Parlamentarni izbori koji će se sljedeće nedjelje održati u Mađarskoj neće utjecati samo na situaciju u ovoj zemlji, već će se njihove posljedice osjetiti i puno šire.

U ovom trenutku aktualni mađarski premijer Viktor Orban je u otvorenom sukobu s Bruxellesom oko niza stvari, a posebno oko Ukrajine čiji mu je predsjednik Volodimir Zelenski prije par tjedana čak uputio prijetnju smrću. S druge pak strane Orban ima veliku podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa pa će tako danas u Budimpeštu doći njegov potpredsjednik JD-a Vance.

Presudna krajnja desnica?

Orbanov protivnik ovim izborima je Peter Magyar, njegov nekadašnji bliski suradnik, i njegova stranka Tisza. Tko u ovom trenutku bolje stoji kod birača, teško je reći. Mediji i agencije bliske Orbanu i njegovoj stranci Fidesz objavljuju istraživanja po kojima su oni u velikom vodstvu. Međutim, one bliske stranim televizijama i organizacijama izlaze s rezultatima po kojima Tisza uvjerljivo vodi. Tako, na primjer, agencija Publicus bliska oporbi tvrdi da Tisza pobjeđuje s 49 posto prema 40 koliko navodno dobiva Orban. Međutim, s druge strane Fideszu bliska agencija Alapjogokert Kozpont ima rezultate po kojima Orbanovu stranku podržava 50 posto građana, a Tiszu samo njih 42.

U svakom slučaju ovo su jedni od najtvrđih izbora ikad viđenih u nekoj zemlji članici Europske unije, a prema kojima su oni hrvatski iz travnja 2024., kada se Zoran Milanović kao predsjednik Republike kandidirao za premijera, čista kamilica.

Prema rezultatima istraživanja i jednih i drugih agencija samo još jedna stranka osim Fidesza i Tisze ima šanse ući u parlament. To je krajnje desna Naša domovina (Mi hazank) koja se vrti oko praga od pet posto. Što znači da je teoretski moguće da bude čak i odlučujući faktor u tome tko će nakon izbora formirati vlast. Naša domovina je na izborima za Europski parlament u svibnju 2024. godine osvojila 6,7 posto glasova.

Njeni su eurozastupnici dio krajnje desne skupine Europa suverenih naroda, koja uključuje njemačku Alternativu za Njemačku. Naša domovina vodi kampanju na platformi protiv EU-a, migracija i cijepljenja, te tvrdi da nakon izbora neće ići u koaliciju ni s jednom od dvije najjače opcije. Slično kao Resni.ca nakon nedavnih izbora u Sloveniji. Isto kao MOST nakon izbora 2015. u Hrvatskoj.

Temeljni sukob između Orbana i EU establišmenta već je dugo pitanje nezakonitih migracija gdje mađarski premijer odbija primiti ijednog migranta za što kao kaznu mora uplaćivati milijunske svote u proračun Europske unije.

Drugi veliki sukob je rat u Ukrajini. Orban je od početka bio jako sumnjičav prema načinu na koji su na njega reagirale administracija tadašnjeg američkog predsjednika Joe Bidena i čelništvo EU-a koji su uveli drastične sankcije Rusiji i počeli financijski i dostavom oružja pomagati Ukrajinu. Orban je zagovarao pregovore s Vladimirom Putinom s kojim se i sastao nekoliko puta.

Spor zbog nafte i Ukrajine

Vrhunac sukoba oko Ukrajine dogodio se krajem siječnja kada je prestao dotok sirove ruske nafte Mađarskoj naftovodom Družba koji prelazi preko teritorija Ukrajine. Orban tvrdi da Ukrajina laže kada tvrdi da je naftovod jako oštećen ruskim napadima, te da je razlog prekida dotoka nafte u tome da vlast Volodimira Zelenskog blokadom Družbe želi izazvati energetsku krizu u Mađarskoj i tako utjecati na ishod parlamentarnih izbora. Zbog toga je Orban pak blokirao EU-ov 20. paket sankcija Rusiji, ali i EU-ov kredit Ukrajini od 90 milijardi eura. Taj bi kredit Ukrajina trebala vratiti kada joj Rusija jednog dana isplati ratnu štetu, što realno govoreći znači da ga vratiti neće nikada.

Slučaj Družba izazvao je i sukob Mađarske i Hrvatske. Naime, nakon blokade Družbe alternativan pravac za dostavu nafte Mađarskoj je morskim putem preko Omišlja i onda JANAF-om prema sjeveru. Hrvatska je odbila transportirati rusku naftu već prima samo onu koja dolazi od drugih proizvođača. Hrvatski premijer Andrej Plenković početkom se godine susreo s Magyarom i njegovim suradnicima tijekom Minhenskog sigurnosnog foruma. Na početku sastanka Magyar je primijetio da je hrvatsko izaslanstvo brojnije od njegovog. Na to mu je Plenković odgovorio kako je uvjeren da će prilikom njihovog sljedećeg susreta Magyarovo izaslanstvo biti sigurno brojnije nego što je to bilo tom prilikom. Iz čega je prilično jasno za koga navija aktualna hrvatska vlast.

Prije četiri godine na parlamentarnim izborima Fidesz je osvojio čak 54,13 posto glasova što je bio najbolji izborni rezultat bilo koje mađarske stranke ikad. Ankete su tada prije izbora davale prednost Orbanu, ali puno manju nego što je bio rezultat izbora. Na kraju je Orban u parlamentu imao dvotrećinsku većinu s 135 zastupnika od ukupno 199. Oporbeni savez Ujedinjeni za Mađarsku dobio je 34,44 posto glasova i 57 mandata. U parlament je ušla i Naša domovina s 5,88 posto i šest mandata.

Eksploziv kod plinovoda

Ishod izbora imat će reperkusije i na Srbiju s čijim je predsjednikom Aleksandrom Vučićem Orban u jako dobrim odnosima. Mađarski je premijer jučer bio na granici dviju zemalja kako bi osobno provjerio je li sve u redu s plinovodom Turski tok na mađarskoj strani, nakon što je dan ranije Srbija objavila da je na svojoj dionici pronašla eksploziv.

– Pokušali su dići u zrak plinovod na srpskom dijelu. Provjeravamo je li sve u redu na mađarskoj strani, naveo je Orban na Facebooku. Eksploziv je Srbija pronašla kod Kanjiže, blizu mađarske granice, a ravnatelj Vojnosigurnosne agencije Đuro Jovanić u nedjelju je rekao da je služba od ranije raspolagala informacijama da će neki vojno osposobljeni migranti pokušati sabotirati plinsku infrastrukturu, te da je pronađeni eksploziv proizveden u SAD-u. Taj je plinovod povezan s mrežom koja prenosi ruski plin u Tursku, a zatim u srednju Europu. Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto sugerirao je da Ukrajina stoji iza podmetanja eksploziva uz srpsku dionicu plinovoda. Dio mađarske javnosti sklon oporbi smatra da se radi o političkom igrokazu čiji je cilj pred izbore pomoći Orbanu. Ukrajina je odbacila odgovornost.