Gotovo devet milijuna eura je šteta koju je pretrpjelo brodogradilište »Viktor Lenac« u slučaju koji se dovodi u vezu s kibernetičkom prevarom, vidljivo je iz objavljenog izvješća o poslovanju ovog brodogradilišta za prvi kvartal. Nakon šturih informacija u drugoj polovini ožujka, kada su krenule glasine da se nešto čudno događa u brodogradilištu, osobito nakon ostavke Sandre Uzelac na mjesto predsjednice Uprave i priopćenja iz policije u kojem se spominje jedna neimenovana riječka tvrtka kao žrtva internetske prevare, sve što se znalo o razmjerima štete u Martinšćici jest da je u pitanju »nekoliko milijuna eura«.

Povrat neizvjestan

Što se to točno i kako dogodilo, još je predmet istrage. S druge strane, »Viktor Lenac« kao dioničko društvo izlistano na Zagrebačkoj burzi u obvezi je izvijestiti investicijsku javnost, odnosno izaći s financijskim pokazateljima poslovanja u sklopu redovnih kvartalnih i godišnjih izvješća.

Da je iz ovog remontnog brodogradilišta neovlaštenim transakcijama isparilo 8,9 milijuna eura, vidljivo je iz računa dobiti i gubitka za prva tri mjeseca ove godine. Zanimljivo je da su u tvrtki nestali novac odmah prikazali na rashodovnoj strani. To što su ih već sada proknjižili kao poslovne rashode, umjesto da ih prikažu kao potraživanja, upućuje na dvije stvari. Prvo, da je još uvijek pitanje hoće li i u kojem obujmu polica osiguranja od odgovornosti uprave društva nadomjestiti nastali gubitak što, između ostalog, indirektno konstatiraju u svom izvješću. Očito je i da su projekcije da su šanse da se povrati novac koji je neovlaštenim, prevarnim transakcijama završio tko zna gdje u svijetu, gotovo zanemarive.

– »Viktor Lenac« koncem ožujka 2026. godine utvrdio je nepravilnosti zbog čega je nadležnim tijelima podnesena kaznena prijava protiv nepoznate osobe za nastalu štetu. Iako postoji polica osiguranja, stvarna primjenjivost pokrića i opseg eventualne naplate trenutno se procjenjuju. Stoga je, iz načela opreza, »Viktor Lenac« za nastalu štetu teretio rashode poslovanja, zbog čega koncem ožujka iskazuje ukupan gubitak u visini od 7,4 milijuna eura, navodi se u popratnom obrazloženju izvješća.

Kako je jedna ozbiljna tvrtka kao što je »Lenac« mogla nasjesti prevarantima, pokušali smo doznati od informatičkog stručnjaka Marka Rakara, jednog od osnivača i glavnog tajnika hrvatskog ogranka AFCE-a, Udruženja certificiranih istražitelja prevara. Za konkretni slučaj Rakar kaže da ima premalo informacija, ali je elaborirao modus operandi jednog od najčešćih oblika prevara koji se događaju u poslovnom svijetu.

Odmah apostrofira da je riječ o vrlo sofisticiranim oblicima prevare. Umjesto pojedinaca koji nasumično djeluju, najčešće iza takvih prevara stoji iskusna i dobro organizirana skupina prevaranata koji kompromitiraju, uvjetno rečeno, preotmu računalni sustav određene tvrtke i često tjednima, pa i mjesecima proučavaju korespondenciju putem e-maila, čekajući priliku kada da se ubace u komunikaciju.

Autentična zamka

– Tvrtke imaju različite poslovne odnose s brojnim partnerima. Posebno su osjetljive tvrtke koje posluju s inozemstvom, gdje su u pitanju prekogranične transakcije s dobavljačima, kupcima. U pravilu sve počinje zaprimljenom e-mail porukom koja je svojim sadržajem, e-mail adresom, imenima u mailu, svim bitnim podacima toliko autentična da razliku uoči tek forenzičar. U nekim istragama u kojima sam sudjelovao nailazio sam na e-mailove kako se logično nadovezuju na prethodnu korespondenciju što zaprimljenom e-mailu daje dodatni dojam autentičnosti, kaže Rakar. U tim, naizgled totalno autentičnim e-mailovima, s uvidom u dosadašnju korespondenciju, tvrtku koja im se našla na udaru podsjeća se na obvezu koju uskoro treba podmiriti, uz obavijest da je u međuvremenu došlo do promjene bankovnog računa, uz traženje da se transakcija obavi na novi račun. Razlozi koji se pritom navode mogu biti razni, od toga da je u pitanju konsolidacija poslovanja, da je račun otvoren zbog nekog poreznog problema ili da je u pitanju račun nakon provedene akvizicije. Često se u privitku takvog e-maila nalazi i prateće pismo banke koje potvrđuje da je novi bankovni račun promijenjen, pri čemu i ovaj dokument djeluje autentično.

Rakar ukazuje i da se kod banaka »primatelja« često radi o bankama u Velikoj Britaniji, a u posljednje vrijeme nailazi i na slučajeve u kojima se traže plaćanja na banke u Portugalu.

– Do trenutka dok u tvrtki shvate da novac nije stigao gdje je trebao, obično protekne neko određeno vrijeme, možda i nekoliko dana, račun je već zatvoren, a novac raspršen na veći broj drugih računa diljem svijeta, uključujući i egzotična otočja, kako bi se prikrio trag krajnjeg primatelja, pojašnjava Rakar.

Kao jedan od proceduralnih načina zaštite, naš sugovornik navodi da bi se kod primitka svakog e-maila s instrukcijom promjene bankovnog računa trebalo to provjeriti alternativnim načinom komunikacije. Drugim riječima, da se telefonski nazove upravo ta osoba, ili neka druga odgovorna osoba u tvrtki od koje stiže takva obavijest, ali isključivo na odranije korišteni i memorirani broj telefona, nikako ne na onaj koji je naveden u podnožju ili memorandumu dobivenog e-maila. Rakar dodaje i da valja biti oprezan i u slučajevima gdje instrukcija za uplate stižu putem telefona, pa čak i videopoziva jer u vrijeme UI tehnologije više se ne može biti potpuno siguran s kim se zapravo razgovara.

Hrboka: Situacija je pod kontrolom

Poruke koje se odašilju iz »Viktora Lenca« idu za tim da nastalu štetu mogu podnijeti. Jednim malim dijelom već su je uspjeli amortizirati ostvarenom dobiti iz redovnog poslovanja u iznosu od 1,5 milijuna eura, pa kad se podvuče crta ispod prva tri mjeseca, evidentirani minus je 7,45 milijuna eura. Tako aktualni predsjednik Uprave Luka Hrboka u izjavi za naš list poručuje kako je situacija u brodogradilištu pod kontrolom, da likvidnost i poslovanje brodogradilišta ni na koji način nisu ugroženi.

– Kao i dosad, sve svoje obveze izvršavamo u rokovima dospijeća zahvaljujući zadržanoj dobiti koju je brodogradilište ostvarilo u proteklim godinama. Svi ugovoreni poslovi odrađuju se u skladu s ugovornom dinamikom i rokovima, to su za brodogradilište dobri projekti, a do kraja godine očekujemo još takvih poslova, poručio je Hrboka. Unatoč ogromnoj pretrpljenoj šteti, u prilog stabilnosti »Viktora Lenca« upućuju i brojke iz njihove bilance, prema kojima im se rezerve iz dobiti penju na gotovo 33 milijuna eura.