RIJEKA – Nema strukovnog zanimanja za kojim potreba na tržištu rada ne postoji. Svatko tko završi srednju školu i želi raditi, može se sutra zaposliti – ustvrdio je potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Emil Priskić na jučerašnjem predstavljanju strukovnih zanimanja »Naukovanje koje povezuje«.

Riječ je o događaju koji je organiziran u okviru ESF+ projekta »Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu«, a tijekom jutra Art-kvart je pretvorio u sajam različitih profesija.

Bila je to lokacija na kojoj se kuhalo, šišalo, friziralo, popravljalo i prezentiralo sve ono što se u primorsko-goranskim strukovnim školama uči i radi.

Bilo je to mjesto susreta sadašnjih i budućih srednjoškolaca i mjesto gdje se iz prve ruke moglo saznati kako izgleda školovanje za jedan od 20 strukovnih programa koje nude primorsko-goranske škole.

Promjena trenda

Navodeći da je ideja na ležeran način približiti strukovna zanimanja osnovcima kako bi se opredijelili upravo za taj vid obrazovanja, Priskić je istaknuo da danas biti dobar strukovni radnik ili majstor znači dobru karijeru.

– To vidimo i na tržištu rada, a vidimo i cijenu majstora.

Nema više potplaćivanja jer danas uslugu nećemo dobiti za ništa.

Program se provodi kroz prezentaciju zanimanja kao mosta između obrazovanja i gospodarstva kroz prikaz strukovnih zanimanja, konkretnih primjera iz prakse, s ciljem promocije i približavanja strukovnih zanimanja djeci i široj javnosti uz poticanje odabira karijere u području strukovnog obrazovanja.

Poseban naglasak stavljen je na interakciju učenika s predstavnicima zanimanja i stvarnim radnim okruženjem.

Događaj je okupio petstotinjak učenika završnih razreda osnovnih škola uz organizirani prijevoz na razini županije, a dio je promotivnih aktivnosti koje se provode diljem Hrvatske s ciljem jačanja vidljivosti obrtničkih zanimanja i naukovanja.

Naime, projekt »Poticanje strukovnog obrazovanja – učenje temeljeno na radu« provodi se u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. te je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus. Korisnik projekta je Ministarstvo gospodarstva, a partner Hrvatska obrtnička komora, objasnio je Priskić.

Do unatrag nekoliko godina klupe obrtničkih škola teško su se punile jer osmašima ti programi nisu bili atraktivni.

Međutim, posljednjih nekoliko generacija završenih osnovaca promijenilo je trend.

Uvoz nije rješenje

– Interes mladih za obrtnička zanimanja raste, što potvrđuju i podaci o povećanju upisa u strukovne programe. No, istovremeno smo svjesni da potrebe tržišta rada rastu još brže.

Upravo zato važno je mladima na konkretan način približiti prednosti naukovanja i mogućnosti koje im strukovno obrazovanje pruža.

U Primorsko-goranskoj županiji u prvim razredima srednjih škola sjedi oko 2.600 učenika, a više od 70 posto tih učenika opredijelilo se za obrtnička ili strukovna zanimanja.

Zadnjih nekoliko godina imamo trend rasta upisa od šest do sedam posto. Obrtničke škole nisu više prazne, ustvrdio je Priskić.

Ipak i dalje ima nekih programa čije se klupe nevoljko i teško pune, kao što su mesari ili konobari, a Priskić rješenje vidi u povezivanju tržišta rada i škola.

– Struka mesara je bitna. Nisu potrebni samo u mesnicama nego i u hotelima te ozbiljnim restoranima. Stoga bi oni kojima su mesari potrebni trebali stipendirati te učenike kako bi završili obrazovanje.

Na taj način učenici već kroz školovanje zarađuju, a kada završe, imaju osigurano radno mjesto. Slično je i u ugostiteljstvu, svaki dan vidimo manjak radne snage. To je uspješno nadomješteno uvozom radne snage, ali to nije dugoročno rješenje. Dugoročno rješenje je upravo u povezivanju poslodavaca i učenika. Obrtnička komora upravo to nastoji učiniti, istaknuo je Priskić.

Činjenicu da mesari i prije završetka školovanja imaju osigurano radno mjesto potvrdio je i učenik trećeg razreda Obrtničke škole Anteo Antonio Horvatinčić koji je jučer predstavljao program za koji se školuje.

– Želio sam upisati taj program jer otac mi je lovac i s mesom dosta radimo. U razredu nas je samo troje. Bilo bi bolje da nas je više jer bi bilo zabavnije, ali nije loše. Učenici vjerojatno ne žele taj program jer im se ne sviđa posao mesara, može biti opasan ili gadljiv, objasnio je Anteo Antonio.

Uči za mesara, a u razredu su samo trojica – Antonio Anteo Horvatinčić

Za razliku od budućih mesara kojih se u jednoj generaciji broji na prste jedne ruke, buduće frizerke broje se u desecima. Interesa za upis, kažu učenice Obrtničke škole, ima svake godine, a pojašnjavajući da su u Art-kvart stigle kako bi predstavile stečene vještine te na kraju organizirale i modnu reviju onoga što su tijekom jutra napravile, Michelle Šajnović kazala je da su sve učenice drugog razreda.

– Škola je divna, zabavno je i radimo puno kreativnih stvari. Sve želimo ostati raditi u struci jer nam se sviđa ovo što učimo i što smo upisale, naglasila je Michelle.

Zanimljivi programi

Većina osmaša put Art-kvarta krenula je već sa zacrtanom idejom o tome u klupama koje srednje škole će iduću jesen sjediti. Tako je Lukas Fak, osmaš OŠ Vežica, već odlučio da mu je prvi izbor Građevinska škola.

– Imam i neke druge izbore. Ovo je dobra prilika za odlučiti što odabrati ako nismo sigurni, kazao je Lukas.

Prvi izbor Građevinska škola – Noa i Lukas Fak iz OŠ Vežica

I njegovom bratu Noi prvi izbor je Građevinska škola, a kao alternativni program ističe zanimanje električara.

– Mislim da je ovakav način predstavljanja škola dobar jer možemo vidjeti odgovara li nam neko zanimanje ili škola, a možemo čuti i učenike tih škola sviđa li se njima i kakvi su profesori, ispričao je Noa.

Iz OŠ Čavle put Art-kvarta krenule su i osmašice Anja Gregić, Ajna Didić i Mia Šop Ladić.

– Došla sam vidjeti škole koje me zanimaju, ali i da vidim što se još sve nudi. Zanimljiv je način na koji se škole predstavljaju, otkrila je Anja.

Ajna pak dodaje da je najviše zainteresirana za Ugostiteljsku školi u Opatiji.

– Zanimaju me smjerovi slastičar ili kuhar. Obožavam raditi slastice i kuhati, ali želim pogledati i druge škole jer možda ima nešto zanimljivo.

Iz OŠ Čavle došle vidjeti što se nudi – Anja Gregić, Ajna Didić i Mia Šop Ladić

U Ugostiteljsku školu želi i Mia jer, kako ističe, i njoj je omiljena aktivnost izrada kolača te u slastičarstvu vidi svoju budućnost. Bez obzira na to jesu li kao Mia na »Naukovanje koje povezuje« stigli s idejom koju će srednju školu upisati ili ne, svih petstotinjak osnovaca steklo je nova saznanja o onome što primorsko-goranski srednjoškolski sustav nudi.