U Plominu, Labinu i okolnim mjestima lokalni su mještani i političari vidno iznenađeni najavom premijera Andreja Plenkovića da Vlada razmišlja o ideji prenamjene Termoelektrane Plomin u modularnu nuklearnu elektranu.

Iako je sama ideja još daleko od realizacije pa bi do gradnje jedne takve elektrane moglo proći i desetljeće ili dva, na lokalnoj razini Plenkovićeva izjava u Saboru nije najbolje prihvaćena.

Lokalna korist

U Plominu je s dosta opreza i puno pitanja dočekana vijest iz Zagreba gdje je u Saboru premijer Andrej Plenković u srijedu odgovorio na pitanje saborskog zastupnika IDS-a Dalibora Pausa o potencijalnoj prenamjeni TE Plomin.

Premijer je u svom odgovoru istaknuo kako Hrvatska pripada skupini od šesnaest država članica Europske unije koje podržavaju korištenje nuklearne energije.

– To da bi se u postojećoj TE Plomin eventualno napravila transformacija i prilagodba gdje bi se možda išlo s prvim, malim modularnim reaktorom, ideja je o kojoj se razmišlja, napomenuo je premijer Plenković.

Plominjanin Ivo Juras kaže kako se on protivi prenamjeni i gradnji nuklearnog reaktora prije svega zbog turizma koji je tek počeo ozbiljnije primati korijene u Plominu.

– Godinama nakon gradnje termoelektrane, Plomin nije bio ozbiljno turističko mjesto, a to se proteklih godina počelo mijenjati i vidljiv je veći broj turista.

Bojim se da bi gradnjom nuklearnog reaktora taj napor bio uništen jer sumnjam da bi se itko želio odmarati pored nuklearne elektrane, istaknuo je Ivo Juras, ali je i nadodao da turizam čak i nije glavni razlog njegovog protivljenja, već je to dosadašnji odnos HEP-a prema stanovnicima Plomina i okolice.

– Čak nije u pitanju povjerenje u one koje donose odluke, koliko je u pitanju povjerenje u one koji upravljaju termoelektranom, a koji bi u budućnosti upravljali nuklearkom.

Lokalno stanovništvo nema nikakve koristi od te elektrane i u njoj vlada nepotizam u zapošljavanju. Umjesto da se u elektrani zapošljavaju ljudi iz Plomina i okolnih mjesta, zapošljavaju se ljudi preko veze koji nemaju veze s Plominom i ovim dijelom Istre, tako da umjesto da mladi ljudi ostaju ovdje, sve je više onih koji odlaze, rekao nam je Ivo Juras koji je dodao kako od lokalnih političara očekuje da jasno poruče da se nuklearna elektrana neće graditi mimo potrebnih dozvola i planova koji su na snazi u Istarskoj županiji.

Previše nepoznanica

S njim se složio i bivši načelnik općine Kršan Valter Kvalić s kojim smo također razgovarali nekoliko desetaka metara udaljeni od ulaza u TE Plomin, čiji je prvi blok otvoren 1971. godine, dok je drugi blok otvoren 1999.

Kvalić nam je rekao kako se on ne protivi gradnji nuklearne elektrane, ali da bi prije same odluke trebalo razjasniti neke stvari kada je u pitanju Plomin i njegova okolica.

– Nisam a priori protiv gradnje nuklearnog reaktora u Plominu, ali treba pojasniti koji bi točno bili benefiti za lokalnu zajednicu jednog takvog projekta.

Svjestan sam da Hrvatskoj treba jedna takva elektrana i svjestan sam da je to puno lakše napraviti u Plominu gdje već postoje neki preduvjeti za nju, ali treba prvo vidjeti što o tome kažu prostorni planovi i kako bi se sve to odrazilo na kvalitetu života lokalnog stanovništva, pogotovo jer naša iskustva s HEP-om nisu najbolja, rekao nam je Valter Kvalić.

Po službenim podacima, HEP je prošle godine u proračun općine Kršan uplatio po zakonskoj obvezi 1,65 milijuna eura od čega od proizvodnje po kilovatsatu električne energije 600 tisuća, a od komunalne naknade 1,05 milijuna eura.

Valdi Runko bio je načelnik općine Kršan u pet mandata i sudjelovao je u izgradnji TE Plomin 2, a danas je nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću Kršana.

– Previše je nepoznanica, ekoloških, teritorijalnih, ekonomskih i strateških, što pozitivnih, što negativnih. O potrebi gradnje i energetske neovisnosti mišljenja su uvijek podijeljena i suprotstavljena, rekao je Runko.

Kršan protiv

Nova načelnica Općine Kršan Ana Vuksan (IDS) ističe kako do nje u ovom trenutku nije stigla nikakva službena informacija niti konkretan prijedlog vezan uz eventualnu izgradnju nuklearne elektrane u Plominu.

– Smatram kako je kod ovako važnih i dugoročnih tema nužno osigurati potpunu transparentnost te pravovremeno uključiti lokalnu zajednicu u donošenje odluka.

O ovako značajnim pitanjima ne može se odlučivati bez suglasnosti i širokog konsenzusa, posebno na razini lokalne zajednice. Ako i kada takve informacije budu dostupne, javnost će o svemu biti pravovremeno i cjelovito informirana.

U međuvremenu ću zatražiti sastanak s nadležnim institucijama kako bih dobila jasniji uvid u eventualne planove i njihove moguće učinke. Ovakvi projekti ne idu u smjeru razvoja kakvom naša općina teži – poduzetništvu, kvaliteti života, turizmu i održivom upravljanju prostorom.

Smatram da je važno fokus usmjeriti na obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju, kao dugoročnu strategiju. Riječ je o kompleksnoj temi koja zahtijeva ozbiljnu stručnu analizu i široku javnu raspravu, stoga je važno izbjeći preuranjene zaključke dok ne budu poznate sve relevantne činjenice.

U tom je procesu ključno ponovo naglasiti da uključivanje lokalne zajednice Općine Kršan, na čijem se području nalazi elektrana, mora biti prvi i nužan korak u svakom daljnjem razmatranju, i na tome ćemo inzistirati, poručuje Vuksan.

Labinski gradonačelnik Donald Blašković prije svega apelira na razum svih, u Labinu, Istri, Hrvatskoj i u Vladi.

– Mislim da moramo smiriti histeriju koja se dogodila zbog nepotpunog odgovora premijera Plenkovića. Nisam od onih koji su protiv struke, no vjerujem kako postoji sigurno prikladnije rješenje za nuklearku, a koje nije Plomin.

Turistička smo regija okrenuta zelenim politikama i razvijanju obnovljivih izvora energije. Sa Županijom kontinuirano radimo na tomu. Također, zasigurno o ovakvoj stvari nitko, pa ni država, ne može odlučivati bez lokalne vlasti.

Vjerujem kako će prevladati razum i činjenica da razvoj ovakvog oblika energije zahtijeva prikladnu lokaciju, manje naseljenu, a ne turističko središte koje upravo kroz ovu djelatnost čini veliki postotak hrvatskog BDP-a.

Očekujemo službenu komunikaciju od Vlade i Ministarstva po ovom pitanju jer smatramo kako bi to bilo jedino ispravno, a naš stav bit će jasan, protiv smo razvijanja nuklearnog postrojenja na lokaciji u Plominu, zaključio je Blašković.

U 33 godine nisu bili kadri dovesti vodu u Plominštinu

Udruga Za Plominštinu ima dvjestotinjak članova, mještana Plomina i okolnih naselja, a njezin predsjednik je Robert Stepčić, ujedno i potpredsjednik Općinskog vijeća Kršana.

– U ove 33 godine postojanja, Općina Kršan je u proračun od rada TE Plomin uprihodovala oko 60 milijuna eura, a danas na Plominštini, koja je od rimskog doba imala svoj izvor, još postoje četiri naselja bez vode i naselje Plomin koje djelomično ima vodu, a one kuće koje imaju vodu nemaju dovoljan pritisak.

Stari grad Plomin je veliko ruglo. Naselje s najstarijim spomenikom pisanim glagoljicom, Plominskim natpisom, je jedna velika ruševina i kao spomenik I. kategorije ni jedna općinska vlast, bivše i sadašnje države, nije smatrala potrebnim sanirati urušeni grad.

Prijedlog da će se na lokaciji TE graditi nuklearni blok neće utjecati na ispravak povijesnih nepravdi koje je Plominština doživjela u proteklih 80-ak godina. Licemjerje politike IDS-a vidi se na primjeru famozne dekarbonizacije za što je EU odvojio novčana sredstva za zatvaranje TE u Sisku i Plominu.

Grad Sisak povlači za svoje projekte oko 180 milijuna eura, a Istarska županija preko svoje agencije Aurora dodjeljuje sredstva diljem Istre onim općinama koje imaju spremne programe, no Općina Kršan ne uspijeva realizirati ni jedan projekt, rekao je Stepčić.