Lars Jensen, stručnjak za brodarstvo i bivši direktor Maerska, rekao je za BBC da bi utjecaj američko-izraelskog rata na Iran mogao biti “znatno veći od ekonomskog kaosa koji se dogodio 1970-ih”. Njegovi komentari uslijedili su nakon upozorenja ravnatelja Međunarodne agencije za energiju Fatiha Birolada se svijet “suočava s najvećom globalnom prijetnjom energetskoj sigurnosti u povijesti”.

“To je puno veće od onoga što smo imali 1970-ih, šokova cijena nafte. Također je veće od šoka cijene prirodnog plina koji smo doživjeli nakon ruske invazije na Ukrajinu”, rekao je za BBC.

Što se uopće zbivalo tijekom naftne krize 1970-ih?

Drugačija kriza od današnje

“Ona je bila fundamentalno drugačija od današnje, jer je prvi naftni šok tada bio rezultat namjerne političke odluke, kaže ekonomistica dr. Carol Nakhle. U listopadu 1973. arapski proizvođači nafte uveli su embargo na skupinu zemalja predvođenih SAD-om zbog njihove podrške Izraelu tijekom jomkipurskog rata. Ta je politika došla uz koordinirano smanjenje proizvodnje nafte.

“Rezultat je bio da se cijena nafte u samo par mjeseci gotovo učetverostručila”, rekla je Nakhle.

To je dovelo do velike nestašice nafte kod najvećih potrošača, te izazvalo globalnu ekonomsku i financijsku krizu s dugotrajnim posljedicama.

Znanstvenik sa Sveučilišta u Belfastu dr. Tiarnan Heaney rekao je da su visoke cijene potakle inflaciju u svim područjima, poduzeća su dodatno smanjila troškove, a nezaposlenost je porasla.

“To je imalo ogromne posljedice koje su oštetile društveno tkivo mnogih zemalja s raširenim štrajkovima, nemirima i porastom siromaštva jer su se mnoga kućanstva borila da sastave kraj s krajem”, dodao je.

Recesija je u SAD-u i Velikoj Britaniji trajala od 1973. do 1975., a kriza je pridonijela padu konzervativne vlade Teda Heatha 1974. godine.

Drugi naftni šok dogodio se, pak, 1979. godine, s Iranskom revolucijom.

Kriza će trajati mjesecima

Otkad su SAD i Izrael započeli rat s Iranom prije mjesec dana, uski Hormuški tjesnac je efektivno zatvoren za brodski promet. To je poremetilo protok nafte, plina i drugih bitnih proizvoda iz zaljevskih država, koje inače izvoze oko petinu svjetske nafte. Trump nastoji ponovno pokrenuti protok nafte u Meksičkom zaljevu, a pozvao je i savezničke zemlje da pošalju ratne brodove kao pratnju za tankere kroz Hormuški tjesnac.

No Jensen, koji sada vodi konzultantsku tvrtku Vespucci Maritime, rekao je za BBC da velik dio nafte koja je napustila Meksički zaljev prije više od mjesec dana još uvijek stiže u rafinerije diljem svijeta te da će protok uskoro prestati.

“Dakle, nestašica nafte koju smo vidjeli samo će se pogoršati, čak i ako se Hormuški tjesnac magično ponovno otvori sutra. Suočit ćemo se s ogromnim troškovima energije, ne samo dok ova kriza traje, već i šest do dvanaest mjeseci nakon što završi”, zaključio je.