sjednice dodijeljene su nagrade zaslužnim znanstvenicima i studentima, a nagradu za znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti dobili su prof. dr. Branka Drljača Margić, izv. prof. dr. Petra Anić te dr. Sanja Bradić, dok je nagradu za humanističko područje dobio doc. dr. Feđa Milivojević. Nagradu za popularizaciju znanosti u području društvenih znanosti dobila je dr. Nadja Čekolj, a nagradu za nastavni rad prof. dr. Mila Orlić te dr. Nadja Čekolj. Nagrađeni djelatnik u nastavnom zvanju je Agnieszka Rudkowska, dok je posthumno zahvalnica mentoru metodičke prakse dodijeljena pok. Ireni Peić Rančić. Uručene su i zahvalnice nenastavnim zaposlenicima Denis Kovačević i Hermini Grbac.

Ujedno su dodijeljene dekanove nagrade najboljim studentima, a nagradu za izvrsnost na prijediplomskom studiju dobila je Karmen Ćaleta-Car, dok je nagradu za izvrsnost na diplomskom studiju dobila Valnea Siljan, koja je nagrađena i nagradom za znanstveni/stručni/umjetnički rad. Nagradu dekana za sport dobila je Anja Baršić, za volontiranje Ivana Pende, a za studentski aktivizam Matea Barišić.