RIJEKA – Prema posljednjoj klasifikaciji iz 2018. godine, postoji 200 podvrsta glavobolja, a najpoznatija i druga najčešća po pojavnosti je migrena.

S ciljem podizanja svijesti o ovoj kroničnoj neurološkoj bolesti danas se obilježava Hrvatski dan migrene koja se, kako kaže prof. dr. Vlasta Vuković Cvetković, javlja u prevalenciji od oko 15 posto u zapadnim europskim zemljama.

Prema riječima ove neurologinje i subspecijalistice cerebrovaskularnih bolesti s Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka, manje od polovine pacijenata s migrenom zatražilo je pomoć liječnika i pritom često dobilo neadekvatno liječenje.

– Definicija glavobolje kao općenitog pojma je »bol u bilo kojem dijelu glave, lica i gornjeg dijela vrata«. S obzirom na to da ima puno vrsta glavobolja, svaka glavobolja ima svoje definirane karakteristike na temelju kojih možemo postaviti dijagnozu. Prvu međunarodnu klasifikaciju glavobolja započeo je danski istraživač Jes Olesen 1988. godine, a bila mi je izuzetna čast surađivati s njim tijekom 11 godina provedenih u danskom centru za glavobolje.

Moram priznati da, premda se bavim glavoboljama već preko 30 godina i vidjela sam na tisuće pacijenata, još uvijek me iznenadi poneki pacijent sa specifičnom kombinacijom simptoma koja se ne poklapa niti s jednom od 200 vrsta glavobolja navedenih u klasifikaciji. To samo pokazuje koliko su glavobolje specifične i jako kompleksne, a nama specijalistima za glavobolje izuzetno zanimljivo područje neurologije, kaže Vuković Cvetković.

Kvaliteta života

Najčešća glavobolja koja se općenito javlja u populaciji je tzv. tenzijska glavobolja, odnosno »obična« glavobolja koju su gotovo svi iskusili barem jednom u životu i povezana je s umorom, gladi, žeđi, mamurlukom i sličnim stanjima. Slijedi migrena koja se još uvijek ne liječi u dovoljnoj mjeri.

– S kolegama sam radila epidemiološko istraživanje u četiri hrvatska grada, a dobili smo slične rezultate kad je riječ o prevalenciji u zapadnim europskim zemljama. Ispitivanje je, međutim, pokazalo da je manje od polovine pacijenata posjetilo neurologa radi migrena, a liječenje koje su dobili također nije bilo optimalno.

To samo pokazuje da moramo trajno raditi na edukaciji liječnika, ali i opće populacije da pacijenti znaju da danas postoje odlične mogućnosti liječenja – osobito migrena. Migrena se najčešće javlja kod žena u reproduktivnoj dobi, ali se može javiti i prvi put u perimenopauzi ili menopauzi. Često se mijenja tijekom života, osobito u vezi trudnoće i menopauze. Jedno dansko istraživanje pokazalo je da samo četiri posto osoba baš nikada nema glavobolje, upozorava Vuković Cvetković.

Ako je glavobolja umjerenog do jakog intenziteta, uglavnom će narušiti kvalitetu života, osobito ako se javlja učestalo. Pacijenti s migrenom nikada ne znaju kad će dobiti napadaj koji im može ponekad uništiti značajne događaje u životu koje su mjesecima planirali.

– Studije su dokazale da pacijenti s migrenom općenito imaju više problema u ostvarivanju životnih ciljeva, nego osobe koje nemaju migrene. Zato je jako bitno da se migrene i ostale glavobolje prepoznaju i liječe što je moguće prije. Mnogi pacijenti ne znaju da danas postoje odlične mogućnosti liječenja, osobito migrena i da su one dostupne u svim većim bolnicama, koje imaju subspecijaliste za glavobolju.

Zadatak liječnika obiteljske medicine bi trebao biti da pokušaju sami liječiti pacijente sukladno mogućnostima kako ih i educiramo ili da upute pacijente s glavoboljom nama, jer ponekad se ispostavi da je »migrena« zapravo neka sasvim druga glavobolja. Većina od 200 vrsta glavobolja ima svoj specifični uzrok, a za mnoge od njih se još ne zna točan, odnosno potpuni mehanizam nastanka.

Provocirajući čimbenici za migrenu, ali i za tenzijsku glavobolju, su umor, nedostatak sna, glad, žeđ, promjene vremenskih uvjeta, hormonske promjene kod žena, stres. Kod osoba koje imaju genetsku podlogu za migrenu, a izloženi su provocirajućim čimbenicima u dovoljnoj mjeri – dobit će taj dan migrenu, objašnjava Vuković Cvetković.

Signal za bolest

Svatko je barem jednom glavobolju osjetio kao prolazno stanje, no kada se treba potražiti stručnu pomoć kad govorimo o glavoboljama? Kod određivanja terapije, uzima se u obzir dob, ako je riječ o ženi planira li trudnoću, zatim druge bolesti, trajanje glavobolje, intenzitet, učestalost, drugi popratni simptomi kao što su povraćanje, potreba za analgeticima odnosno akutnim liječenjem, lijekovi koje pacijent uzima za druge bolesti te kontracepcija i još mnogo čimbenika.

– Tek kada se znaju svi ti podaci, pacijentima s glavoboljom se može ponuditi adekvatna terapija. Ja obično objasnim pacijentu mogućnosti suvremenog liječenja koje postoje na tržištu, a koji bi najviše odgovarali što se realno može očekivati od terapije, nuspojave i cijenu. Sugeriram što mislim da je najbolja opcija, ali u konačnici pustim da pacijent sam odabere terapiju. Jako je bitno voditi dnevnik glavobolja jer se pokazalo da se mnogi pacijenti iznenade kada vide »crno na bijelom« koliko zapravo imaju glavobolja mjesečno. Naime, najčešće je to veći broj od onoga što su mislili dok ih nisu sve zapisali. Osobito je bitno voditi dnevnik glavobolja kada se mijena terapija jer se tako objektivno može pratiti učinak terapije, ističe Vuković Cvetković.

Glavobolje mogu biti i signal nekih ozbiljnih neuroloških i drugih medicinskih stanja. Kako kaže riječka neurologinja, upravo su glavobolje među najčešćim simptomima zbog kojih se bolesnici javljaju u hitnu službu, a epidemiološke studije govore da je kod oko 10 posto uzrok ozbiljna bolest, kao što je moždano krvarenje, moždani udar, sindrom grčenja krvnih žila, tumor, meningitis, trauma glave i povišen intrakranijski tlak.

– Međutim, najčešći razlog glavobolje zbog kojega se bolesnici javljaju u hitnu službu su migrene, jer su migrene najčešća intenzivna glavobolja koja se ponavlja, a kad je bolesnik ne može uspješno liječiti kod kuće, obrati se za pomoć u hitnu službu gdje će najčešće dobiti intravenski ili intramuskularno lijekove, pojašnjava Vuković Cvetković.

Povećan tlak

Premda se bavi svim vrstama glavobolja, fokus njezinog znanstveno-istraživačkog rada su idiopatska intrakranijska hipertenzija, poremećaj uzrokovan povećanim tlakom u glavi što kao posljedicu ima glavobolje najizraženije u ležećem položaju, smetnje vida, »zujanje« u ušima i smetnje pamćenja.

– Najčešće se javlja kod mladih adipoznih žena, a oko 40 posto slučajeva uzrok je sekundarni, odnosno posljedica neke druge bolesti ili lijeka. Razlozi nastanka upućuju da se radi o vrlo kompleksnom hormonskom poremećaju, a terapija je za sada nespecifična. Ono što je zanimljivo je da redukcija tjelesne težine ima najznačajniji učinak na tijek bolesti i ubrzava oporavak. Nažalost, bolest je često neprepoznata i oko 60 posto bolesnika ima za posljedicu trajno oštećenje vida, čak sljepilo u najtežim slučajevima. Drugi poremećaj, tzv. spontana intrakranijska hipotenzija nastaje kod sniženog tlaka u glavi koji nastaje zbog istjecanja likvora, odnosno tekućine koja oplakuje mozak i leđnu moždinu.

Spontani oblik nastaje iz nepoznatog razloga te odjednom dođe do razdora opne koja štiti mozak i leđnu moždinu, likvor istječe van te se potom javljaju simptomi jake glavobolje, najizraženije u sjedećem i stojećem položaju koje uglavnom nestaju u ležećem položaju. Tu je i bol i napetost u predjelu vratne kralježnice, tinitus u ušima, trnci u rukama, poremećaj kognicije, nagle gluhoće.

Potrebna je opsežna neuroradiološka obrada da bi se taj sindrom dokazao, pogotovo mjesto istjecanja tekućine. Taj poremećaj je također nedovoljno prepoznat, i postoje pacijenti koji godinama imaju istjecanje tekućine, a nisu dijagnosticirani. Mogu reći da je moja glavna misija osim edukacije o migreni i ostalim »poznatijim« glavoboljama, angažman oko dijagnosticiranja ova dva manje poznata sindroma. S kolegama iz Danskog centra za glavobolje, objavila sam više radova na te teme, a nastavit ću se baviti znanstveno istraživačkim radom i na Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka. Jedan protokol za istraživanje glavobolja je odobren, a drugi je na razmatranju. Srećom imam veliku potporu predstojnice Klinike za neurologiju prof. dr. Vladimire Vuletić koja je i sama znanstveno-istraživački jako aktivna, zaključuje Vuković Cvetković.

Akutno i preventivno liječenje

Liječenje migrenskih glavobolja dijeli se na akutno i preventivno liječenje. Akutno liječenje podrazumijeva da pacijent uzima lijekove povremeno, za vrijeme samog napadaja.

– U tu svrhu se najčešće uzimaju nespecifični ili obični analgetici koji djeluju kod većine osoba na početku. S vremenom njihovo djelovanje prestaje te je potrebno promijeniti terapiju. Tada najčešće dajemo tzv. triptane, skupinu lijekova koja djeluje specifično na način da sprječava razvoj migrene. Djeluju na način da se specifično »vežu« na tzv. receptore na krvnim žilama mozga i time sprečavaju njihovo širenje, a time i druge događaje tako da smanjuju oslobađanje drugih supstanci koje su odgovorne u kaskadi nastanka migrenskog napadaja. Bitno je naglasiti da se svi lijekovi trebaju uzeti u dovoljno visokoj dozi, odmah na početku napadaja glavobolje jer kada se glavobolja razbukta, neće biti tako učinkoviti. Danas još postoje na hrvatskom tržištu tzv. gepanti, novi lijekovi koji također djeluju specifično i sprječavaju razvoj migrene. Ovi lijekovi su jedinstveni po tome što se mogu davati i u samom napadaju, ali i kao preventivni lijekovi – potonje znači da se moraju uzimati svakodnevno da bi se spriječio nastanak budućih migrenskih napadaja, objašnjava Vuković Cvetković.

Infobox (Okvir):

Terapija botoksom

Unazad osam godina na tržištu postoje i tzv. CGRP monoklonalna antitijela koja se vežu na supstancu CGRP koja se nalazi u mnogim organima u tijelu, a najviše u mozgu i jedna su od najodgovornijih supstanci za razvoj migrenskog napadaja. Postoji i nekoliko skupina nespecifičnih lijekova kao što su lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, za epilepsiju i za depresiju koji osim svoje prvobitne namjene, djeluju i kao preventivna terapija za migrene, a tu je i botoks.

– U skupinu nespecifične terapije ubraja se i botulinum toksin koji se koristi za druge neurološke bolesti te u kozmetičke svrhe, a kod nekih pacijenata ima odlične učinke u prevenciji kronične migrene. Liječnik specijalist za glavobolje će individualno, za svakog pacijenta pokušati odrediti optimalnu terapiju, što ponekad može potrajati. Na Klinici za neurologiju KBC Rijeka dostupno je liječenje svim suvremenim lijekovima koji postoje i u svijetu. Dakle sva specifična i nespecifična terapija se može propisati pacijentima, a moguće je i aplicirati botulinum toksin u prevenciji migrena. Radimo na tome da se i neki drugi oblici terapija priznaju od HZZO-a. U savjetovalištu za glavobolje dijelimo i brošure o svakoj vrsti glavobolje i lijekovima koje preporučamo našim pacijentima, kaže Vuković Cvetković.