Foto Pixsell/Arhiva/NL
Dodatnu konfuziju je u ovaj izborni proces unijela i činjenica da nije do kraja jasno hoće i se ove subote osim čelnika županijskih zajednica i grada Zagreba ujedno birati i vodstvo zajednice na državnoj razini
povezane vijesti
Nakon što se krajem prošle godine izravno umiješala u izbor predsjednika zagrebačkog HDZ-a, središnjica stranke ima odlučujući utjecaj i na izbor čelnih osoba zajednica HDZ-a u glavnom gradu. Tako je prije nekoliko tjedana prilikom izbora za predsjednicu zagrebačke organizacije Zajednice žena HDZ-a Katarina Zrinska kandidatkinja Ana Župić Sokol odustala nakon što su ljudi bliski novom predsjedniku zagrebačkog HDZ-a Ivanu Matijeviću nazivali izaslanice i od njih tražili da svoj glas daju aktualnoj predsjednici Anki Jurišić Kvesić.
Sličan se postupak sada događa i sa izborima za predsjednika HDZ-ove zagrebačke organizacije Zajednice poduzetnika i obrtnika (ZPO) gdje i središnjica i vodstvo zagrebačkog HDZ-a otvoreno podržavaju Damira Miškulina koji se kandidira protiv aktualnog predsjednika zagrebačke Zajednice poduzetnika i obrtnika Mate Ćurića koji je bio na njenom čelu zadnje četiri godine. Ovi će se izbori održati subotu 14. ožujka, odnosno ovog vikenda.
Koliko se pazi na procese u zagrebačkom HDZ-u pokazuje i činjenica da je na izbornom saboru ove organizacije krajem prošle godine kružio šalabahter na kojem su bila navedena imena onih za koje izaslanici ne bi trebali nikako glasovati. Čak se interveniralo na taj način izbor izaslanika zagrebačkog HDZ-a za Opći izborni sabor stranke na razini države koji će se održati tek tamo negdje u drugoj polovini 2028., odnosno nakon sljedećih parlamentarnih izbora.
Osim činjenice da se izravno intervenira u izborni proces čak i na razini gradske Zajednice poduzetnika i obrtnika – nacionalno vodstvo ove Zajednice javno je podržalo kandidaturu Miškulina objavivši fotografije njega u društvu Petra Šimića, predsjednika Zajednice na državnoj razini, Ivana Matijevića predsjednika zagrebačkog HDZ‑a, i glavnog tajnika stranke Krunoslava Katičića – pažnju ovdje privlači još nešto. A to je da se na dužnosti predsjednika ove Zajednice na županijskim razinama i u Gradu Zagrebu guraju osobe koje svom osnovnom poslu nisu ni poduzetnici ni obrtnici već su zaposleni u državnim tvrtkama ili agencijama. Tako je i Miškulin koji se kandidira za čelnog mjesto u zagrebačkoj Zajednici poduzetnika i obrtnika kao svoj osnovni posao ima mjesto ravnatelja zagrebačke podružnice državne tvrtke Hrvatske šume.
S druge pak strane članak 1. Pravilnika Zajednice poduzetnika i obrtna HDZ-a, praktički statuta ove organizacije, navodi da „Zajednica okuplja poduzetnike i obrtnike (poduzetnici, obrtnici trgovci pojedinci, nositelji i članovi OPG-a, privatni iznajmljivači, menadžeri) koji žele doprinositi razvoju hrvatskog gospodarstva“. Istina, Miškulin jest menadžer, ali ne u svojoj već u državnoj tvrtki.
Nije to jedini takav slučaj. Tako se za poziciju potpredsjednika Zajednice na državnoj razini kandidira i Tonči Glavina koji jest poduzetnik u turizmu, ali mu je u ovom trenutku osnovni posao biti ministar turizma. Za istu se funkciju kandidiraju i prvi čovjek državne Agencije HAMAG BICRO Vjeran Vrbanac i Ljiljana Šapina koja jest menadžerica, ali ne u svojoj tvrtki već u Podravci. Zbog ovog postoji nezadovoljstvo ne samo zagrebačkoj već i u zajednicama poduzetnika i obrtnika u drugim županijama.
Dodatnu konfuziju je u ovaj izborni proces unijela i činjenica da nije do kraja jasno hoće i se ove subote osim čelnika županijskih zajednica i grada Zagreba ujedno birati i vodstvo zajednice na državnoj razini. Pravilnik naime predviđa da se ovog vikenda biraju samo izaslanici koji će onda kasnije na saboru zajednice birati predsjednika i potpredsjednike, što predviđa Pravilnik, ili će se odmah birati vodstvo na državnoj razini što pak predviđa izborni Postupovnik. I u jednoj i u drugoj varijanti pobjednik će biti Šimić koji je jedini kandidat za tu poziciju. On će po Statutu stranke automatski postati i član Predsjedništva HDZ-a na državnoj razini. To se u ovom trenutku ne čini od neke velike važnosti budući da je stranka na vlasti i gotovo se sve odluke Predsjedništva donose jednoglasno. Međutim, biti član Predsjedništva stranke na državnoj razini ipak je utjecajna funkcija koja može biti i još utjecajnija. Uz sve ovo gore navedeno, ova su izborni proces obilježile i neke druge nepravilnosti koje se tiču nepoštovanja nekih rokova kao i nejasna situacija tko sve može glasovati vezano za činjenicu kada je postao član Zajednice.
