Istraživanje Ekonomskog instituta o regionalnim razlikama u Hrvatskoj potvrdilo je da se gotovo ništa nije promijenilo u dosadašnjem regionalnom razvoju Hrvatske, odnosno da su razlike između razvijenih i nerazvijenih regija i dalje ogromne. Istraživanje je međutim pokazalo da regije s iznadprosječnim pokazateljima polako stagniraju u napretku, dok potpomognute županije rastu nešto brže zahvaljujući novcu iz europskih fondova. I unatoč tim sredstvima, Zagreb je još uvijek tri puta razvijeniji od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županje. U stvari, Zagreb i razvijenije regije, poput Istre i Primorsko-goranske županije, se cijelo vrijeme kontinuirano razvijaju, dok Slavonija pokušava uhvatiti korak uz pomoć europskih fondova. Istraživanje Ekononskog instituta temelji se na službenim statistikama o BDP-u, no ako se pogledaju konkretni životni problemi pojedinih dijelova Hrvatske, razlike postaju još očitije. Iako svi ističu važnost europskih fondova za ravnomjeran razvoj Hrvatske, ured pučke pravobraniteljice upozorava da predstavnici lokalnih jedinica nastavljaju ukazivati na prepreke u prijavama projekata, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ili nedostatnih sredstava kojima bi ih sufinancirali. Osim toga, neadekvatna mreža javnog prijevoza i neodgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge i dalje su svakodnevica stanovnika ruralnih područja, a zbog depopulacije takvih krajeva dolazi do smanjenja ili ukidanja linija javnog prijevoza.

Nepostojanje javnog prijevoza otežava odlazak na posao, posebno ženama, koje su zbog toga često isključene s tržišta rada, te starijima kojima se otežava dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga. Nejednako je razvijena i mreža zdravstvenih i socijalnih usluga. Prema podacima OECD-a, Zagrebačka županija i Grad Zagreb imaju najveći broj ustanova i zdravstvenih radnika, dok ih je manje u područjima udaljenijima od većih gradova, poput jadranskih otoka i ruralnih područa središnje i istočne Hrvatske. Kako na dostupnost zdravstvene zaštite utječe smanjenje broja stanovnika primjer je ambulanta u Novoj Bukovici, u čije je opremanje općina uložila novac, no nikada nije otvorena jer ne može prikupiti 1000 pacijenata! Ipak, činjenica je da se regionalne razlike u Hrvatskoj smanjuju kao i broj lokalnih jedinica s ispodprosječnom razvijenosti. Tako barem pokazuje indeks razvijenosti koji se izračunava prema pokazateljima kao što su stopa nezaposlenosti, obrazovanosti ili dohotku po stanovniku. U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti, 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti.

Vlada će se tako pohvaliti da je u 555 gradova i općina zabilježen rast osobnog dohotka, da je u 556 gradova i općina zabilježen pad broja nezaposlenih, a u njih 542 su porasli proračunski prihodi po stanovniku. No, Vlada će možda morati ponovno izračunati vrijednost indeksa razvijenosti gradova i općina jer je zadnji izračun, primjerice, Petrinju pogođenu potresom svrstao u viši rang razvijenosti jer joj je zbog iseljavanja s jedne strane i radova na obnovi s druge, statistička pala nezaposlenost. No, nijedan izračun razvijenosti ne pokazuje gorući problem nerazvijenih regija, a to je demografsku katastrofu jer upravo demografska dinamika predstavlja jedan od ključnih pokazatelja društvenih i ekonomskih promjena unutar zemlje. Tako smo u 11 godina izgubili gotovo 10 posto stanovništva, a najveći demografski pad bilježe upravo nerazvijene regije – Vukovarsko-srijemska županija je, primjerice, izgubila više stanovnika nego što ih trenutno živi u tri ponajveća grada te županije – Vukovaru, Županji i Iloku zajedno! Zbog toga nerazvijene regije postaju još nerazvijenije jer iseljavaju mladi, a tvrtke odlaze jer nema tko raditi u njima. Rješenje za hrvatski demografski šok stoga smo našli u stranim radnicima, koji nam spašavaju i obnovu od potresa i sezonu. Pa bismo ih usput mogli upregnuti i za spašavanje regionalnih neravnoteža, barem da »ušminkamo« statistiku.