Globalno tržište nafte ponovo se nalazi u fazi snažnih turbulencija, u kojoj političke izjave i geopolitički sukobi gotovo trenutačno utječu na cijene energenata, a time izravno i naše živote u nekoj maloj točki zvanoj Rijeka ili Hrvatska. U tom smislu, globalno tržište nafte početkom 2026. obilježava izrazita volatilnost, u kojoj se geopolitički događaji i političke izjave izravno reflektiraju na cijene energenata u roku odmah, u stvarnom vremenu.

Posljednjih dana tržišta su reagirala na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem skorom završetku rata na Bliskom istoku, što je izazvalo nagle promjene u cijenama sirove nafte, ali i šire reakcije na financijskim tržištima.

Nakon početnog skoka cijena zbog izbijanja sukoba u regiji, tržište je reagiralo snažnim padom kada je Trump sugerirao da bi rat mogao završiti »vrlo brzo«. Cijena referentne nafte tako je pala s gotovo 120 dolara po barelu na približno 92 dolara, što predstavlja jedan od najvećih dnevnih preokreta na tržištu nafte ikad. Analitičari navode da su investitori smanjili procjene rizika za globalnu opskrbu energijom čim su se pojavili signali o mogućoj deeskalaciji sukoba.

Rat je dodatno uzdrmao tržište jer se dio sukoba odvija u blizini Hormuškog tjesnaca, ključnog svjetskog energetskog čvorišta kroz koje prolazi značajan udio globalnog izvoza nafte, neki kažu čak petina naftnog transporta dnevno. Tijekom sukoba promet tankerima je djelomično poremećen, a prijetnje blokadom tog pomorskog koridora dodatno su podigle rizik za globalne opskrbne lance. Trump je istodobno upozorio da bi svaki pokušaj ometanja prolaska tankera izazvao snažan američki odgovor, naglašavajući stratešku važnost slobodnog protoka energenata kroz regiju. Takve izjave pokazale su koliko su globalna energetska tržišta osjetljiva na političke poruke.

Već sama sugestija da bi sukob mogao završiti ranije nego što se očekivalo bila je dovoljna da se smanje očekivanja o dugotrajnom poremećaju opskrbe i da cijene naglo padnu. Ipak, analitičari upozoravaju da su tržišta i dalje izložena velikoj neizvjesnosti jer je stvarna stabilnost bliskoistočne regije i dalje upitna. Dok globalna tržišta reagiraju na geopolitičke rizike, u Hrvatskoj se paralelno odvija jedan od najvažnijih energetskih industrijskih projekata posljednjih desetljeća – modernizacija rafinerije u Rijeci.

Projekt modernizacije vrijedan oko 700 milijuna eura predstavlja najveće pojedinačno ulaganje u povijesti kompanije Ine i nalazi se u završnoj fazi implementacije. Središnji dio projekta je izgradnja postrojenja za obradu teških ostataka, takozvanog delayed coker postrojenja, uz modernizaciju postojeće infrastrukture, nove skladišne kapacitete i logističku infrastrukturu. Početkom 2026. projekt je ušao u fazu »hot commissioninga«, odnosno testiranja postrojenja u stvarnim procesnim uvjetima prije početka probnog rada.

Očekuje se da će nova rafinerija značajno povećati proizvodnju dizela, i to za oko 30 posto, čime bi se smanjila ovisnost Hrvatske o uvozu goriva, posebno u turističkoj sezoni kada potražnja snažno raste. Modernizacija će ujedno omogućiti veću energetsku učinkovitost i bolju preradu sirove nafte, čime se rafinerija pozicionira kao ključni regionalni energetski centar za opskrbu tržišta jugoistočne Europe.

U kontekstu nestabilnoga globalnog tržišta nafte, ovakvi projekti dobivaju dodatnu stratešku važnost. Dok svjetske cijene energenata i dalje ovise o političkim odlukama i sigurnosnim prilikama na Bliskom istoku, lokalna ulaganja u rafinerijsku infrastrukturu mogu ublažiti dio tržišnih šokova i osigurati stabilniju opskrbu domaćeg tržišta.

Paralelno, svjedoci smo da Vlada ponovo kreće u regulaciju cijena kako bi smanjila inflatorne pritiske za građane – ne bježe od odgovornosti za to da si natovare bijes dobavljača na svoja leđa. Ali je činjenica da je danas tank goriva skuplji za oko 3,5 eura, a bez intervencije bilo bi to i nekoliko puta više. I u tom smislu važne su političke poruke iz Vlade. Pokazuje se da je geopolitika često – psihologija.