Prošlo je gotovo godinu i pol dana od kad je šira javnost doznala kako je kod Gospića odlagan otrovni otpad. Pod krinkom pokretanja proizvodnje na lokalitetu silosa bivšeg PP-a Velebit deponirani su deseci tisuća tona otrovnog otpada dovezenog iz Italije i Slovenije.

Građani Like i Gospića očekivali su bržu i učinkovitiju reakciju meritornih Ministarstava i agencija, ali se do danas gotovo ništa nije učinilo po tom pitanju. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković boravila je u Ličko-senjskoj županiji, gdje su održana tri radna sastanka o temama važnim za područje županije: sanaciji nelegalno odloženog otpada u Gospiću, radu vodouslužnog područja Ličke vode te revitalizaciji vodotoka rijeke Gacke.

Uz ministricu Vučković na sastancima su sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskih voda, JU-a Nacionalni park Plitvička jezera, Ličko-senjske županije, gradova i općina te javnih ustanova i tvrtki uključenih u teme sastanaka.

Inzistiranje na odgovornosti

Župan ličko-senjski Ernest Petry istaknuo je da se sanacija opasnog otpada na području Grada Gospića uskoro pokreće, da je postupak u tijeku te da će se odvijati u fazama. Govoreći o vodouslužnom području Ličke vode, naglasio je da će se tražiti kompromisi za smanjenje gubitaka vode, a vezano uz rijeku Gacku rekao je da su otvorene nove ideje i projekti.

– Našli smo nove ideje i nove projekte, gdje će se naručiti nove studije utjecaja na okoliš kako bi se jedan dio toka rijeke Gacke vratio u staro korito, ali isto tako i zaštitila rijeka Gacka, rekao je Petry. Na pitanje o dinamici radova na ilegalnom odlagalištu, župan je rekao da postupak nije jednostavan jer je došlo do miješanja opasnog otpada sa zemljom.

Govoreći o ulozi Županije, Petry je rekao da župan ne potpisuje studije utjecaja na okoliš te da će, ako se utvrdi da je netko propustio poduzeti zakonske radnje, inzistirati na odgovornosti.

Ministrica Marija Vučković kazala je kako je otvoreno i pitanje gubitaka vode, podsjetivši da Ministarstvo zajedno s Hrvatskim vodama provodi aktivnosti usmjerene na njihovo smanjenje.

– U ovom trenutku financiramo akcijske planove po uslužnim područjima, njih 41, koji bi u određenom duljem roku trebali dovesti do smanjivanja gubitaka vode, našeg najvrednijeg resursa. U lipnju će biti dvije godine otkako je donesen Nacionalni plan smanjivanja gubitaka vode, što je jedan od naših prioriteta, istaknula je ministrica.

Sanacija u fazama

Ministrica Vučković posebno se osvrnula na sanaciju nelegalno odloženog otpada u Gospiću. Naglasila je da Ministarstvo trenutačno nije zaduženo za čuvanje lokacije, ali je, s obzirom na veličinu problema, poduzelo aktivnosti kako bi se osigurala financijska sredstva za sanaciju.

– Što se tiče Gospića, tu ćemo sanaciju provoditi, govorim o Ministarstvu i Fondu, a i o nekima drugima koji će se uključiti, sigurno u nekoliko faza. Prva faza je uklanjanje otpada koji se nalazi na vanjskom području i koji nije umiješan sa zemljom. Tog je otpada otprilike oko 3.500 tona. To je manji dio tog otpada, rekla je Vučković.

Ministrica je pojasnila da je proveden postupak istraživanja tržišta, da su omogućena uzorkovanja na terenu te da je objavljen otvoreni postupak javne nabave. Rok za prijave, koji je prvotno bio 27. travnja, produljen je za 30 dana na zahtjev jednog gospodarskog subjekta, zbog razlika u pojedinim analizama. Dodala je da Ministarstvo formalno nije moglo ranije početi s aktivnostima na lokaciji jer je riječ o prostoru koji je pod nadzorom istražnih tijela. Dopuštenje za formalno postupanje u dijelu koji je sada predmet natječaja, prema njezinim riječima, dobiveno je sredinom listopada 2025. godine. Nakon prve faze slijedi zahtjevniji dio sanacije, koji se odnosi na otpad pomiješan sa zemljom. Ministrica je navela da se ukupna količina otpada procjenjuje na više od 30 tisuća tona, odnosno između 30 i 35 tisuća tona, no naglasila je da je riječ o gruboj procjeni.

– Kad budu dostupne sve analize, moći ćemo znati preciznije. Naravno, kada budemo imali sve analize i kada to bude moguće, kao i u prethodnom slučaju, mi ćemo ih uz uvažavanje istrage i objaviti, rekla je ministrica.

Na pitanje kada se mogu očekivati prvi kamioni koji će odvoziti otpad, ministrica je rekla da rok istječe 27. svibnja te da nakon toga slijedi obrada ponuda.

– Pod pretpostavkom da se netko javi na natječaj, rok za obradu svih ponuda i donošenje odluke je 90 dana. Ako bude zainteresiranih gospodarskih subjekata, a mi smo doista učinili sve što smo mogli da ih bude i bit ćemo u tome uporni, mogli bismo raditi na terenu, odnosno imati izabranog izvođača, negdje u ranu jesen, rekla je Vučković.

Govorila je i o razlikama u analizama otpada. Navela je da Fond nije radio analizu, nego ju je naručio od ovlaštenog laboratorija, u ovom slučaju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Prema analizama kojima raspolaže Ministarstvo, udio klora je ispod jedan posto, dok je prema analizi koju je priložio gospodarski subjekt u zahtjevu za produljenje roka riječ o približno tri posto.

Tehnički zahtjevan proces

O sanaciji otpada govorio je i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Pojasnio je da se, prema dosadašnjim pretpostavkama, radi o otpadu pomiješanom sa zemljom na površini od oko 10.000 četvornih metara.

– Ako je prosječna dubina od tri do četiri metra, možemo pretpostaviti da se tu nalazi 30 do 40 tisuća kubika otpada. Pretpostavljamo da je on izmiješan sa zemljom, što je tehnički zahtjevno, rekao je Đuroković.

Istaknuo je da se informacije razmjenjuju s nadležnim tijelima te da se u ovom trenutku ne mogu javno komunicirati svi podaci jer su dio postupaka koji još traju.

– Kad budemo imali sve konkretne analize i podatke, onda ćemo moći točno ocijeniti i površinu i vrstu otpada, a naravno onda i tehnologiju sanacije te sanacijske troškove koji će to sve skupa pratiti, rekao je Đuroković.

Govoreći o fazama sanacije, kazao je da se generalno govori o tri faze. Prva se odnosi na rasuti plastični opasni otpad koji je predmet postojeće javne nabave, druga na otpad koji se nalazi u vrećama, halama, zatvorenim prostorima i oko hala, a treća na zakopani otpad.

– U ovoj prvoj fazi nalazi se otprilike oko 3.500 tona opasnog plastičnog otpada, rekao je Đuroković.

Dodao je da još nije poznato kamo će se otpad odvoziti jer to ovisi o ponudama gospodarskih subjekata, cijeni i načinu sanacije, ali se pretpostavlja da bi mogla biti riječ o energetskoj uporabi i vjerojatno izvozu.