Na sve četiri lokacije u Hrvatskoj na kojima se istraživao geotermalni potencijal otkriveni su izvori tople vode dovoljno visoke temperature za proizvodnju toplinske energije, a riječ je o lokacijama kod Osijeka, Vinkovaca, Zaprešića i Velike Gorice, čime su postavljeni čvrsti temelji za daljnji razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj.

Istraživanje je provodila Agencija za ugljikovodike, a rezultati su predstavljeni na jučerašnjoj konferenciji pod nazivom »Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije«. Projekt je financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) s 50,8 milijuna eura.

Stopostotni uspjeh

– Četiri pozitivne bušotine od četiri istražene lokacije potvrda su da Hrvatska raspolaže vrhunskim stručnim znanjem i tehničkim kapacitetima za provedbu najsloženijih energetskih zahvata koji jamče stabilnost i sigurnost našim gradovima, naglasio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan podsjetivši da svjetska statistika uspješnosti ovakvih projekata iznosi oko 60 posto, dok su naši stručnjaci ostvarili stopostotni uspjeh.

Spomenutom gradovima sada slijedi pretvaranjem tih rezultata u konkretne projekte proizvodnje toplinske energije.

Trebat će izbušiti četiri dodatne bušotine zbog proizvodno-utisnog načina rada takvih bušotina, a s konferencije je poručeno da će se projekt primjene geotermalne energije u sustavima grijanja i drugim sektorima dovršiti u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i HEP-om kao operatorom toplinskih sustava.

Krpan je pri tom pohvalio suradnju Agencije s lokalnim zajednicama u procesu dobivanja dozvola i naglasio da bi se ovakav princip istraživanja geotermalnog potencijala mogao primijeniti na području cjelokupnog Panonskog bazena. Nakon uspješnog istraživanja geotermalnog potencijala u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima, Krpan je rekao da će se geotermalni potencijal u bliskoj budućnosti najvjerojatnije istraživati u Sisku, Karlovcu i Vukovaru.

U Agenciji za ugljkovodike navode da je cjelokupan proces projektiranja, nabave i izvođenja bušenja bio proveden putem javnog natječaja po principu »ključ u ruke«, a posao je bio povjeren tvrtki Crosco.

Istraživački ciklus započeo je krajem 2024. godine te je uspješno dovršen početkom 2026., kada je na svim odabranim lokacijama potvrđen geotermalni potencijal.

Skupo bušenje

Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk procjenjuje da bi se bušenje druge bušotine trebalo trajati oko godinu dana, dok bi za dvije godine moglo doći do komercijalne iskoristivosti projekta.

Gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić istaknuo je da geotermalna energija nudi stabilnost, održivost i blizinu lokalnog izvora energije dok je zadovoljstvo pronalaskom geoterme izrazio i zamjenik osječkog gradonačelnika Dragan Vulin. Osim što se korištenjem geotermalnih izvora cilja prema željenoj dekarbonizaciji, ujedno se ide i prema jeftinijem i sigurnom energentu koji je dostupan cijele godine, poručio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar.

Iako se u Hrvatskoj topla voda nalazi na manjoj dubini od ostatka Europske unije, bušenje takvih bušotina je još uvijek skupo.

Prema procjeni stručnjaka za geotermalnu energiju Dragana Domjanića, pliće bušotine od otprlike 2000 metara, koje bi se mogle iskoristiti za potrebe grijanja, mogu stajati oko šest milijuna eura, a dublje bušotine na većim dubinama, koje su potrebne za proizvodnju električne energije, od 10 do 15 milijuna eura.

Hrvatska bi mogla postati regionalni lider u proizvodnji i korištenju geotermalne energije zahvaljujući prvenstveno potencijalu Panonskog bazena i činjenici da ima 60 posto veći geotermalni gradijent, odnosno brzinu porasta temperature s obzirom na dubinu u zemlji, od ostatka Europske unije.

Korist i za poljoprivredu

Ispitivanjima i mjerenjima na bušotini Osijek utvrđena je ležišna temperatura viša od 100 stupnjeva Celzijevih, a toplinski učinak procjenjuje se na gotovo pet megavata. Ležišna temperatura u bušotini kod Velike Gorice također premašuje 100 stupnjeva, a jedna bušotina mogla bi pokriti 60 posto potreba toplinskog sustava grada.

Kod Vinkovaca je izmjerena maksimalna temperatura u bušotini od 131 stupnja, a osim za sustave grijanja, geotermalni potencijal mogao bi se iskoristiti za brži razvoj poljoprivrede na području općine Jarmina. Najveći rizik bila je bušotina kod Zaprešića, no i u njoj je pronađeno geotermalno ležište s temperaturom većom od 95 stupnjeva.