Tihana Tomičić

Europa: jedna bitka za drugom

Tihana Tomičić

Ursula von der Leyen i Antonio Costa / REUTERS

Ursula von der Leyen i Antonio Costa / REUTERS

Svijet je u nekom novom krugu pakla s ovim iransko-američko-izraelskim ratom



Teško da bi se najveći svjetski umovi ili vodeći svjetski političari danas mogli složiti oko pitanja je li rat na Bliskom istoku tek početak nekog trećeg svjetskog rata, ili ipak izolirani lokalni sukob. Ali kataklizma koja se događa s najvećim skladištima plina na Bliskom istoku, uz blokadu Hormuškog tjesnaca, sigurno će rezultirati najvećom ekonomskom i energetskom krizom u svijetu od prošlih svjetskih ratova, a možda i od onoga što se događalo prije punih stotinu godina, sa svjetskom krizom 1929. godine.


Izrael je u srijedu napao veliko plinsko polje Južni Pars u Iranu, koji čini oko 70 posto ukupne iranske proizvodnje plina. Sada su uzvratni iranski napadi na skladišta plina u Kataru katapultirali cijene plina u nezamislive visine – već danas cijene plina dvostruko su više na svjetskim tržištima u odnosu na dane prije početka rata, a to je nepunih 20 dana otkako je rat započeo napadom Izraela i Amerike na Iran. U ovom trenutku, cijene plina rastu oko 16 posto dnevno, a ono što je jedina sreća za europski kontinent, pa tako i za nas u Hrvatskoj, jest činjenica da završava sezona grijanja pa se možemo samo nadati da će do jeseni ovaj horor od zbivanja na Bliskom istoku biti priveden kraju.


No, s obzirom kako se stvari razvijaju, možda više klizimo ka katastrofi nego što se možemo nadati kraju tog rata. Ono što je također sreća jest da su europski čelnici čvrsto na stavu da se Europa ne mora petljati u sukob. Vrh EU-a ovo očito ne smatra svojim ratom i prebacuje se odgovornost na američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je podržao Izrael u ovoj ofenzivnoj politici, i sada ostaje usamljen. Ako cijena bude destabilizacija NATO saveza – neka bude, očito da je NATO već praktički povijest, nakon svega što se događalo oko Trumpove politike, i sada oko Bliskog istoka.




EU pritom ne odustaje od stroge politike sankcija prema ruskim energentima, uključujući ne samo naftu nego i plin koji se koristi u LNG postrojenjima. Već neko vrijeme pod Trumpovim su pritiskom da popuste – no, zasad su čvrsti. Dokad, ovisit će izravno o zbivanjima na Bliskom istoku, a ako ikad budu prisiljeni popustiti pod pritiskom Amerike, bit će to i krajnji dokaz da su Trump i ruski »velmoža« Vladimir Putin otpočetka u dealu i da su interesi Amerike i Rusije zapravo istovjetni – oslabiti Europu i porobiti je svojom naftom i drugim energentima.


Zbog svega toga i sjednica Europskog vijeća u Bruxellesu potpuno se temama preselila s problema Ukrajine – pritom se financiranje obrane nastavlja – k posljedicama krize u Iranu i na Bliskom istoku. Europska unija mora brzo reagirati i hitno se prestrojiti u prioritetima, to je glavna poruka svih europskih čelnika. A evo pokazalo se da Hrvatska čak i prednjači u tome, jer je cijena goriva već zaštićena. Da nije, vjerojatno bi benzin već koštao oko 2 eura po litri, a inflatorne posljedice nakon toga eksponencijalno su nemjerljive.


Cinizam je ovog povijesnog trenutka da stare mjere još nisu prestale vrijediti i trebale su biti potpuno dokinute od 31. ožujka, a već se donose nove. Ovaj novi paket mjera morat će biti još i konkretniji od prethodnog, jer je opasnost od eksplozije cijena plina, i posljedično struje, a paralelno nafte i goriva, sada ogromna. Oskara je prije nekoliko dana dobio film »Jedna bitka za drugom« – ovo jako podsjeća na to.


»Moramo reagirati brzo i donositi mjere koje će zaštititi građane i gospodarstvo. Iskustvo iz vremena ruske agresije na Ukrajinu pokazalo je koliko je važno djelovati pravovremeno i koordinirano«, poručio je premijer Andrej Plenković jučer iz Bruxellesa. A već početkom idućeg tjedna najavit će nove mjere zaštite cijena energenata – ključna je cijena struje koja će očito morati ostati zaštićena ne samo za tzv. socijalno ranjive, nego za sve potrošače.


Svijet je u nekom novom krugu pakla s ovim iransko-američko-izraelskim ratom, raspadaju se stari savezi, novi još nisu na vidiku i svatko se brani kako zna. Ono što je na kraju dana bitno jest da kao građani ostanemo zaštićeni od dubljih ekonomskih kriza i preživimo sa svojim plaćama.


Sve ostaje u sferi nadanja da se bliskoistočni rat neće proširiti.


više vijesti