Gradonačelnica Katri Raik kaže da bi radije govorila o gotovo svemu drugom. O naglom porastu cijene benzina, oživljavanju regije koja stari ili opasnosti od zalutalih ukrajinskih dronova. Svemu osim o online glasinama da će se njezin grad Narva, treći po veličini u Estoniji odvojiti od ostatka zemlje kako bi stvorio Rusiji prijateljsku “Narodnu Republiku Narvu”, piše POLITICO.

Posljednjih tjedana, skupina anonimnih proruskih računa na društvenim mrežama objavljuje memove i poruke u kojima poziva na preuzimanje Narve i okolnog okruga Ida-Vire, opisujući ih kao “rusku zemlju”. Kampanja neodoljivo podsjeća na informacijske operacije koje su prethodile ruskim upadima na Krim i u istočnu Ukrajinu, a već je potaknula nagađanja da bi Kremlj zaista mogao iskoristiti priliku za testiranje istočnog boka NATO-a.

“To je lažna priča i potpuna glupost“, kaže gradonačelnica Raik, vidno frustrirana.

Referendum iz 1993.

Nije teško shvatiti zašto su ruski trolovi odabrali Narvu za svoju metu. Smješten na sjeveroistočnoj granici Estonije, s rijekom širine svega stotinu metara, koja ju dijeli od Rusije, grad se nalazi bliže Sankt Peterburgu nego estonskom glavnom gradu Tallinnu. Devedeset osam posto od 50.000 stanovnika Narve govore ruski. Više od trećine ima ruske putovnice, a trećina su umirovljenici, od kojih se mnogi otvoreno i s nostalgijom sjećaju vremena kada je, pod sovjetskom okupacijom, regija bila industrijska sila.

Grad je u prošlosti već koketirao s otcjepljenjem. Godine 1993., tri godine nakon što je Estonija proglasila neovisnost od Sovjetskog Saveza, ali prije nego što su se ruske trupe potpuno povukle, Gradsko vijeće Narve organiziralo je improvizirani referendum o autonomiji. Od otprilike polovice stanovnika koji su se odazvali referendumu, 97 posto je glasalo – za. No Vrhovni sud Estonije, očekivano, proglasio je ishod nezakonitim, a Moskva, ometena vlastitim unutarnjim previranjima, nije intervenirala. Narva je ostala dio Estonije, a od 2004. i EU-a i NATO-a.

iStock

Ta je povijest još uvijek bila svježa u mislima i ruskih propagandista i zapadnih promatrača u trenucima kada je Rusija anektirala Krim 2014. godine. Raik se prisjeća kako su, nakon aneksije, novinari navalili na grad s sada već poznatim pitanjem: „Je li Narva sljedeća?“.

“Morala sam im reći da ovdje nemamo male zelene ljude”, rekla je Raik, misleći na vojnike bez oznaka koje je Moskva poslala da izazovu nemire u Ukrajini.

Putin već govorio o Narvi

Ruski predsjednik Vladimir Putin, međutim, radije drži svoje susjede na oprezu. Na sastanku sa znanstvenicima i poduzetnicima u lipnju 2022. pohvalio je cara Petra Velikog – vladara iz 18. stoljeća kojeg je opisao kao uzor – za širenje na teritorij koji uključuje današnji Sankt Peterburg i Narvu.

Prva koja je skrenula pozornost na online kampanju u Narvi bila je estonska antipropagandna web stranica Protastop. U detaljnom članku objavljenom sredinom ožujka, opisano je kako su ruski računi na TikToku i VKontakteu, ruskoj verziji Facebooka, tjednima objavljivali poruke i memove s Telegram kanala koji promoviraju preuzimanje regije od strane ruske milicije. Grupa je podijelila dizajn zastave, himnu, pa čak i raspored za neodređeni dan kada će Narva biti zauzeta. Buđenje bi bilo u šest, doručak u osam, nakon čega bi sat vremena kasnije uslijedio “juriš” na Narvu. Sve bi se završilo svečanim koncertom i vatrometom.

Reuters

Protastop je upozorio da se ispod neozbiljnog tona krije namjerna poruka koja „normalizira retoriku oko secesije i separatizma“.

Tjedan dana kasnije, novinari estonskog portala Postimees uspjeli su se infiltrirati u središnji Telegram kanal. Zaključili su da su računi bili „ništa više od loše izvedene informacijske operacije“, sa samo oko 60 pratitelja. Međutim, do tada se priča naglo proširila, puneći naslovnice u inozemstvu i probijajući se u online razgovore. Prisiljeni komentirati, visoki političari u zemlji pokušali su zaustaviti priču.

Kampanja virtualne stvarnosti

Estonska premijerka Kristen Michal nazvala je to „informativnom operacijom koju je stvorila Rusija kako bi posijala razdor“. U objavi na X-u, ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna odbacio je izvješća kao “jeftin način izazivanja zbunjenosti i ogorčenja”, pozivajući ljude da “ostanu mirni i informirani!”.

Harrys Puusepp, šef ureda estonske Službe unutarnje sigurnosti (KAPO), rekao je za POLITICO da nema dokaza koji povezuju kampanju s ruskom vladom. Umjesto toga, rekao je da se čini da je to bila zamisao nekoliko pristaša ultranacionalističkog pokreta unutar Rusije pod nazivom “Druga Rusija”.

“To je kampanja virtualne stvarnosti”, rekao je, ali i dodao da teškoća leži u opovrgavanju narativa nakon što se već proširio.

“Kako možete dokazati da nešto zapravo ne postoji?”.

U odgovoru za POLITICO, grupa je negirala da je povezana s ruskim ultranacionalističkim pokretom. Odgovorila je na pitanje je li im sjedište u Rusiji.

“Mjesto gdje počinje Europa”

Godine 2022. Narva je prihvatila svoj granični status s novim motom koji ju je označio kao mjesto “gdje počinje Europa”. Erik Liiva, šef estonske granične straže Istočne prefekture, pokazuje liniju razgraničenja – most koji razdvaja Estoniju i Rusiju.

Od 2022. godine most je zatvoren za promet vozila. Na estonskoj strani prijelaz je utvrđen protutenkovskim preprekama omotanim kolutovima bodljikave žice. Most sada dnevno pješice prelazi oko 1600 ljudi, što je otprilike svega desetina prometa koji je njime prolazio tijekom prometnog dana prije rata.

iStock

Na estonskoj strani čekanje se proteže na dva ili tri sata – puno dulje nego preko granice u Rusiji. Liiva objašnjava da se svaki komad prtljage temeljito pretražuje kako bi se osiguralo da putnici ne krše europske sankcije prelaskom u Rusiju s valutom ili komponentama dvojne namjene koje bi se mogle koristiti za proizvodnju oružja, poput dronova.

Liiva se prisjeća vremena, prije rata, kada su estonski i ruski graničari radili zajedno, zajednički postavljajući navigacijske plutače kako bi označili liniju razdvajanja u rijeci, ponekad čak putujući istim plovilom. Zatim je, u svibnju 2024., Rusija, bez objašnjenja, iznenada uklonila plutače, izbrisavši svaki vidljivi znak granice.

Na pitanje opterećuje li ga online kampanja oko “Narvske Narodne Republike”, Liiva se podsmjehuje.

“Rusija je oduvijek pokušavala utjecati na nas, to nije ništa novo. Za mene je ovo samo običan dan. Ono što se dogodilo u istočnoj Ukrajini, to se ovdje nikada neće dogoditi”, dodao je.

Ukidanje škola na ruskom

Međutim, za većinu ljudi u Narvi prava briga nije neminovno otimanje zemlje. Narva se zbog toga naziva proruskom zabiti i marginalizira od strane Tallinna i Bruxellesa. Od invazije na Ukrajinu, estonska vlada udvostručila je napore da obuzda utjecaj Kremlja, blokirajući ruske državne televizijske kanale i uklanjajući desetke spomenika iz sovjetskog doba.

Krajem 2022. vlada je donijela zakon o postupnom ukidanju škola na ruskom jeziku do 2030. Građanima izvan EU-a, uključujući nositelje ruskih putovnica u Narvi, zabranjeno je glasanje na lokalnim izborima. Moskva je iskoristila priliku da mjere koje poduzima Estonija nazove “rusofobnim”.

Svake godine, 9. svibnja, na dan koji obilježava sovjetsku pobjedu nad nacističkom Njemačkom, Rusija raspiruje napetost bombastičnim koncertom s vojnom tematikom na obali Ivangoroda, nasuprot Narve.

Prošle godine, središnji muzej Narve, smješten u srednjovjekovnom dvorcu na obali rijeke, reagirao je postavljanjem divovskog plakata koji je Putina prikazivao kao Adolfa Hitlera i proglasio ga ratnim zločincem. Ruske vlasti reagirale su osudom ravnatelja muzeja u odsutnosti na 10 godina zatvora zbog širenja “lažnih informacija o ruskoj vojsci i rehabilitacije nacizma”.

“Rusija nije prijetnja”

Mnogi u Narvi, međutim, ne vole što su prisiljeni birati stranu.

“Godinama smo živjeli zajedno bez ikakvih problema“, rekla je umirovljenica Svetlana. Optužila je političare u Tallinnu i Bruxellesu za širenje zastrašivanja i podsticanje napetosti među Estoncima.

“Nema prijetnje, Rusija nije prijetnja”, složio se njezin suprug Genadij, pitajući se naglas zašto se u Švicarskoj, gdje je studirao i radio, poznavanje više jezika ne smatra problemom.

U Estoniji je pompa oko kampanje „Narvska Narodna Republika“ izazvala bolnu unutarnju raspravu, a većina kritika usmjerena je na Propastop i medije zbog širenja poruke marginalne skupine širokoj publici.

“To opterećuje naše resurse, promovirajući ovu priču da nas moćna Rusija napada, dok bi se s tim trebalo postupati kao s neželjenom poštom”, komentira estonski obavještajni dužnosnik.

Ako su sobi postoji slon…

U pisanim komentarima za POLITICO, Protastop je, međutim, branio svoj pristup, naglašavajući potrebu da se “neprijateljske aktivnosti otkriju u što ranijoj fazi”.

“Ako u sobi postoji slon kojeg svi vide, ali nitko o njemu ne govori, znači li to da slon nestaje?”, napisao je portal.

Marek Kohv, politički analitičar u Međunarodnom centru za obranu i sigurnost sa sjedištem u Tallinnu, nazvao je ovo „teškom i kompliciranom situacijom”.

“Iz ruske perspektive, to je veliki uspjeh“, rekao je. No, osporio je alarmističku naraciju, koju nameću zapadni think tankovi, da je Estonija ranjiva na invaziju. Za razliku od Ukrajine 2014., tvrdio je, zemlja je članica NATO-a i EU-a te ima dobro zaštićenu granicu.