Božidar Andročec izlazi iz zgrade riječkog suda
Optužnica tereti Božidara Andročeca da je kao direktor TD-a Hoteli Haludovo 1997. godine kredit u iznosu od 5,5 milijuna njemačkih maraka, koji je isposlovao preko HBOR-a radi pripreme objekata za turističku sezonu, nije za tu namjenu i iskoristio
RIJEKA – “Pukla je ljubav” između optuženog Božidara Andročeca i njegovog odvjetnika Branislava Hajdukovića iz Zagreba nakon gotovo sedam godina vjernosti i zastupanja. Stoga se pauza nakon gotovo više od godinu i pol dana od zadnjeg održanog ročišta, uvjetovana Andročecovim zdravstvenim stanjem, nastavila, a sve kako bi optuženi za zlouporabu u gospodarskom poslovanju angažirao novog odvjetnika i pripremio obranu u finišu sudskog postupka.
– Za ova djela koja vas terete nije obavezno angažiranje odvjetnika, to znate, pa ćemo sljedeći put nastaviti bez obzira na to što ćete učiniti budući da smo se primakli kraju postupka – kazala je predsjednica vijeća, sutkinja Mladenka Paro Rudić. Andročec je u međuvremenu pribavio pravno mišljenje zagrebačkog Pravnog fakulteta o kaznenim djelima optužnog akta koji se vodi protiv njega, za malverzacije nad Hotelima Haludovo prije dvadesetak godina. Podnio je vijeću primjerak podneska o tomu, naglasivši »da traži da se postupi po njemu«. Ukratko, optuženi je rekao da se iz pravnog mišljenja dade iščitati da ne postoje procesni razlozi za nastavak suđenja.
No, predsjednica vijeća s lakoćom je odbacila takvo razmišljanje, kratko odgovorivši da je podnesak i mišljenje stručnjaka Pravnog fakulteta ne obvezuju u sudskom postupku. Također, Andročec je zatražio da mu se omogući fotokopiranje cijelog spisa, što će mu sutkinja omogućiti, ali ne baš onako kako je optuženi zamislio.
Dvije tisuće stranica
– Vaš dosadašnji odvjetnik je izvijestio sud da niste podigli cijeli predmet iz njihova ureda pa kad to učinite, znat ćete što trebate konkretno fotokopirati, s obzirom na to da je spis »težak« više od dvije tisuće stranica – objasnila je predsjednica vijeća optuženiku, podsjetivši ga da i kad precizira stranice za preslikavanje prethodno mora uslugu i uplatiti.
S obzirom na to da je Andročec u izmijenjenom optuženom aktu terećen i za kazneno djelo ratnog profiterstva, odnosno kazneno djelo iz procesa pretvorbe i privatizacije, opširnim objašnjenjem stručnjaci s Pravnog fakulteta mišljenja su da nisu ispunjene sve pretpostavke za primjenu spomenutog zakona.
»Činjenični opis na kojem se temelji određena pravna kvalifikacija mora se odnositi na razdoblje na koje se primjenjuje zakon o ratnom profiterstvu (ZON).To konkretno znači da se kazneni progon ne bi mogao poduzeti ili nastaviti ukoliko su radnje iz činjeničnog opisa poduzete izvan tog razdoblja. ZON se može primijeniti ako je kazneno djelo počinjeno u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije , ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države. Za primjenu ZON -a nije dovoljno utvrditi da je kazneno djelo počinjeno u vrijeme Domovinskog rata već se traži postojanje i dodatne okolnosti da je ono počinjeno u procesu pretvorbe i privatizacije, odnosno da se radi o takozvanom ratnom profiterstvu. Navodno kazneno djelo počinjeno je izvan područja procesa mirne integracije, niti je vezano s procesom privatizacije društvenih poduzeća jer je rješenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju od 22.prosinca 1993. godine, dakle, daleko prije 1997. godine kada je navodno počinjeno kazneno djelo koje se optuženiku stavlja na teret, dotadašnje društveno poduzeće Hoteli Haludovo pretvoreno u dioničko društvo. Nije zadovoljen niti kriterij protektivnosti i razmjernosti jer se ne radi o kaznenom djelu usporedive težine s međunarodnim zločinom«, dijelom je opširno pravno tumačenje zašto nisu ispunjene sve pretpostavke za primjenu ZON-a u ovom konkretnom slučaju.
Na posljednjem ročištu održanom početkom prošle godine dodatno je ispitana stalna sudska vještakinja financijske struke na okolnosti optužnice da je Andročec kao direktor TD-a Hoteli Haludovo 1997. godine zlouporabio ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno da kredit u iznosu od 5,5 milijuna tadašnjih njemačkih maraka koji je Andročec isposlovao preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u svibnju 1997. godine radi pripreme objekata za turističku sezonu nije za tu namjenu i iskoristio. Sredstva su odobrena, HBOR i Dubrovačka banka mjesec dana kasnije zaključuju ugovor o kreditu u iznosu 3,92 milijuna njemačkih maraka, tadašnjih 14 milijuna kuna, za krajnjeg korisnika, Hotele Haludovo Malinska. No, kredit je uplaćen na račun tvrtke Boman AG zbog povrata deviznog kredita tvrtke koji joj je odobrila Adria bank AG Wien, a na osnovi depozita Dubrovačke banke.
Šteta od 883 tisuće
Andročec je tada bio direktor tvrtke Boman AG u Hrvatskoj. Iako odobrena sredstva nisu utrošena za dobivenu namjenu, Andročec 25. rujna 1997. s Dubrovačkom bankom zaključuje ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 14 milijuna kuna. Na osnovi toga ugovora je u razdoblju od 13. studenog 1997. do 3. srpnja 1998. godine na ime kamata Boman AG uprihodio 883 tisuće kuna, a na štetu Haludova.
Prilikom ispitivanja financijske vještakinje jedno od pitanja bilo je i koji su glavni kriteriji bili za utvrđivanje štete. Stručni odgovor glasi da štetu predstavlja između ostalog i smanjivanje dugotrajne imovine zbog prodaje nekretnina i gubitka apartmanskog naselja zbog povećanja obveza društva, plaćanja kamata po kreditu koje Hoteli Haludovo nisu dobili, uknjižbe prava vlasništva s Hotela Haludovo na ime Dubrovačke banke za osiguranje naplate kredita koji je dobila tvrtka Boman AG, neulaganje deset miljuna maraka koje je Boman AG trebao dobiti od kupoprodaje dionica.
Platili kamate
– Hoteli Haludovo platili su 883 tisuće kuna kamata po kreditu koji Dubrovačka banka nije nikada plasirala Hotelima Haludovo, a je li iznos naplaćen putem akceptnih naloga ili je nešto plaćeno putem virmana, s obzirom na to da je osiguranje plaćanja bilo »vezano« s 20 akceptnih naloga i 20 mjenica, nisam sigurna – odgovorila je vještakinja, ali i naglasila da, iako postoji razlika između virmanske isplate i akceptnih naloga, šteta je ista. Dodala je da smatra da Hoteli Haludovo nisu bili u obvezi vratiti kredit budući da ga nisu ni primili, a obvezu prema HBOR-u temeljem tog kredita trebala je izvršiti Dubrovačka banka.
Terećenje Hotela Haludovo od strane Državne agencije za sanciju banaka (DAB-a) nije bilo osnovano, a prilkom ispitivanja vještakinje pojašnjeno je da smanjenje temeljnog kapitala nije glavni kriterij za utvrđivanje štete, već jedna od odluka koju menadžment pravne osobe može donijeti, a obično se koristi za pokriće gubitaka iz prethodnih godina. Stoga Vijeće smatra da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je kamatama nastupila šteta Hotelima Haludovo pa nije bitno na koji je način došlo do naplate. Je li banka inicirala naplatu putem akceptnih naloga ili Hoteli Haludovo virmanskim plaćanjem, nevažno je – zaključilo je vijeće.
