Deseti vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedan je 450 milijuna eura, a uz ostalo donosi nastavak regulacije cijena goriva i zadržavanje cijena struje i plina do 30. rujna ove godine. Sukus je to jučerašnje odluke Vlade kojem se uvode nove i pridržavaju neke stare mjere. Stare uvedene zbog energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini koji je počeo u veljači 2022. Nove uzrokovane ratom na Bliskom istoku koji je započeo prije tri tjedna. Ovo je stvarno nestvarno. U zadnjih tek nešto manje od 20 godina na svjetskoj su se razini dogodile tri katastrofe od kojih nitko nije mogao pobjeći. Prva je bila ona iz 2008. kada je svjetski financijski poredak bio na rubu kolapsa. Situacija je bila toliko dramatična da je panika zavladala i kod gospodara financijskoga svemira. Pa je jedne nedjelje uvečer čelnik najvećeg obvezničkog fonda na svijetu nazvao suprugu i naredio joj da odmah ode na najbliži bankomat i digne što je više moguće gotovine. Kada ga je ona zbunjena pitala zašto mora napraviti nešto tako bizarno, on joj je odgovorio da se banke u ponedjeljak neće otvoriti. Kako je to sve izgledalo u Hrvatskoj, svi se sjećamo. Kriza je razotkrila sve hrvatske gospodarske slabosti, što je pak rezultiralo recesijom koja je trajala više od četiri godine, najduže u bilo kojoj europskoj zemlji.

I taman kada smo se nekako izvukli iz toga, i došli na razinu 2007., zadnje godine prije gospodarske krize, dogodio se novi svjetski kolaps. Korona. Svijet je bio zamrznut skoro godinu dana, poluzamrznut još tijekom 2021., korona je počela nestajati u veljači 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu. Hrvatska je gadno fasovala i u lockdownu, BDP nam je bio brutalno pao, a turističke su brojke bile tragične. Na to se na dovezao rat u Ukrajini čija je najveća posljedica bila ta da smo se svi mi u Europi morali zauvijek pozdraviti s jeftinim ruskim energentima. Odnosno, morali smo prestati biti ovisni o njima. I postati ovisni o drugim proizvođačima nafte. I taman kada je Europa, a s njom i Hrvatska to nekako uspjela, otprilike trećina tih alternativnih proizvođača energenata sada su doslovno na korak od toga svi skupa odlete u zrak u jednoj velikoj eksploziji. Jedni, Iran, kao posljedica bombardiranja njihovih nalazišta koje već više od tri tjedna zajedničkim naporima izvode Amerikanci i Izraelci. Drugi, male zemlje arapskog zaljeva, kao posljedica iranskih napada na njihova nalazišta i postrojenja. A problem je ovdje u tome što se s ovisnosti od nafte iz tog područja industrijski zapad skinuti ne može sve i da hoće.

Stoga mu ostaje pribjegnuti mjerama kako bi se barem ublažio prvi cjenovni udar na energente. Pa shodno tome za tim je mjerama posegnula i hrvatska Vlada. Dobar je to potez naravno. To je trebalo napraviti. Nije bilo druge. Bio je istina, šahovskim rječnikom rečeno, iznuđen i jedino moguć. Ali bez obzira na to dobro je da je povučen. On će definitivno ublažiti taj prvi cjenovni udar na osnovne energente i pomoći i građanima i gospodarstvu u sljedećih šest mjeseci da se nekako prilagode novim okolnostima. A one su kakve jesu. Valjda se jedino svijetu nešto slično dogodilo između 1914 i 1939. Prvi svjetski rat, španjolska groznica nakon njega, krah Wall Streeta 1929. i 1. rujan 1939. kada je započeo Drugi svjetski rat. Koliko god mi od toga pokušali pobjeći, situacija je fakat jako slična.

Iz Vlade dolaze i ohrabrujuće poruke da postoji prostor i za drugačije i dodatne vrste pomoći ako će se situacija na svjetskom energetskom tržištu i dalje pogoršavati. Državne su financije dobro posložene, vanjski je dug već dugo pod kontrolom, a i kreditni rejting je najviši ikad. Što znači – ako će se Hrvatska trebati i dodatno zaduživati da će to biti pod povoljnijim uvjetima nego u vrijeme prethodne dvije svjetske katastrofe. Usto, i na razini Europe se pripremaju dodatne mjere pomoći gospodarstvu i građanima pored onih koje same pripremaju države članice. Članstvo u EU-u i eurozoni definitivno donosi koristi. Još ako bude sreće pa se ovo na Bliskom istoku završi u neko razumno vrijeme, mogli bi se izvući bez dramatičnih posljedica.