Gorivo u Hrvatskoj poskupljuje i po novim cijenama koje je Vlada odredila na telefonskoj sjednici, a vrijedit će iduća dva tjedna.

Cijene prema novoj uredbi iznose:

• 1,66 eura po litri benzina (poskupljenje 0,04 eura)
• 1,85 eura po litri dizela (poskupljenje 0,12 eura)
• 1,36 eura po litri plavog dizela (poskupljenje 0,17 eura)

Cijene, pak plina blago padaju:

• 1,94 eura po kilogramu za spremnike (pojeftinjenje 0,05 eura)
• 2,51 eura po kilogramu za boce (pojeftinjenje 0,06 eura)

Na danas održanoj 158. telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su nove uredbe kojima se nastavlja državna intervencija na tržištu goriva, s ciljem ublažavanja rasta cijena i zaštite građana i gospodarstva u uvjetima pojačanih globalnih energetskih neizvjesnosti, izvijestila je Vlada.

– Vlada je odlučila produžiti mjeru smanjenih trošarina na bezolovni benzin i dizelsko gorivo za dodatno dvotjedno razdoblje, od 7. do 20. travnja 2026. godine. Istodobno je usvojena i uredba o ograničavanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, koje se i dalje formiraju prema formuli koja uzima u obzir kretanja cijena fosilnih goriva u prethodna dva tjedna, uz strogo ograničene trgovačke marže, istaknuto je u priopćenju.

Prema novoj odluci, maksimalne marže iznose 0,1545 eura po litri za benzin, 0,1045 eura za dizel te 0,0436 eura za plavi dizel, dok su za ukapljeni naftni plin određene na 0,8737 eura po kilogramu za boce i 0,4116 eura za spremnike.

Unatoč nastavku državnih mjera, cijene većine goriva i dalje rastu, što odražava kretanja na međunarodnim tržištima nafte i derivata.

Iz Vlade ističu kako bi bez ovih intervencija cijene bile znatno više

• 1,76 eura po litri benzina
• 2,06 eura po litri dizela
• 1,42 eura po litri plavog dizela

Uredba stupa na snagu odmah po objavi i vrijedit će idućih 14 dana.

Ova odluka dolazi u trenutku kada su cijene energenata ponovno pod pritiskom zbog nestabilnosti na globalnim tržištima, uključujući geopolitičke napetosti i poremećaje u opskrbnim lancima.

U takvim okolnostima brojne europske države i dalje posežu za administrativnim mjerama kako bi ublažile udar na standard građana.