Opatija – Gotovo dvije trećine odraslih u Hrvatskoj danas ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Istodobno, svako treće dijete već ulazi u život s istim problemom.

To znači da debljina više ne nastaje u odrasloj dobi – počinje rano i traje dugo.

U takvom kontekstu, upozorenja stručnjaka da bi debljina u desetljeću pred nama mogla postati jedan od ključnih izazova za zdravstveni sustav više ne zvuče kao pesimistična prognoza, nego kao sasvim realan scenarij.

Upravo će zato Opatija od 24. do 26. travnja biti mjesto susreta stručnjaka koji pokušavaju odgovoriti na pitanje koje više nije teorijsko: kako liječiti bolest koja pogađa više od pola populacije.

Riječ je o 9. Hrvatskom kongresu o debljini 2026 i 4. Adriatic Symposiumu u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu. Tijekom tri dana očekuje se sudjelovanje vodećih domaćih i međunarodnih stručnjaka, a rasprave će obuhvatiti sve ključne aspekte bolesti – od prevencije do najnovijih terapijskih pristupa.

Problem koji sustav prepoznaje prekasno

Debljina više nije isključivo medicinsko pitanje, već i društveni, komunikacijski pa čak i politički izazov.

Dok broj oboljelih raste, pristup liječenju i dalje je fragmentiran.

Debljina se u praksi često prepoznaje tek kroz posljedice: dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hormonske poremećaje, pa i neke vrste karcinoma, dok sama bolest ostaje u drugom planu.

Dodatni je problem što velik broj ljudi ne dobiva jasne i strukturirane smjernice za liječenje, zbog čega se pristup debljini često svodi na individualne pokušaje bez dugoročnog rezultata.

To otvara pitanje koje se sve češće čuje i unutar struke: liječimo li debljinu – ili tek njezine posljedice.

Od statistike do stvarnog života

Iza brojki stoje konkretni obrasci koji se ponavljaju – dugotrajni pokušaji mršavljenja, povratak kilograma, odustajanje i osjećaj da sustav ne nudi jasan put…

Sve veći prostor u stručnoj raspravi dobivaju iskustva pacijenata, jer pokazuju ono što statistika ne može: kako izgleda život s debljinom, bolešću koja se još uvijek nedovoljno razumije i često pogrešno interpretira.

Istodobno, stigma i dalje ostaje jedna od najvećih prepreka, ne samo u društvu, nego i unutar zdravstvenog sustava.

„Debljina više nije samo individualni problem – postaje test izdržljivosti za zdravstveni sustav. Ako ne promijenimo način na koji je liječimo, vrlo brzo ćemo se baviti isključivo njezinim posljedicama“, ističe predsjednik Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. sc. Davor Štimac.

Debljina nije tema samo jedne specijalnosti

Sve se više govori o potrebi multidisciplinarnog pristupa – onog koji istovremeno uključuje medicinu, psihologiju, prehranu, ali i širi društveni kontekst u kojem bolest nastaje i razvija se.

Rasprave u Opatiji otvorit će upravo taj širi pogled: od kliničke prakse i farmakoterapije do pitanja ponašanja, okoline i ekonomskih posljedica bolesti.

Istodobno, fokus se pomiče i prema budućnosti.

Od uloge umjetne inteligencije u liječenju do utjecaja društvenih mreža na percepciju zdravlja, sve više postaje jasno da će način na koji govorimo o debljini biti jednako važan kao i način na koji je liječimo.

Terapije postoje, ali pristup nije jednak

Napredak u liječenju debljine posljednjih je godina ubrzan, osobito u području farmakoterapije.

No, s novim terapijama dolazi i novo pitanje: tko zapravo ima pristup liječenju i pod kojim uvjetima.

Struka sve češće upozorava da problem više nije samo u nedostatku rješenja, nego u načinu na koji se ona primjenjuju.

Kongres će otvoriti i rasprave koje se sve češće vode iza zatvorenih vrata, od odnosa između farmakoterapije i kirurškog liječenja do sučeljavanja različitih prehrambenih pristupa.

Uz vodeće domaće stručnjake, u Opatiju stižu i autoriteti okupljeni oko Europskog udruženja za proučavanje debljine (EASO), poput Volkana Yumuka i Jennifer Baker.

Hrvatska među najpogođenijima u Europi

Podaci pokazuju da Hrvatska nije iznimka, ali ni prosjek.

S više od 60 % odraslih s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom nalazimo se među zemljama s najvišom prevalencijom u Europi.

U Hrvatskoj se s prekomjernom tjelesnom težinom suočava i jedno od troje djece, što znači da se problem debljine često razvija već u najranijoj dobi.

Drugim riječima: problem ne nestaje s generacijama, nego upravo suprotno – prenosi se među njima.

Ako se sadašnji trendovi nastave, debljina će od zdravstvenog problema pojedinca sve više postajati ozbiljan sustavni izazov koji će utjecati na cijeli zdravstveni i ekonomski sustav.

Jer bolest koja zahvaća većinu populacije ne može se rješavati parcijalnim rješenjima.

Vrijeme koje se troši

U trenutku kada broj oboljelih raste, a terapije postoje, ključni problem više nije nedostatak znanja.

Problem je vrijeme.

Vrijeme u kojem se bolest razvija prije nego što je sustav prepozna.

Vrijeme u kojem se liječenje odgađa.

Vrijeme u kojem se problem normalizira.

I zato pitanje više nije možemo li djelovati – nego koliko dugo si još možemo priuštiti da ne djelujemo.