Kada je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo rat protiv Irana, obećao je brzu i odlučnu pobjedu. Samo deset dana nakon početka sukoba, rekao je da su Sjedinjene Države “već dobile rat na mnogo načina”. Dva mjeseca kasnije, borbe su obustavljene, ali konačni kraj rata nije na vidiku. Washingtonu i dalje nedostaju jasne strateške dobiti, a sukob koji je isprva bio predstavljen kao ograničen, sada uvlači veći dio svijeta u sve veću kaljužu – iz koje malo tko može izaći.

“Nema pravih pobjednika iz rata, ali postoje neke zemlje koje su relativno dobro pozicionirane za upravljanje njegovim posljedicama”, komentira Melanie Sisson, viša suradnica na Brookings institutu.

CNN je u analizi izdvojio ključne aktere i procijenio koliko su profitirali, odnosno izgubili od početka ratnih zbivanja.

GUBITNICI

Iranski narod

Uvijek su obični ljudi, u bilo kojem sukobu bilo gdje u svijetu, ti koji najviše gube u ratu. Iranski narod se našao pod vatrom i izvana i iznutra. SAD i Izrael napali su tisuće ciljeva u Iranu – uključujući i napade na civilnu infrastrukturu – ubivši više od 3600 ljudi, od kojih više od 1700 civila. Trump je otišao toliko daleko da je prijetio uništenjem “cijele iranske civilizacije” ako se vladari te zemlje ne povinuju njegovim zahtjevima.

Reuters

Istovremeno, iranski režim pojačao je brutalne mjere protiv neistomišljenika. Novo vodstvo režima, pod vodstvom vrhovnog vođe Mojtabe Hamneija, čini se još oštrije od prethodnog. Prema podacima grupa za ljudska prava, vlada je od početka godine pogubila više od 600 ljudi, nakon što su tisuće ubijene tijekom prosvjeda krajem prosinca i u siječnju. Iranci su već više od osam tjedana pod vladinim prekidom interneta.

Iransko gospodarstvo također je pretrpjelo težak udarac , što je dovelo do gubitka radnih mjesta i porasta siromaštva.

Libanonski narod

Libanonski narod je desetljećima upleten u sukob između Hezbolaha, libanonske militantne skupine koju podržava Iran, i Izraela. Krhko primirje bilo je na snazi ​​do veljače, kada je, nakon što je Izrael ubio iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, Hezbolah počeo pucati na Izrael.

Izrael je uzvratio pokretanjem vala smrtonosnih zračnih napada i dubljim kopnenim upadom s ciljem uništenja Hezbollaha. Više od 2500 ljudi ubijeno je u izraelskim napadima u Libanonu od njihovog početka 2. ožujka. CNN- ova analiza satelitskih snimaka sugerira da je Izrael u Libanonu usvojio istu strategiju koju je prethodno koristio u Gazi te da sada sa zemljom sravnjuje cijela sela.

Zemlje Perzijskog zaljeva

Zemlje diljem Perzijskog zaljeva duboko su pogođene ratom koji nisu željele i koji su se svim silama trudile spriječiti. Unatoč blizini mnogih najrazornijih sukoba posljednjih godina, uživali su u desetljećima stabilnosti i prosperiteta – sve dok Iran nije počeo uzvraćati napadima na SAD i Izrael.

iStock

Ujedinjeni Arapski Emirati su daleko najteže pogođeni, s više iranskih projektila i dronova na meti nego bilo koja druga zemlja, uključujući Izrael. Iako je velika većina presretnuta, šteta je učinjena, prijeteći statusu UAE-a kao regionalnog poslovnog i turističkog središta.

U međuvremenu, zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana imalo je razoran utjecaj na Irak, Katar i Kuvajt, koji se oslanjaju na uski pomorski brodski prolaz za prodaju svoje nafte, prirodnog plina i drugih izvoznih proizvoda.

Američki narod

Rat kažnjava Amerikance i njihove novčanike. Već plaćaju više za benzin i avionske karte, kao i za neke usluge jer sve više tvrtki počinje dodavati dodatnu naknadu za gorivo svojim cijenama. Godišnja inflacija porasla je na 3,3% u ožujku, u odnosu na 2,4% u veljači. Raspoloženje potrošača pada.

“Ne postoji delikatan način da se to kaže: situacija za Sjedinjene Države trenutno nije dobra”, rekla je Sisson.

Globalno gospodarstvo i potrošači posvuda

Potrošači diljem svijeta već su pritisnuti posljedicama rata. Situacija je posebno teška u Aziji, gdje se mnoge zemlje oslanjaju na uvoz nafte i drugih petrokemikalija koje se koriste u proizvodnji. Ljudi u Latinskoj Americi bore se s višim cijenama energije i hrane. Kriza opterećuje već posrnula gospodarstva diljem Afrike. A Europska središnja banka upozorava na nadolazeći “veliki šok”.

Prije rata, prema Međunarodnom monetarnom fondu, očekivalo se usporavanje globalne inflacije na 3,8% ove godine s 4,1% prošle godine. Sada se očekuje rast cijena od 4,4%.Fond je upozorio da će najsiromašnije zemlje biti najteže pogođene, dijelom zbog naglog rasta cijena gnojiva. Ljudi u tim zemljama više ovise o poljoprivredi i troše veći dio svoje ukupne zarade na hranu.

PRERANO JE REĆI

Donald Trump

Trump je uložio mnogo novca u rizik. To mu se još nije isplatilo. Obećao je kratki rat s ciljem okončanja iranskih nuklearnih i raketnih prijetnji – pa čak i mogućeg rušenja samog režima. Ali ti ciljevi još nisu postignuti, a kraj sukoba ostaje nedostižan.

Reuters

Kod kuće u SAD-u rat nije bio popularan od samog početka. Što dulje traje, ankete su sve gore za Trumpa. Anketa CNN-a pokazuje da predsjednika podržava još samo 37 posto ljudi.

“Politički, cijene plina su već loše i pogoršavaju se, što nije od pomoći Trumpovoj administraciji. A diplomatski, Trump izgleda slabo. Čini se da sada shvaća da će nastavak borbi puno koštati Sjedinjene Države i da vjerojatno neće donijeti rezultate koje želi – po pitanju nuklearnog pitanja, po pitanju tjesnaca, po pitanju promjene režima”, komentira Sisson.

Međutim, Trump bi ipak mogao izaći kao pobjednik – ako Iran bude prisiljen kapitulirati i pristati na maksimalističke zahtjeve SAD-a. To ne izgleda vjerojatno, barem ne kratkoročno.

Izrael i premijer Netanyahu

Prije samo nekoliko godina, ideja izravnog sukoba između Irana i Izraela bila bi nezamisliva – ne samo zato što je većina svijeta, a posebno SAD, aktivno pokušavala to spriječiti.

Ipak, izraelski premijer Benjamin Netanyahu uspio je uvjeriti Trumpa da je zajednički američko-izraelski napad na Iran jedini način za suočavanje s režimom i njegovim nuklearnim programom. To je bila strateška pobjeda za premijera, barem u početku. Prošli tjedan Netanyahu je još jednom ponovio svoju zakletvu da će “promijeniti lice Bliskog istoka” i da “djeluje u punoj suradnji” s predsjednikom Donaldom Trumpom.

Reuters

Činjenica da je vojna operacija uništila velik dio iranske vojske mogla bi dati Netanyahuu poticaj koji mu je potreban tijekom izborne godine u Izraelu. Istovremeno, više anketa pokazalo je da, iako većina Izraelaca podržava rat s Iranom, ne vjeruju da SAD i Izrael pobjeđuju. Rat je također dodatno narušio ugled Izraela u SAD-u, koji već pati zbog razornog sukoba u Gazi.

Također postoje sigurnosne zabrinutosti za velik broj ljudi koji žive u sjevernim dijelovima Izraela, gdje je ponovno porasla prijetnja od raketa i dronova Hezbolaha.

Iranski režim

Iranski režim je pretrpio posljedice u sukobu, a SAD i Izrael su ubili brojne visoke dužnosnike, uključujući dugogodišnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija. Ali režim je i dalje na nogama, a njegovi novi vođe čine se još radikalnijima i otvorenijima za sukob od prethodnih. Ključno je da je režim stekao novu diplomatsku prednost pokazujući da može izazvati globalni kaos zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.

“Bacali su kockice i sada su, kao rezultat tog prilično rizičnog poteza, pokazali da imaju de facto kontrolu nad tjesnacem, a to ima značajne implikacije za budućnost regije i globalnog gospodarstva”, kaže Mona Yacoubian, direktorica Programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Ukrajina

Kratkoročno gledano, rat u Iranu bio je vrlo loša vijest za Kijev. Ključne isporuke oružja su preusmjerene, a predsjednik Volodimir Zelenski je prošli tjedan za CNN izjavio da su zalihe protubalističkih projektila pate zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta u SAD-u. Kriza na Bliskom istoku također je odvratila pozornost svijeta od Ukrajine, a američki pregovarački tim na čelu s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom usredotočio se na Iran.

Ali možda postoji i svijetla strana. Više od četiri godine pokušaja obrane od Rusije pretvorile su Ukrajinu u svojevrsnu supersilu dronova. Iranska prijetnja natjerala je svijet da to primijeti.

Reuters

“Ovaj rat je stvorio neke zanimljive prilike za Ukrajinu u Zaljevu. Zelenski je otputovao u Zaljev, a oni su ga dočekali raširenih ruku. … Ovo bi mogao biti početak važnog odnosa zbog njihovog zajedničkog interesa za razvoj tehnologije protiv dronova”, komentira Yacoubian.

POBJEDNICI… ZA SADA

Kina

Kina, najveći svjetski uvoznik energije, uvelike se oslanja na bliskoistočnu naftu. No stručnjaci kažu da bi Peking iz ovog sukoba ipak mogao izaći u jačoj poziciji.

Kina je relativno dobro prebrodila naftnu krizu. Posljednje desetljeće provela je gradeći ogromne zalihe nafte, diverzificirajući izvore uvoza i ubrzavajući prelazak na električnu energiju, pogonjenu domaćim izvorima energije, uključujući ugljen i obnovljive izvore energije. To pomaže zemlji da izdrži pritisak visokih cijena nafte. To bi također moglo dovesti do veće potražnje za kineskim solarnim panelima i vjetroturbinama u budućnosti, jer se očekuje porast potražnje za obnovljivim izvorima energije.

Reuters

Zatim postoji i diplomatski aspekt. Kina bi također mogla imati koristi od reputacijske štete koju je rat nanio SAD-u.

Tu je i sigurnosna i strateška dimenzija. Sukob na Bliskom istoku prisilio je SAD da preusmjeri neke od svojih najvažnijih vojnih sredstava dalje od Azije, smanjujući njihov potencijal odvraćanja u regiji u kojoj Kina sve više nameće svoju moć i održava ambicije prema Tajvanu. Ipak, kinesko gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu. Ako globalno gospodarstvo nastavi imati poteškoća, bit će manje kupaca za njegove proizvode. To se već događa. Izvoz na Bliski istok – ključno tržište za Kinu – smanjuje se.

Tvrtke za fosilna goriva

Dok rastuće cijene nafte čine živote ljudi diljem svijeta puno skupljima, naftne i plinske tvrtke na tome zarađuju. Chevron, Shell, BP, ConocoPhillips, Exxon i TotalEnergies ostvaruju velike profite zbog visokih cijena nafte i njihovih naglih oscilacija. Prema novom izvješću Oxfama, predviđa se da će tih šest tvrtki ove godine ostvariti 94 milijarde dolara profita.

Rusija

Nema sumnje da rusko gospodarstvo profitira od sukoba. Visoke cijene nafte i gnojiva značile su dodatni novac za Kremlj – posebno nakon što su SAD privremeno ublažile sankcije na rusku sirovu naftu koja je već na moru kako bi ubacile novu ponudu na tržište nafte dok su cijene rasle.

Međunarodna agencija za energiju ranije ovog tjedna izjavila je da su se ruski prihodi od energije gotovo udvostručili u ožujku, na 19 milijardi dolara, u odnosu na 9,75 milijardi dolara u veljači. Međutim, kontinuirani napadi Ukrajine na ruska naftna postrojenja – posebno luke i rafinerije – ograničili su količinu nafte koju Rusija može prodati.

Reuters

Obnovljiva energija

Globalna naftna kriza samo je produbila želju mnogih zemalja za prelaskom na čistu energiju, što bi moglo biti blagodat za taj sektor. Europska komisija prošli je tjedan pokrenula novu strategiju za zaštitu javnosti od „šokova cijena fosilnih goriva“ i ubrzanje širenja „domaće čiste energije“, dijelom kao odgovor na globalnu energetsku krizu.

No postoji i jedna mana – iranska kriza poskupljuje materijale koji se koriste u obnovljivim izvorima energije, poput aluminija, te remeti ključne lance opskrbe. To bi moglo poskupjeti tehnologiju obnovljivih izvora energije.

Proizvođači dronova i proizvođača oružja

Kao i u svakom sukobu, proizvođači oružja spremni su to unovčiti. Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu objavio je u ponedjeljak izvješće koje pokazuje da su globalne vojne potrošnje prošle godine porasle za 2,9% na 2,09 milijardi dolara u 2025. godini.

Xiao Liang, istraživač u Programu za vojne rashode i proizvodnju oružja instituta, rekao je da je porast uzrokovan odgovorom država “na još jednu godinu ratova, neizvjesnosti i geopolitičkih previranja velikim naoružavanjem”.

“S obzirom na raspon trenutnih kriza, kao i dugoročne ciljeve vojne potrošnje mnogih država, ovaj će se rast vjerojatno nastaviti do 2026. i kasnije“, dodao je u izjavi koja prati izvješće.

No čak ni obrambeni sektor ne može računati na dugoročni uspjeh. Dionice nekih od najvećih svjetskih obrambenih tvrtki posljednjih su mjeseci pod pritiskom nakon što su posljednjih godina stalno rasle. Analitičari kažu da je to dijelom zbog nepopularnosti iranskog rata u SAD-u i očekivanja da bi se politika u budućnosti mogla promijeniti, te usred neizvjesnosti hoće li Kongres odobriti obrambeni proračun Trumpove administracije.