Uoči sutrašnje 6. godišnjice zagrebačkog potresa, premijer je s ministrima obišao pet lokacija poslijepotresne obnove u koje je uloženo 330 milijuna eura.

“Obnova je zahtijevala ogromna ulaganja i u zdravstvu i u kulturi i u obrazovanju, u javnu infrastrukturu i privatne zgrade. Samo je u zdravstvo do sada uloženo milijarda i šesto milijuna eura”, istaknuo je premijer.

Potpuna obnova i izgradnja 3. faze KBC Zagreb trebala bi biti završena do kraja 2027. godine.

“Šest tisuća ljudi koji ovdje rade živjet će u sasvim novim okolnostima, a ogroman broj pacijenata kojima se pružaju zdravstvene usluge imat će uslugu na razini koje su zaista fantastične. Danas kad gledate kako izgleda KBC Zagreb, možete slobodno reći da je to potpuno nova bolnica i standardi koje smo vidjeli i u ovim sobama Klinike za plućne bolesti, sve je to na najvišoj svjetskoj razini”, naglasio je Plenković.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić podsjetila je kako je Vlada u posljednjih 10 godina u zdravstvo uložila tri milijarde eura u infrastrukturu i ljudske resurse. Današnje otvaranje Klinike za plućne bolesti, istaknula je, za pacijente znači dobivanje suvremene klinike koja je epicentar struke iz područja pulmologije.

Hrstić: U zadnjih deset godina zdravstvo raste 14 posto svake godine

“Svake se godine povećava proračun za zdravstvo. Zadnjih 25 godina je to u prosjeku 27 posto, a zadnjih deset godina 14 posto zdravstvo raste svake godine. To je dokaz koliko je Vlada posvećena napretku zdravstva, kvaliteti života i boljim ishodima liječenja”, naglasila je Hrstić.

Predstojnik Klinike za plućne bolesti, akademik Miroslav Samaržija prisjetio se kako su se od potresa prije šest godina tri puta morali evakuirati iz cijele zgrade.

“Novi prostori nisu obnovljeni, oni su zapravo novi. Ovdje pacijenti imaju najluksuzniji smještaj, nešto što je prvi puta viđeno u Hrvata”, istaknuo je Samaržija.

Ravnatelj KBC Zagreb Fran Borovečki rekao je kako će se ukupna ulaganja do 2027. godine u bolnici popeti na više od 630 milijuna eura.

“To je najveće ulaganje ikad u povijesti KBC-a Zagreb i jedno od najvećih općenito u hrvatski zdravstveni sustav. To će omogućiti ne samo to da će naši djelatnici imati bolje uvjete rada nego i ono najvažnije, da će naši pacijenti imati višu razinu zdravstvene skrbi”, istaknuo je Borovečki.

Premijer: Cijela obnova trebala bi biti gotova do 2030. godine

Premijer je rekao kako bi cijela obnova trebala biti gotova do 2030. i da treba biti realan u tom procesu jer je trebalo sve organizirati, naći sredstva i građevinske operative.

“Portugalski premijer nam je u četvrtak prikazao mali film o velikim stradanjima zbog poplava u Portugalu i velikim klimatskim promjenama koje uzrokuju vremenske nepogode, ali ništa od toga nije pogodilo glavni grad. Mi smo za sada, od glavnih gradova, koliko znam, jedini. Obnova u Aquili u Italiji traje 17 godina”, rekao je Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić rekao je da oba potresa, i zagrebački i petrinjski, obuhvaćaju obnovu na 14.500 lokacija i obnovu oko 55 tisuća stambenih jedinica.

“Ono što nam je bio prioritet od prvog dana jest to da završimo crvene naljepnice i mi ćemo ih završiti i na području zagrebačkog i petrinjskog potresa vjerojatno do kraja 2027. godine. To su uglavnom zamjenske obiteljske kuće koje će biti završene. Do sad smo ih izgradili 455, tako da nam je prilično realan taj plan”, istaknuo je Bačić.

Dodao je da u Zagrebu slijedi blokovska obnova u Donjem Gradu, od kojih je jedan, tz. Mali Vatikan, završen, dva bloka su u obnovi, a još sedam njih u pripremi. Rekao je i da bi obnova bila završena da se nije pristupilo na način koji je sporiji, ali su zato zgrade kvalitetnije i sigurnije.

Uz svečano otvaranje Klinike za plućne bolesti, premijer i ministri obišli su i gradilište KBC Zagreb, obnovljenu zgradu dekanata Medicinskog fakulteta na Šalati, Hrvatski povijesni muzej i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije.