Proteklih šest godina prof. dr. Josip Španjol obnašao je dužnost prodekana za poslovne odnose Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te zamjenika dekana, a s prvim danom nove akademske godine nedavnom odlukom Fakultetskog vijeća preuzet će ulogu dekana. Trenutačno je v. d. dekana, a riječ je o funkciji koju je preuzeo nakon što je dosadašnji dekan, prof. dr. Goran Hauser, imenovan rektorom riječkog sveučilišta.

Navodeći da je dosadašnja uprava ostvarila najveći dio zacrtanih ciljeva, novoizabrani dekan kaže da su projekti koji nisu dovršeni započeti i nalaze se u visokoj fazi realizacije.

– Svakako, brojne su nove ideje koje bih zajedno s novom upravom, ali sada u ulozi dekana, želio ostvariti s ciljem unaprjeđenja djelatnosti fakulteta i to mi je glavni motiv zašto sam se prijavio za funkciju dekana, navodi prof. dr. Španjol.

Foto Marko Gracin

Jedan od najvažnijih planova svakako je izgradnja zgrade u sklopu TransMEDRI projekta, kao i formiranje kabineta kliničkih vještina koji bi služio izvođenju kako pred-, do- i poslijediplomske nastave, čime bi se privukao veći broj polaznika na sveučilišne specijalističke studije. U tom kontekstu, dodaje novoizabrani dekan, nužno je ponovo revitalizirati postojeće planove preseljenja fakulteta na područje sveučilišnog kampusa.

– TransMEDRI je skup projekt. Njegova izgradnja i opremanje stoji stotinjak milijuna eura. Međutim, mi imamo istraživače i istraživačke grupe koji rade na svjetskom i europskom nivou, ali rade u prostorima koji su stari 110 godina. Takvi uvjeti više ne podržavaju razvoj znanosti. TransMEDRI bi bio i početak nove zgrade Medicinskog fakulteta koji je prerastao postojeće gabarite. Na Kampusu postoje obilježene čestice za oba projekta, a mi radimo na pripremi dokumentacije kako bi sve bilo spremno onog trenutka kada se otvori mogućnost financiranja. To je nešto na čemu je i dosadašnja uprava radila, objašnjava prof. dr. Španjol.

Važan cilj tijekom njegovog mandata bit će i unaprjeđivanje rada Službe za znanost, projekte i doktorske studije kako bi se povećala dostupnost i uključenost djelatnika službe za administrativnu pripremu, praćenje i provedbu projekata financiranih iz nacionalnih i EU fondova. Nastavit će se priprema infrastrukturnih projekta s ciljem obnove znanstvene opreme, izgradnje BSL2/3 jedinice za rad s eksperimentalnim životinjama kao i strateškog projekta »TransMEDRI«. Cilj je i povećati broj akreditiranih laboratorija Medicinskog fakulteta kako bi se proširila postojeća suradnja, ojačala konkurentnost i stvorila platforma za nove specijalizirane usluge u regiji i šire.

– Planiramo intenzivirati bilateralne suradnje s farmaceutskim i biotehnološkim tvrtkama kroz zajedničke prijave na nacionalne i međunarodne natječaje te sklapanjem ugovora o izravnoj suradnji. Ovakav pristup omogućit će povećanje broja intelektualnih vlasničkih prava i inovativnih rješenja nastalih na fakultetu. Poseban naglasak bit će na poticanju uvođenja novih tehnologija s potencijalom za izravnu primjenu, uključujući napredne dijagnostičke pristupe i razvoj staničnih terapija, najavljuje dekan.

Smatra i da je neophodan daljnji razvoj ključnih istraživačkih područja i grupa, ali i stvaranje novih koje će pridonijeti razvoju novih ideja i uključivanju u europski istraživački prostor. Iako je znanstvena aktivnost u pojedinim organizacijskim jedinicama na vrlo visokoj razini, postoji značajan potencijal za velike iskorake na razini brojnih ustrojstvenih jedinica.

– U tom kontekstu posebno je važno potaknuti mobilnost mladih znanstvenika radi edukacije, stjecanja znanja i vještina za samostalno vođenje istraživačkih grupa, kao i zadržati najbolje mlade znanstvenike educirane na fakultetu. Preopterećenost kliničkih znanstvenika rutinskim kliničkim radom, te izostanak strategija poticanja voditeljstva najkompetitivnijih projekata spadaju među glavne zapreke daljnjeg razvoja. Povezanost kliničkih i pretkliničkih grupa je još uvijek slaba, te tu također postoji veliki potencijal za napredak. Stoga ću posebno poticati iskorištavanje značajnog znanstvenog potencijala na kliničkim katedrama kroz suradnju s postojećim prominentnim pretkliničkim grupama, najavljuje prof. dr. Španjol.

Kaže i da će ključno biti provesti reviziju sadržaja i ishoda učenja studijskih programa, a za studijske programe Medicina i Farmacija korištenjem HKO-a metodologije uskladiti ishode učenja s kompetencijama, odnosno sa standardom zanimanja i standardom kvalifikacije. Sukladno tome, potrebno je pratiti revidirane uvjete upisa u više godine studija. Za provedbu analize studijskih programa imenovana su povjerenstva koja uključuju predstavnike kliničkih bolničkih centara i strukovnih organizacija. Najavljuje i integraciju studija sanitarnog inženjerstva, kao i restruktiranje tog programa za čije je prvostupnike i magistre lani ukinut staž.

– Nastala je objektivna potreba za restrukturiranjem studijskog programa, pri čemu će se kompetencije koje su se prethodno stjecale tijekom staža sustavno integrirati u nastavni proces. U tom kontekstu, integracija prijediplomskog i diplomskog studija omogućit će planirano i postupno uvođenje praktičnih vježbi, terenske nastave i stručnih sadržaja kroz oba ciklusa studija, čime će se studentima osigurati odgovarajuća razina praktične osposobljenosti već tijekom studija. Za potrebe izmjene studijskog programa imenovana je radna skupina sastavljena od osam stalnih članova, uz planirano uključivanje alumnija iz realnog sektora, čiji će doprinos biti ključan u osiguravanju veće primjenjivosti stečenih znanja i vještina. Cilj planiranih izmjena je osigurati da studenti tijekom studija steknu sve ključne praktične i profesionalne kompetencije potrebne za samostalan rad u struci, kroz povećanje udjela praktične nastave, laboratorijskih vježbi, simulacijskih sadržaja i strukturirane stručne prakse unutar studijskog programa. Poseban naglasak stavit će se na jasno definirane ishode učenja, njihovu provedbu i evaluaciju, u skladu s važećim nacionalnim i europskim standardima, kaže dekan.

Također zbog ukidanja staža pristupit će se izradi i novog kurikuluma studija Medicinsko-laboratorijska dijagnostika.

Studij na engleskom jeziku poticaj povratku iseljenika

Novoimenovani dekan najavljuje i modernizaciju nastave, kao i nove programe cjeloživotnog učenja te privlačenje kandidata za upis na Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku osiguranjem stipendiranja i smještaja čime bi se, također, potaknuo povratak mladih hrvatskih iseljenika u domovinu.

– To je nešto što već dogovaramo sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a uvjet je da ti studenti ovladaju hrvatskim jezikom na razini B2, što mi već imamo u okviru studija kako bi studenti mogli raditi s pacijentima i obavljati kliničke vježbe, kaže dekan.

Najavljuje ostvarivanje suradnje i sa sveučilištima u Sjedinjenim Američkim Državama s kojima se planira ostvarivanje mobilnosti studenata i studentica, kao i jačanje prepoznatljivosti Medicinskog fakulteta u Rijeci sudjelovanjem na inozemnim sajmovima visokog obrazovanja.