Sektor dugotrajne skrbi u Hrvatskoj suočen je s rastućom potražnjom za uslugama, kroničnim nedostatkom radne snage, visokim administrativnim opterećenjem i financijskim pritiscima koji ugrožavaju dugoročnu održivost sustava. Istodobno, djelatnost ostaje nedovoljno vidljiva u javnosti, a mlad ljudi rijetko biraju rad u sustavu dugotrajne skrbi kao svoju profesiju.

Istaknuto je to danas na konferenciji Dugotrajna skrb – ljudi u središtu sustava koja je u organizaciji Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i Primorsko-goranske županije održana u Rijeci. Riječ je o drugom ovakvom regionalnom skupu čiji je cilj definiranje zaključaka i smjernica za održiv sustav dugotrajne skrbi.

Foto Dean Miculinić

Stanovništvo Hrvatske stari, međutim, u sustavu srbi za starije je i dalje niz problema i izazova, od nedostatka mjesta u staračkim domovima do nedostatka kadrova. Ne postoji, međutim, podatak koliko stranaca radi u sustavu, no čine sve veći udio u broju zaposlenih pa je, samim time velika potreba za edukacijom tih kadrova, posebno onih koji dolaze iz azijskih zemalja.

– Novi Zakon o strancima govori kako ti radnici moraju znati minimalno hrvatski jezik, međutim, to je dosad bilo zahvaljujući raznoraznim agencijama, dosta neuređeno tržište pa su strani radnici dovođeni bez da su se s njima radili intervjui i slično. Sada se po tom pitanu situacija ipak promijenila i ide u dobrom smjeru, kazao je Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP-Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi. Kaže kako nedostatak kadrova nije jedini problem u sustavu skrbi za starije. Naime, pitanje je i zbrinjavanje starijih osoba u njihovim vlastitim domovima pa se razmišlja o sustavu asistenata koji bi u takvim slučajevima bili na pomoć starijim osobama.

Foto Dean Miculinić

Maša Smokrović, predsjednica HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi, je, pak, u uvodnom izlaganju, naglasila kako je jedan od važnih zadataka, i privlačenje mladih kadrova za rad u sustavu brige za starije, ali i kako je dugotrajna skrb jedan od najvećih izazova suvremenog društva. Starenje stanovništva ima dalekosežne posljedice, ne samo za sustav i zajednicu, već i za gospodarstvo u cjelini.

– Način na koji ćemo se kao društvo postaviti o dugotrajnoj skrbi, odredit će našu budućnost. To je tema koju više ne možemo odgađati i zato smo krenuli s ovim konferencijama koje će se održati u svim hrvatskim regijama. Konferenciju smo organizirali s jasnom namjerom – potaknuti konstruktivan dijalog između poslodavaca, institucija, struke i praktičara i otvoriti prostor za konkretna rješenja, kazala je Smokrović.

Primorsko-goranski župan Ivica Lukanović je, komentirajući aktualnu situaciju po pitanju skrbi za starije u PGŽ, kazao je kako skrb za starije kapacitetima nedostatna te je samim time kao jasan cilj postavljeno povećanje kapaciteta domova za starije. U županijskim planovima za narednih 10-ak godina je oko 1.500 kreveta, dok je se trenutno u projektiranje stavlja 750 novih kreveta, i to u domovima u Voloskom, Cresu, Vrbovskom, Gerovu i Kostreni.

Foto Dean MICULINIĆ