Foto A. Križanec
Ovo je bila jedina zdravstvena ustanova na cijelom području kotara Sušak, izgrađena prije sušačke bolnice, te je pružala vrlo kvalitetnu bolničku i izvanbolničku zdravstvena zaštita, što je jako puno značilo za jedan grad u usponu kao što je tada bio Sušak, poručio je Bakašun
povezane vijesti
RIJEKA – Prije stotinu godina tadašnji Sušak, mladi grad u ekspanziji tada nove države, dobio je svoju prvu modernu javnozdravstvenu ustanovu koja je brojnim generacijama poznata jednostavno kao sušački dispanzer. Ovu važnu obljetnicu za zdravstvenu skrb na širem riječkom području jučer su prigodnom svečanošću u dispanzeru na Krimeji obilježili predstavnici Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i riječkih zdravstvenih ustanova.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić istaknula je kako ova obljetnica nije samo podsjetnik na bogatu zdravstvenu tradiciju ovog kraja, već i na vrijednosti koje su oblikovale grad te obvezu da se one nastave razvijati.
– Andrija Štampar bio je duh koji je nadživio čovjeka, a njegova misao i danas nas obvezuje da gradimo sustav koji ne čeka pacijenta, nego dolazi do čovjeka. Suvremeni izazovi, poput bolesti dišnog sustava, kardiovaskularnih bolesti i nezdravih životnih navika, traže snažniji fokus na prevenciji, edukaciji i zdravijem načinu života. Ova obljetnica zato nije samo pogled unatrag, nego i poziv na djelovanje. Na nama je da zajednički gradimo ovaj sustav koji ne liječi samo bolesti već i čuva zdravlje i dolazi do svakog čovjeka, poručila je Rinčić
Danas pomalo oronulu zgradu dispanzera, čeka obnova, barem ako je suditi prema najavama iz Primorsko-goranske županije. Tako je zamjenik župana Toni Štimac jučer najavio investicijske planove koji će obuhvatiti i ovaj povijesni objekt.
– U ovom su mandatu veliki investicijski planovi za obnovu domova zdravlja i zgrada poput ove. Iako trenutno nije obuhvaćena prvom fazom radova, vjerujemo da ćemo u sljedećem proračunu pokrenuti njezinu obnovu, kazao je Štimac najavivši da bi zgrada dispanzera na Krimeji trebala dobiti novu fasadu kao što to u ovom trenutku dobiva pet objekata koji djeluju pod kapom Doma zdravlja PGŽ-a.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Željko Linšak naglasio je da se u zgradi sušačkog dispanzera rodila i odvijala preventiva proteklih stotinu godina.
– Nekad je to bila prevencija zaraznih bolesti, a danas kroničnih nezaraznih bolesti, rekao je Linšak ističući kako Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a ove godine bilježi 126 godina djelovanja.
Nekadašnji ravnatelj Zavoda i vrijedni kroničar povijesti zdravstva ovog kraja Vjekoslav Bakašun i sam je još kao dječak bio korisnik sušačkog dispanzera.
– Ova je ustanova bitna za Sušak i ondašnje područje Sušaka. Ovo je uz bolnicu bila jedina zdravstvena ustanova na cijelom području kotara Sušak. Tada se pružala vrlo kvalitetna bolnička i izvanbolnička zdravstvena zaštita, što je jako puno značilo za jedan grad u usponu kao što je tada bio Sušak, poručio je Bakašun.
U okviru programa obilježavanja stogodišnjice sušačkog dispanzera Amir Muzur s Fakulteta zdravstvenih studija održao je predavanje o povijesti javnozdravstvene skrbi na Sušaku.
– Ako je neki grad ikad dobio povijesnu priliku, onda je to Sušak u dvadesetim godinama prošlog stoljeća. Sušak je odmah procvao nakon Prvog svjetskog rata, a potrebe su bile puno veće nego obične ambicije. U jednom času, u samo nekoliko godina Sušak je od grada koji ne postoji, postao grad uzor. No jedna stvar mu u tom trenutku nedostaje, a to je zdravstvena skrb. Žitelji Sušaka uglavnom su se zahvaljujući sporazumima s Italijom mogli liječiti u Rijeci, no to je bilo prilično skupo. Tadašnji gradonačelnik Sušaka Juraj Kučić pokrenuo je izgradnju sušačkog dispanzera u koji su tada smještene brojne struke od dermatovenerološkog odjela i odjela za borbu protiv tuberkuloze, do odjela za borbu protiv bjesnoće i zdravstvene stanica za borbu protiv malarije, rekao je Muzur ističući kako živimo u gradu koji je u samo nekoliko godina svojim razvojem pokazao da može biti lider jedne države. Isto se na Sušaku dogodilo i u zdravstvu s obzirom na to da se nakon otvorenja dispanzera na Krimeji odmah počelo rješavati pitanje stacionarnog zdravstva da bi 1934. godine bila otvorena Banovinska bolnica na Sušaku, tada najmodernija u državi, koja danas čini sastavni dio sušačkog lokaliteta Kliničkog bolničkog centra Rijeka.