Nezakonita naplata parkiranja

Rinčić o slučaju Senjskog pristaništa: "Ne postoje pretpostavke za naknadu štete"

Orjana Antešić

Cesta koja spaja Rivu Boduli sa Demetrovom na Senjskom pristaništu / Foto Marko Gracin

Cesta koja spaja Rivu Boduli sa Demetrovom na Senjskom pristaništu / Foto Marko Gracin

Rijeka plus nije jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je kažnjena zbog nezakonite naplate parkiranja na pomorskom dobru, kaže riječka gradonačelnica



Nakon slučaja Senjskog pristaništa u kojem je Rijeka plus morao platiti nešto više od pola milijuna eura jer je inspekcijski nadzor Carinske uprave utvrdio da se parkiranje godinama naplaćivalo bez valjane pravne osnove, od riječke gradonačelnice Ive Rinčić htjeli smo čuti hoće li, s pozicije predstavnika Grada kao osnivača ove komunalne tvrtke, inicirati kakve pravne postupke za naknadu štete, bilo prema Luci Rijeka, bilo prema bivšoj upravi Rijeka plusa.


Gradonačelnica Rinčić ponavlja da će Grad Rijeka dosljedno štititi svoje financijske interese u svim slučajevima kad se radi o šteti koja je nastala kao posljedica kaznenih djela.


– Naravno da princip koji vrijedi za Grad Rijeku vrijedi i za sva gradska društva. Oblik zaštite interesa ovisi, naravno, i o fazi postupka, kao što ovisi i o posljedicama pravomoćnih presuda. U svakom slučaju, Grad Rijeka će štititi svoje financijske interese na aktivan način podnošenjem imovinskopravnih zahtjeva odmah po saznanju za moguće postojanje kaznenih djela na štetu Grada i prije izricanja presuda. U slučaju šteta po Grad koje nastanu kao posljedica pravomoćnih presuda, kao što će to moguće biti u slučaju Sortirnice, tada ćemo naknadu štete potraživati od odgovornih osoba odgovarajućim sudskim postupcima za naknadu štete, obrazložila je Rinčić, navodeći da kod Rijeka plusa »za sada ne postoje pretpostavke za naknadu štete«.




– Također, u ovom slučaju treba imati na umu da Rijeka plus nije jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je kažnjena zbog nezakonite naplate parkiranja na pomorskom dobru. Takvi prekršaji su utvrđeni kod više gradskih društava u Hrvatskoj, od Umaga do krajnjeg juga, a posljedica su okolnosti promjene granica pomorskog dobra ili naknadnog utvrđivanja statusa pomorskog dobra. U svakom slučaju, ne radi se o kaznenom djelu i za sada nemamo podataka o utvrđenoj šteti radi koje bi bilo potrebno poduzimati bilo kakve postupke, barem u ovoj fazi postupka koji nije pravomoćno okončan, zaključuje Rinčić.