Deveti je dan širokog rata na Bliskom istoku. Ovdje pratimo najvažnije događaje dana.

Modžtaba Hamenei novi vrhovni vođa Irana

Modžtaba Hamenei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, imenovan je za nasljednika oca kao vrhovnog vođe Irana, javili su u nedjelju iranski državni mediji.

Kako prenose agencije, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija imenovalo je vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka, nakon što je on godinama stvarao bliske veze s elitnom Revolucionarnom gardom i gradio utjecaj u klerikalnom establišmentu.

Preživio je američko-izraelski zračni napad protiv Irana i iranski establišment ga je označio kao potencijalnog nasljednika svog oca, koji je ubijen u zračnom napadu prošle subote.

Moćni klerik srednjeg ranga, Modžtaba Hamenei se protivi reformatorima koji žele surađivati ​​sa Zapadom dok pokušava obuzdati iranski nuklearni program i koji žele veću slobodu.

Njegove bliske veze s Revolucionarnom gardom (IRGC) dale su mu dodatnu prednost u iranskom političkom i sigurnosnom aparatu, a on je izgradio utjecaj iza kulisa kao ‘ulaz’ do oca, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem.

„On ima snažnu podršku unutar IRGC-a, posebno među mlađim radikalnim generacijama“, rekla je Kasra Aarabi, voditeljica istraživanja IRGC-a u organizaciji United Against Nuclear Iran, američkoj političkoj organizaciji.

Opisala ga je kao nekoga tko već djeluje kao „mini vrhovni vođa“.

Vrhovni vođa ima posljednju riječ u državnim pitanjima, uključujući vanjsku politiku i iranski nuklearni program.

Zapadne sile žele spriječiti Teheran da razvije nuklearno oružje.

Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe.

Modžtaba će se suočiti s pritiskom američkih sankcija koje su naštetile gospodarstvu i mogao bi se suočiti s protivljenjem Iranaca koji su pokazali da su spremni organizirati masovne prosvjede kako bi istaknuli svoje zahtjeve za većim slobodama unatoč krvavoj represiji.

Modžtaba je rođen 1969. u gradu Mašhadu i odrastao je dok je njegov otac pomagao u organiziranju oporbe šahu.

On je jedno od šestero djece bivšeg vrhovnog vođe.

Kao mladić služio je u iransko-iračkom ratu.

Modžtaba je studirao kod vjerskih konzervativaca u sjemeništima u Komu, iranskom središtu šijitskog teološkog učenja, i ima klerikalni čin hudžatul-islama.

Nikada nije imao formalnu poziciju u vladi Islamske Republike, unatoč tome što su ga mnogi smatrali čuvarom puta do svog oca.

Pojavljivao se na lojalističkim skupovima, ali rijetko je govorio u javnosti.

Njegova uloga dugo je bila izvor kontroverzi u Iranu, a kritičari odbacuju svaki nagovještaj dinastičke politike u zemlji koja je 1979. svrgnula monarha kojeg je podržavao SAD.

Prema istrazi Bloomberga Modžtaba Hamenei stekao je znatno bogatstvo izgradnjom velike mreže fiktivnih tvrtki u inozemstvu.

Američko Ministarstvo financija nametnulo je sankcije Modžtabi 2019., rekavši da predstavlja vrhovnog vođu u “službenom svojstvu unatoč tome što nikada nije izabran ili imenovan na vladinu dužnost”, osim što radi u uredu svog oca.

Na njihovoj web stranici navodi se da je ajatolah Hamenei delegirao neke od svojih odgovornosti Modžtabi, za kojeg se navodi da je blisko surađivao sa zapovjednikom Kuds snaga IRGC-a i Basidžom, vjerskom milicijom povezanom s Gardom, “kako bi unaprijedio očeve destabilizirajuće regionalne ambicije i opresivne domaće ciljeve”.

Modžtaba je bio posebna meta kritika prosvjednika tijekom nemira zbog smrti mlade žene u policijskom pritvoru 2022. godine, nakon što je uhićena zbog navodnog kršenja strogih pravila odijevanja Islamske Republike.

2024. godine široko je dijeljen video u kojem je najavio obustavu nastave islamskog prava koju je predavao u Komu, što je potaknulo nagađanja o razlozima.

Modžtaba jako podsjeća na oca i nosi crni turban, što sugerira da njegova obitelj potječe od proroka Muhameda.

Kritičari kažu da Modžtaba nema svećeničke kvalifikacije da bi bio vrhovni vođa – hudžatul-islam je stupanj ispod ranga ajatolaha, položaja koji su imali njegov otac i Ruholah Homeini, koji je osnovao Islamsku Republiku.

Ali ostao je u fokusu, posebno nakon što je drugi vodeći kandidat za tu ulogu – bivši predsjednik Ebrahim Raisi – poginuo u padu helikoptera 2024. godine.

Američki diplomatski telegram napisan 2007. godine, a koji je objavio WikiLeaks, citirao je tri iranska izvora koji su opisivali Modžtabu kao put do Hameneija.

Vjerovalo se da Modžtaba stoji iza iznenadnog uspona tvrdolinijaša Mahmuda Ahmadinedžada, koji je izabran za predsjednika 2005. godine.

Modžtaba je podržao Ahmadinedžada 2009. godine kada je osvojio drugi mandat na spornim izborima koji su rezultirali protuvladinim prosvjedima koje su nasilno ugušili Basidž i druge sigurnosne snage.

Mehdi Karubi, umjereni klerik koji se kandidirao na izborima, napisao je tada pismo Hameneiju u kojem je prigovorio na ono što je on tvrdio da je Modžtabina uloga u podršci Ahmadinedžadu. Hamenei je odbacio optužbu.

Modžtabina supruga, koja je ubijena prvog dana američko-izraelskih zračnih napada, bila je kći istaknutog tvrdolinijaša, bivšeg predsjednika parlamenta Golamalija Hadadadela.

Letom iz Saudijske Arabije u Zagreb vraćeno 150 osoba

Posebnim repatrijacijskim letom Croatia Airlinesa iz Saudijske Arabije je u Zagreb vraćeno 150 osoba koje su se na Bliskom istoku zatekle u izvanrednim okolnostima, javila je Croatia Airlines.

Proizvodnja nafte u Iraku obustavljena nakon blokade Hormuškog tjesnaca

Iračka proizvodnja nafte na najvažnijim južnim naftnim poljima opala je za 70 posto, na samo 1.3 milijuna barela dnevno, jer zemlja ne može izvoziti naftu Hormuškim tjesnacem zbog rata u Iranu, tri izvora iz naftne industrije rekla su u nedjelju.

Prije rata, proizvodnja s naftnih polja iznosila je oko 4.3 milijuna barela.

“Skladištenje sirove nafte došlo je do svoga maksimuma, a preostala proizvodnja nakon velikog reza koristit će se za snabdijevanje rafinerija u zemlji”, rekao je dužnosnik Naftne kompanije Basra (BOC), koja operira proizvodnjom i izvozom s južnih polja.

Hormuški tjesnac jedan je od ključnih svjetskih prolaza za tranzit nafte te kroz njega prođe otprilike petina globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Izvoz ove članice OPEC-a također je oštro pao na prosječno 800 tisuća barela na dan u nedjelju. Samo dva tankera ukrcala su naftu jer brodovi ne mogu slobodno prolaziti kroz tjesnac do iračkih južnih terminala, rekao je izvor.

Dva tankera, Cospearl Lake i Yuan Hua Hu, završila su ukrcavanje oko dva milijuna barela sirove nafte oko osam sati poslijepodne po lokalnom vremenu, dok se novi tanker nije pojavio. Protok nafte s iračkih južnih terminala je obustavljen, rekla su tri naftna dužnosnika i jedan brodarski agent.

Izvoz nafte s iračkih južnih polja u veljači je dnevno iznosio 3.334 milijuna barela, prema dokumentima ministarstva nafte.

Pad naftne proizvodnje i izvoza nafte dodatno bi mogao opteretiti ionako krhke financije zemlje, koja se oslanja na prodaju sirove nafte za gotovo svu javnu potrošnju, dok 90 posto prihoda zemlje dolazi od nafte.

“Ovo je najozbiljnija operativna prijetnja s kojom se Irak suočio u više od 20 godina”, rekao je viši dužnosnik iračkog ministarstva nafte.

Starmer razgovarao s Trumpom nakon spora zbog Irana

Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o vojnoj suradnji dviju zemalja uslijed posljednjih prijekora američkog predsjednika zbog izostanka britanske potpore u sukobu s Iranom.

Starmerova odluka da ne dopusti korištenje baza za prvi val napada naišla je na niz Trumpovih kritika proteklih dana, uključujući i osobni napad na premijera da “nije Winston Churchill”.

Premijer je sada dao dopuštenje za “obrambeno” američko djelovanje protiv iranskih raketnih položaja iz britanskih baza.

Nakon izvješća da se Velika Britanija priprema poslati nosač zrakoplova na Bliski istok, američki predsjednik u subotu je objavio da Velika Britanija napokon “razmatra” slanje, no Trump je dodao da oni više nisu potrebni.

Dodao je: “No zapamtit ćemo. Ne trebamo ljude koji se pridružuju ratovima nakon što je već postignuta pobjeda.”

Glasnogovornica britanske vlade rekla je da su dvojica čelnika razgovarala u nedjelju poslijepodne.

“Čelnici su počeli raspravljati o posljednjoj situaciji na Bliskom istoku i vojnoj suradnji između Velike Britanije i SAD-a korištenjem RAF baza u korist kolektivne samoobrane partnera u regiji.”

“Premijer je također podijelio iskrenu sućut s predsjednikom Trumpom i američkim narodom nakon smrti šestorice američkih vojnika.”

Starmer je nastojao umanjiti važnost prijepora sa SAD-om rekavši ranije ovaj tjedan da je poseban odnos dviju zemalja i “i dalje na snazi” dok dvije zemlje dijele obavještajne podatke i rade zajedno uslijed sukoba na Bliskom istoku.

Premijer je također branio svoju odluku da ne dopusti korištenje britanskih baza u američkom napadu na Iran, rekavši da je napad nezakonit.

Složio se prije tjedan dana dopustiti SAD-u da obrambeno napadne Iran iz baze RAF Fairford u Gloucestershireu te baze Diego Garcia u Indijskom oceanu.

Ovaj vikend četiri američka bombardera sletjela su u Fairford, a SAD su počele koristiti britanske baze za “posebne obrambene operacije” kako bi spriječile Iran da ispaljuje projektile u regiji.

U međuvremenu, ministarstvo obrane potvrdilo je da su britanske snage uspješno presrele napadački dron lansiran iz Irana prema Iraku, dok zrakoplovi RAF Typhoon i F-35 provode obrambene misije diljem regije.

Trebao bi se pridružiti i helikopter Merlin koji može letjeti do visine od jedne milje i upozoriti na dolazeće dronove ili projektile.

Ministarstvo obrane reklo je da povećava razinu pripreme nosača zrakoplova Prince of Wales te smanjuje vrijeme potrebno za isplovljavanje, no nije donesena odluka o sudjelovanju ratnog broda.

U međuvremenu, treći čarter let da se kući vrate Britanci iz regije trebao bi napustiti Muskat u Omanu u nedjelju, dok bi sljedeći tjedan trebao poletjeti čarter komercijalnog leta iz Dubaija.

Više od 32.000 Britanaca evakuirano je iz regije od 1. ožujka, iz zaljevskih zemalja, kao i iz Izraela i Libanona.

Teheran naznačio da će Hameneijev sin biti imenovan vrhovnim vođom

Iran je u nedjelju naznačio da je za nasljednika ubijenog ajatolaha Alija Hameneija izabrao njegovog sina Modžtabu, nakon što je Izrael tijekom noći napao skladišta goriva u Teheranu, a sukob se proširio na susjedni Bahrein gdje je iranski napad oštetio jedno od postrojenja za desalinizaciju.

“Ime Hamenei će se nastaviti”, rekao je ajatolah Hoseinali Eškevari, član klerikalnog vijeća zaduženog za izbor novog vođe, u videu objavljenom u iranskim medijima.

“Glasovanje je obavljeno i uskoro će biti objavljeno imenovanje”, rekao je Eškevari, bez daljnjih detalja.

Tajnik vijeća, Hoseini Bušehri, objavit će ime nasljednika ajatolaha Alija Hameneija, koji je ranije ubijen u sukobu, rekao je državnim medijima Ahmad Alamolhoda, još jedan klerik.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da bi se Washington trebao pitati u odabiru novog iranskog čelnika. „Ako ne dobije naše odobrenje, neće dugo izdržati“, rekao je za ABC News.

Izrael je rekao da i dalje cilja na visoke iranske dužnosnike, uključujući Abolkasema Babaiana, nedavno imenovanog šefa vojnog ureda vrhovnog vođe, koji je ubijen u subotnjem napadu.

Dvije osobe ubijene, a 12 ozlijeđeno u padu projektila u Saudijskoj Arabiji

Dvije osobe su ubijene, a 12 ih je ozlijeđeno nakon što je projektil pao na stambeno naselje u gradu Al-Kharj u Saudijskoj Arabiji u nedjelju, rekla je saudijska civila obrana.

Dvije ubijene osobe bili su državljani Indije i Bangladeša, navodi se u objavi na X-u.

Iranska Revolucionarna garda rekla je ranije u nedjelju da je ciljala sustave radara na lokacijama među kojima je bio i saudijski grad Al-Kharj.

Trump kaže da idući iranski vođa “neće dugo potrajati” bez njegova odobrenja

Američki predsjednik Donald Trump je u intervjuu za američku mrežu ABC u nedjelju rekao da sljedeći iranski vođa “neće dugo potrajati ne dobije li njegovo odobrenje”.

“Morat će dobiti naše odobrenje. Ne dobije li naše odobrenje, neće dugo potrajati”, zaprijetio je Trump.

“Želimo biti sigurni da se ne moramo vraćati svakih 10 godina…”, rekao je on, dodajući da bi bio otvoren za odobravanje nekoga tko ima veze sa starim režimom.

Istodobno je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči ponovio da izbor nasljednika ajatolaha Alija Homeinija ovisi o “iranskome narodu” i “ni o kome drugom”.

Novoga iranskog vrhovnog vođu u nedjelju je izabralo nadležno iransko klerikalno tijelo, Skupština stručnjaka, prema riječima nekoliko njezinih članova.

Ime izabranog vođe nije objavljeno.

Donald Trump ne isključuje slanje američkih trupa u Iran kako bi zaplijenile obogaćeni uranij, koji se koristi za proizvodnju goriva za reaktore, ali i nuklearnog oružja.

“Sve je na stolu. Sve”, rekao je za ABC News.

Repatrirano 845 hrvatskih državljana

Vlada Republike Hrvatske, u koordinaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI), pod operativnim vodstvom ministra Gordana Grlića Radmana u proteklih je osam dana organizirala više repatrijacijskih operacija s područja Bliskog istoka.

Do 8. ožujka 2026. u 18:00 sati u izravnoj organizaciji Vlade Republike Hrvatske repatrirano je ukupno 845 hrvatskih državljana, koji su se u tom trenutku nalazili u regiji kao turisti ili u tranzitu.

Ovim operacijama omogućen je povratak svim hrvatskim državljanima koji su izrazili želju da napuste krizno područje. Ovime su oni hrvatski državljani koji su htjeli odmah napustiti krizna područja repatrirani.

Uz organizirane letove, dodatni broj hrvatskih državljana i rezidenata napustio je područje redovnim komercijalnim linijama. Tako da se po našim procjenama više od 1000 hrvatskih državljana vratilo u Hrvatsku.

Daljnji koraci

MVEP ostaje u pripravnosti te nastavljaju pratiti sigurnosnu situaciju i potrebe hrvatskih državljana na terenu.

S obzirom na postupnu obnovu redovitih zračnih linija i smanjeni interes za dodatne organizirane letove, hrvatskim državljanima koji su rezidenti u državama regije preporučuje se korištenje dostupnih komercijalnih linija, uz praćenje uputa lokalnih vlasti.

Međunarodna suradnja

Tijekom provedbe operacije brojne države članice Europske unije te partnerske i susjedne države obratile su se Hrvatskoj radi logističke i operativne suradnje. U duhu europske solidarnosti omogućeno je da na pojedinim letovima budu prevezeni i državljani drugih država, kao što su i hrvatski državljani repatrirani letom u suradnji s Republikom Austrijom, Republikom Slovenijom, Velikom Vojvodstvu Luksemburgu i Talijanskoj Republici.

Informacije za putnike i njihova prava

Informacije o pravima putnika u zračnom prometu dostupne su na mrežnim stranicama:

Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo
Europske komisije

Preporuka o putovanjima

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova preporučuje izbjegavanje svih putovanja u države regije Bliskog istoka do daljnjega, kao i izbjegavanje tranzitnih letova preko navedenog područja jer su u svakom trenutku moguće obustave zračnog prometa.

Za sva dodatna pitanja možete se obratiti nadležnim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske:

UJEDINJENI ARAPSKI EMIRATI
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Dubaiju
Dežurni telefon: +971 50 905 5980
Telefon: +971 4 701 8300
E-mail: [email protected]

KATAR I OMAN
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Katar
Telefon: +974 3311 1526
E-mail: [email protected]

BAHREIN I KUVAJT
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Kuvajt
Telefon: +965 253 88 705
E-mail: [email protected]

SAUDIJSKA ARABIJA, JORDAN, LIBANON I SIRIJA
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Arapskoj Republici Egipat (Kairo)
Dežurni telefon: +20 128 140 0344
Telefon: +20 2 2738 3155
E-mail: [email protected]
E-mail: [email protected]

IRAK
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Irak (Bagdad) Dežurni telefoni: +9647866880080, +9647866880081
E-mail: [email protected]

IRAN
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Islamskoj Republici Iran (Teheran)
Telefon: +98 21 22705090
E-mail: [email protected]

IZRAEL
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Izrael (Tel Aviv)
Telefon: +972 (0) 3 640 3000
E-mail: [email protected]

TURSKA
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Turskoj (Ankara) Dežurni telefon: +90 533 303 4882
E-mail: [email protected]

CIPAR
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Helenskoj Republici (Atena) Dežurni telefon: +30 693 657 2421
E-mail: [email protected]

Iran kaže da je na iranskom narodu, a ne na Trumpu da izabere svog vođu

Šef iranske diplomacije Abas Arakči poručio je da je “na iranskom narodu da izabere svog novog vođu” i “nikom drugom”, u razgovoru za američku mrežu NBC u nedjelju, tri dana nakon što je Donald Trump zatražio da “bude uključen” u taj izbor.

“Ne dopuštamo nikome da se miješa u naše unutarnje poslove. Na iranskom narodu je da izabere svog novog vođu. (…) To se tiče samo iranskog naroda i nikoga drugog”, izjavio je Arakči, dodavši da je “Donald Trump taj koji bi se trebao ispričati” za rat na Bliskom istoku.

“Amerikanci su započeli ovaj rat protiv nas, napali nas, a mi se branimo”, kazao je, naglašavajući da iranske rakete ne mogu dosegnuti američki teritorij.

“Očito je da naši projektili ne mogu dosegnuti američko tlo. Ono što možemo učiniti jest napasti američke baze i američke objekte u našoj blizini, koji se nažalost nalaze na teritoriju naših susjednih zemalja.”

SAD i Izrael su prošle subote pokrenuli zračne napade na Iran, što je potaknulo Iran da uzvrati udarima na Izrael i nekoliko zaljevskih država, tvrdeći da su gađali američke ciljeve u regiji.

Vođa Arapske lige iranske napade na susjede nazvao “neodgovornima”

Glavni tajnik Arapske lige, Ahmed Abul Gheit, u nedjelju je iranske napade na nekoliko država članica nazvao “neodgovornima”, pozvavši Teheran da preispita “golemu stratešku pogrešku”.

Američke i izraelske vojne snage su 28. veljače pokrenule ofenzivu protiv Irana koji je uzvratio ciljajući Izrael i zaljevske države u kojima se nalaze američki objekti.

Iranski napadi odražavaju “neodgovornu politiku” i “ne mogu se opravdati nikakvim izgovorom ili isprikom”, rekao Gheit, obrativši se putem videokonferencije skupu arapskih ministara vanjskih poslova okupljenih u Kairu.

Devetog dana rata na Bliskom istoku izrazio je žaljenje što su mirovni napori zaljevskih država dočekani “izdajničkim raketama i dronovima”.

Arapske države “nisu strane u ratu”, nisu željele da taj rat započne i jasno su dale do znanja da neće dopustiti da se njihov teritorij ili zračni prostor koriste za vojne operacije, dodao je.

Nekoliko arapskih zemalja, među kojima i Oman, zemlja koja je posredovala u posljednjim nuklearnim pregovorima između Sjedinjenih Država i Irana, ali i Katar i Egipat, uložili su “ozbiljne, iskrene i trajne napore da bi cijelu regiju, uključujući i Iran poštedjeli od ratnih razaranja”, istaknuo je.

Najmanje petnaest mrtvih u izraelskom bombardiranju južnog Libanona

Najmanje 15 ljudi ubijeno je u nedjelju rano ujutro u južnome Libanonu u nizu izraelskih zračnih napada, objavilo je libanonsko ministarstvo zdravstva.

Sigurnosni izvori rekli su da su žrtve iz grada Sir al-Gharbiya u okrugu Nabatieh, a u napadu je očito pogođena trokatnica. Isti su izvori za dpa rekli da se izraelski napadi sve više fokusiraju na područja južno od rijeke Litani, gdje, kako vjeruje Izrael, među civilnim stanovništvom djeluju borci Hezbolaha.

Glasnogovornik izraelske vojske na arapskom je društvenoj mreži X napisao da “Hezbolahove terorističke aktivnosti prisiljavaju Obrambene snage na snažno djelovanje protiv njih”.

“Stoga vas, radi vaše sigurnosti, još jednom pozivamo da se odmah evakuirate iz svojih domova i preselite sjeverno od rijeke Litani”, dodao je.

Napad je uslijedio usred pojačanih regionalnih napetosti nakon izbijanja sukoba između Izraela i Sjedinjenih Država s jedne strane i Irana s druge. U rat je od tada uvučeno više regionalnih aktera i zemalja.

Libanonski sigurnosni izvori rekli su da je Izrael dosad naredio evakuaciju više od 80 sela u južnome Libanonu. Deseci tisuća ljudi su pobjegli.

Izraelska je vojska u nedjelju izvijestila o pogibiji dvojice vojnika u borbama u južnom Libanonu, što su prvi prijavljeni smrtni slučajevi u njezinim redovima od 2. ožujka, odnosno od početka ofenzive protiv proiranskog Hezbolaha u susjednoj zemlji.

Papa pozvao na prekid rata: ‘Neka prestane tutnjava bombi’

Papa Lav u nedjelju je rekao da iz Irana i iz ostalih regija Bliskog istoka i dalje stižu duboko uznemirujuće vijesti te je pozvao na prekid nasilja i obnovu nastojanja da se otvori mogućnost za dijalog.

S obzirom na to da su borbe eskalirale devetog dana američko-izraelskog napada na Iran, prvi američki papa upozorio je da sukob potiče strah i mržnju te izrazio zabrinutost da bi se mogao proširiti.

“Uz epizode nasilja i razaranja te raširenu klimu mržnje i straha, raste i zabrinutost da bi se sukob mogao proširiti i da bi i ostale zemlje u regiji, među kojima i dragi Libanon, mogle ponovno potonuti u nestabilnost“, rekao je Lav u Angelusu na Trgu svetog Petra.

“Uputimo svoju poniznu molitvu Gospodinu da prestane tutnjava bombi, da utihne oružje i da se otvori prostor za dijalog u kojemu se mogu čuti glasovi naroda”, dodao je.

Glavni vatikanski diplomat, kardinal Pietro Parolin u srijedu je upozorio na to da američko-izraelski napadi potkopavaju međunarodno pravo te je rekao da nacije nemaju pravo pokretati “preventivne ratove”, što je neuobičajeno izravna kritika vojne kampanje.

Iran: ‘Izabrali smo nasljednika vrhovnog vođe’

Iran je u nedjelju objavio da je izabrao nasljednika vrhovnog vođe Alija Hameneija, koji je ubijen 28. veljače, prvog dana američko-izraelske ofenzive protiv Islamske Republike, ali njegovo ime još nije poznato.

Skupština stručnjaka, tijelo zaduženo za biranje vrhovnog čelnika, nije otkrila ime nasljednika Alija Hameneija, koji je bio na vlasti od 1989. godine.

Već tjedan dana među pretendentima kruži ime njegova sina Modžtabe Hameneija, kojeg se smatra jednim od najutjecajnijih ljudi u vlasti.

Za tu poziciju namijenjenju vjerskom dostojanstveniku spominje se i ime Hasana Homeinija, unuka utemeljitelja Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija.

Izrael je proteklih dana već objavio da će novi vrhovni vođa biti “meta”, a Donald Trump je u četvrtak u intervjuu za portal Axios dao do znanja da neće prihvatiti da Modžtaba Hamenei preuzme vodstvo.

Imenovanje dolazi u trenutku dok Iran i dalje potresaju intenzivni napadi, od Teherana do Isfahana.

Tamno nebo nad Teheranom nakon bombardiranja naftnih skladišta

Nebo se u nedjelju zamračilo nad dijelovima Teherana nakon što je Izrael bombardirao naftna skladišta.

Tehran’s largest oil depot up in flames 👇

A reminder that China imports 15% of its oil from Iran. No longer.pic.twitter.com/bGdxWSECNk

— Dr. Eli David (@DrEliDavid) March 7, 2026

Gusti oblaci dima nadvili su se nad glavnim gradom.

„Iako danas u Teheranu imamo naoblaku, trenutno tamno nebo nije prirodno i uzrokovano je kombinacijom dima i oblaka“, rekao je Sadeg Zejaejan, voditelj Centra za upravljanje krizama Iranske meteorološke službe, prema državnoj novinskoj agenciji IRNA.

Novinska agencija Tasnim upozorila je na zdravstvene rizike od sumpornih i dušikovih oksida u atmosferi, koji bi mogli postati opasni u kombinaciji s kišom.

Ako pada kiša, stanovnici ne bi trebali napuštati svoje domove ako je moguće, rekao je.

Reuters

Izrael je rekao da je tijekom noći napao nekoliko skladišta goriva u Teheranu, tvrdeći da se spremnici koristili za vojnu infrastrukturu, rekli su.

Prema iranskoj državnoj televiziji IRIB, Revolucionarna garda potvrdila je bombardiranje rafinerije nafte na jugu glavnoga grada.

Izrael: ‘Progonit ćemo svakog nasljednika Alija Hamneija’

Izraelska vojska upozorila je da će nastaviti progoniti svakog nasljednika iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u američkim i izraelskim napadima na Iran.

U objavi na X-u na perzijskom jeziku izraelska vojska također je upozorila da će progoniti svaku osobu koja želi imenovati Hameneijeva nasljednika, misleći na klerikalno tijelo zaduženo za izbor vrhovnog vođe Islamske Republike.

Klerikalno tijelo koje će izabrati sljedećeg iranskog vrhovnog vođu, nasljednika ubijenog ajatolaha Alija Hameneija, više-manje je postiglo većinski konsenzus, rekao je u nedjelju član Skupštine stručnjaka ajatolah Mohamed Mehdi Mirbageri.

Novinska agencija Mehr citirala ga je kako kaže da još uvijek treba riješiti “neke prepreke” u vezi s procesom.

U subotu je visoki klerik u Skupštini stručnjaka rekao da će se njezini članovi sastati “unutar jednog dana” kako bi izabrali vođu.

Iranski mediji izvijestili su da je skupina imala manje neslaganje oko toga mora li njihova konačna odluka uslijediti nakon sastanka uživo ili se mora donijeti bez pridržavanja ove formalnosti.

Ajatolah Mohsen Hejdari Alekasir, još jedan član Skupštine stručnjaka, rekao je u videu koji je u nedjelju objavio Nournews da sastanak uživo za konačno glasanje nije moguć u trenutnim uvjetima.

Rekao je da je kandidat odabran na temelju savjeta pokojnog vrhovnog vođe da bi iranskog vrhovnog vođu “neprijatelj trebao mrziti” umjesto da ga hvali.

„Čak je i Veliki Sotona spomenuo njegovo ime“, rekla je Hejdari Alekasir o odabranom nasljedniku, nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je Hameneijev sin Modžtaba za njega „neprihvatljiv“ izbor.

Oglasila se Iranska revolucionarna garda: ‘Možemo se boriti mjesecima’

Iranska Revolucionarna garda priopćila je u nedjelju da bi snage te zemlje mogle voditi intenzivan rat šest mjeseci protiv Sjedinjenih Država i Izraela.

Reuters

Sukob je ušao u drugi tjedan, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je nastaviti rat protiv Irana “svom snagom”, uz plan da se ukloni državno vodstvo nakon što je u zajedničkim američko-izraelskim napadima prošli tjedan ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, što je izazvalo regionalni sukob.

Unatoč prijetnji, Revolucionarna garda izjavila je u nedjelju da bi snage Islamske republike mogle voditi “intenzivan rat” šest mjeseci trenutnom brzinom borbi.

Glasnogovornik Garde Ali Mohamad Naini rekao je da je Iran do sada koristio rakete “prve i druge generacije”, ali da će u nadolazećim danima koristiti “napredne i manje korištene rakete dugog dometa”.

Širenje dosega rata i iransku sposobnost nanošenja štete i ozljeda pokazalo se i time što je američki predsjednik Donald Trump prisustvovao povratku tijela šest američkih vojnika poginulih u napadu dronom na američku bazu u Kuvajtu prošle nedjelje.

Iranski šef sigurnosti Ali Larijani optužio je Trumpovu administraciju da pokušava ponoviti scenarij sličan Venezueli gdje je svrgnut predsjednik Nicolas Maduro.

„Njihova je percepcija bila da će biti kao Venezuela – udarit će, preuzeti kontrolu i bit će gotovo – ali sada su u zamci“, rekao je u unaprijed snimljenom intervjuu emitiranom na državnoj televiziji u subotu.

Iranski tvrdolinijski šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžei također je upozorio bliskoistočne susjede koji su „otvoreno i prikriveno na raspolaganju neprijatelju“ da će se „teški napadi na te ciljeve nastaviti“.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian rekao je u nedjelju da će Teheran „biti prisiljen odgovoriti“ ako se susjedna zemlja iskoristi kao polazište za bilo kakav napad ili pokušaj invazije.

Reuters

Teheran je zaprijetio napadima na američku imovinu u regiji.

U samom Iranu, šteta na infrastrukturi i stambenim područjima raste dok njegovi stanovnici izvještavaju o rastućoj tjeskobi i jakoj prisutnosti sigurnosnih snaga.

Iransko ministarstvo zdravstva priopćilo je u petak da je najmanje 926 civila ubijeno, a oko 6000 ranjeno – podaci koje AFP nije mogao neovisno provjeriti.

Netanyahu je rekao da je Izrael postigao gotovo potpunu kontrolu nad nebom iznad iranskoga glavnoga grada.

Analitičari upozoravaju da još uvijek nema jasnog puta za okončanje sukoba za koji američki i izraelski dužnosnici kažu da bi mogao trajati mjesec dana ili dulje.

Trump je predložio da bi se iransko gospodarstvo moglo obnoviti ako pokojnog vrhovnog vođu zamijeni vođa “prihvatljiv” Washingtonu, što je Teheran odbio.

Izraelci objavili: ‘Gađali smo ključne zapovjednike elitnih iranskih snaga’

Izraelska vojska objavila je u nedjelju da je izvela “precizan napad” na ključne zapovjednike iranskih elitnih Kuds snaga u Bejrutu, dok su napadi izraelsko-američkih snaga i iranskih snaga nastavljeni širom bliskoistočne regije, prenose svjetske agencije.

Zapovjednici Kudsa radili su “na osmišljavanju terorističkih napada protiv države Izrael i njezinih civila”, priopćile su Izraelske obrambene snage (IDF) u objavi na Telegramu.

Reuters

“Iranski teroristički režim sustavno djeluje u srcu civilnog stanovništva u Iranu i Libanonu, cinično iskorištavajući civilno stanovništvo kao ljudski štit za poboljšavanje terorističkih napada.” IDF nije naveo točnu lokaciju napada.

Ranije su libanonske vlasti izjavile da su najmanje četiri osobe poginule u izraelskom napadu na hotel u središtu Bejruta. Najmanje osam drugih je ozlijeđeno, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva.

Izraelske snage u nedjelju su gađale i južna predgrađa Bejruta, uporište proiranske šijitske skupine Hezbolah objavljujući da napada njihovu infrastrukturu u tom području. Izrael je pokrenuo u nedjelju novi val napada na vojne lokacije “diljem Irana”. Četiri skladišta nafte i logističko mjesto koje se koristi za prijevoz naftnih derivata u Teheranu i okolici napali su tijekom noći SAD i Izrael, rekao je u nedjelju iranski dužnosnik pri čemu su ubijene četiri osobe.

Pet lokacija je “oštećeno”, ali “požar je pod kontrolom”, rekao je šef iranske nacionalne tvrtke za distribuciju naftnih derivata, Keramat Vejskarami, za državnu televiziju.

Sirene za zračnu uzbunu oglasile su se u nedjelju ujutro na sjeveru Izraela, blizu granice s Libanonom odakle je proiranski pokret Hezbolah već lansirao dronove, rakete i projektile prema izraelskom teritoriju. Uzbuna je oglašena i na jugu Izraela, upozoravajući na nadolazeće projektile iz Irana, ali nije bilo izvješća o šteti ili žrtvama. Protuzračna obrana odgovorila je na najmanje četiri vala projektila lansiranih iz Irana prema teritoriju Izraela, prema vojnim priopćenjima objavljenim u nedjelju.

Uzbune su obuhvatile i veće gradove poput Tel Aviva, Haife i Beer Šebe, prema vojnom zapovjedništvu koje je naredilo stanovnicima da se sklone. Izraelski mediji izvijestili su da je većina lansiranih projektila presretnuta. U raketnim napadima ubijeno je 10 ljudi u Izraelu u sklopu rata koji je započeo 28. veljače američko-izraelskim napadima na Iran.

Reuters

Bahrein, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt ponovno su u nedjelju bili meta napada Irana.

Saudijsko ministarstvo obrane u nedjelju rano ujutro na društvenoj mreži X objavilo je da je šest dronova presretnuto i uništeno na istoku Rijada.

U Kuvajtu je vojska u nedjelju ujutro objavila da je presrela i uništila tri projektila koji su ušli u zračni prostor zemlje.

Iranska novinska agencija: Postignut konsenzus o sljedećem vrhovnom vođi Irana

Konsenzus o nasljedniku ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija manje-više je postignut, rekao je u nedjelju član Skupštine stručnjaka ajatolah Mohamadmehdi Mirbakeri, prema iranskoj novinskoj agenciji Mehr.

Reuters

Rekao je da se “neke prepreke” u vezi s tim procesom moraju riješiti, prema izvješću.

Iranski mediji izvijestili su da je tijelo zaduženo za imenovanje novog iranskog vrhovnog vođe imalo manje neslaganje oko toga mora li njihova konačna odluka uslijediti nakon sastanka uživo ili se umjesto toga mora donijeti bez pridržavanja te formalnosti.

Izrael pokrenuo novi val napada na Iran

Izrael je pokrenuo novi val napada na infrastrukturu diljem Irana, priopćila je izraelska vojska u nedjelju ujutro.

„IDF je pokrenuo val napada usmjerenih na vojnu infrastrukturu iranskog terorističkog režima diljem Irana“, priopćile su Izraelske obrambene snage.

‘آتش‌سوزی انبار نفت اقدسیه از فاصله نزدیک’
ویدیوی دریافتی از سوهانک، انتهای بزرگراه ارتش #تهران‘
شنبه ۱۶ اسفند #Iran #Tehran pic.twitter.com/ikqloDGwbm

— Vahid Online (@Vahid) March 7, 2026

Eksplozije u većini zaljevskih država, u Dubaiju poginuo radnik iz Pakistana

Zaljevske države u subotu su potresli novi iranski napadi raketama i dronovima, u kojima je poginuo pakistanski radnik u Dubaiju, javljaju novinske agencije.

Reuters

Osim Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemlje koja je najviše bila metom iranske osvetničke kampanje, napadi su zabilježeni u Kataru, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji i Bahreinu.

U Dubaiju, financijskom i turističkom središtu Emirata, krhotine presretnutog projektila pale su na vozilo i usmrtile pakistanskog vozača, priopćile su vlasti.

Druge krhotine oštetile su pročelje tornja u popularnoj četvrti Marina, ali nitko nije ozlijeđen, prema vlastima. Svjedok je rekao za AFP da je vidio dim koji dolazi iz tornja nakon što su novinari AFP-a čuli glasne eksplozije.

Ministarstvo obrane Emirata izvijestilo je o dva odvojena napada raketama i dronovima iz Irana u subotu navečer, nakon što je zemlja ranije tijekom dana bila metom 16 balističkih raketa i 121 drona. Predsjednik Emirata Šeikh Mohamed bin Zajed u subotu je u rijetkom televizijskom obraćanju priznao da je zemlja u “ratnom stanju”, ali da će iz toga izaći “jača”.

U Manami, glavnom gradu Bahreina, novinari su u subotu navečer čuli eksplozije, dok su vlasti izvijestile o jednoj osobi ozlijeđenoj šrapnelima raketa.

Bahrein je tvrdio da je od početka “brutalne iranske agresije” presreo 92 rakete i 151 dron.

U susjednom Kataru, u Dohi, gdje su se također čule glasne eksplozije, vlasti su rekle da su presrele dva raketna napada.

Doček tijela američkih vojnika poginulih u ratu s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovao je u subotu u zračnoj bazi Dover u Delawareu na kratkoj ceremoniji povratka posmrtnih ostatka šestorice američkih vojnika poginulih u ratu s Iranom.

Noseći bijelu kapu s natpisom “SAD”, predsjednik je salutirao dok su prolazili lijesovi prekriveni američkom zastavom.

Trump dočekao tijela američkih vojnika poginulih u ratu s Iranom. Nosio je kapu s natpisom SAD

Kuvajt presreo sedam dronova, napadi i u drugim zemljama

Kuvajt je priopćio da je u subotu od zore do večeri presreo sedam dronova, izvijestivši o “samo materijalnoj šteti od krhotina”.

Saudijsko ministarstvo obrane objavilo je da je balistički projektil koji je ciljao zračnu bazu Princ Sultan, u kojoj je smješteno američko vojno osoblje, pao “u nenaseljeno područje”.

Ranije je objavljeno da su saudijske snage uništile tri balistička projektila koji su se kretali prema bazi i 17 dronova iznad naftnog polja Šajbah na jugoistoku. Još 14 dronova zasutavljeno je u nedjelju rano ujutro.

Jordan je, pak, optužio Iran da izravno cilja strateške instalacije u kraljevstvu, lansiravši 119 projektila i dronova od američko-izraelskih napada 28. veljače.

Neki napadi na zemlje Perzijskog zaljeva usmjereni su na civilnu infrastrukturu, iako Iran tvrdi da cilja samo američke interese ili baze.

Najmanje četiri osobe poginule u udaru izraelskog projektila u hotel u Bejrutu

Najmanje su četiri osobe poginule i deset ih je ranjeno u udaru izraelskog projektila u hotel Ramada u središtu Bejruta, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva rano u nedjelju.

Reuters

U hotelu su bile smještene raseljene osobe koje su bježale od rata u južnom Libanonu i južnim predgrađima Bejruta.

Libanon je uvučen u sve širi američko-izraelski rat s Iranom nakon što je militantna skupina Hezbolah, koju podržava Iran, ispalila rakete i dronove na Izrael. Izrael je odgovorio teškim napadima diljem južnog i istočnog Libanona i blizu Bejruta.

Ovo je, međutim, prvi projektil koji je pogodio samo središte libanonske prijestolnice.

Trump: ‘Za napad na djevojačku školu kriv je Iran’

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je optužio Teheran za napad na djevojačku školu na jugu Irana u kojoj je poginulo više od 160 ljudi.

Reuters

Prema analizi New York Timesa, škola u Minabu bombardirana je tijekom američkih napada na obližnji vojni objekt kojim upravlja Revolucionarna garda.

Međunarodni mediji do sada nisu pronašli dokaze da se škola koristila za vojne potrebe.

Trump je novinarima u zrakoplovu Air Force One rekao da Sjedinjene Države nisu odgovorne za taj napad.

“Po mom mišljenju, na temelju onoga što sam vidio, to je učinio Iran.”

“Oni su, kao što znate, vrlo neprecizni sa svojim streljivom. To je učinio Iran”, ponovio je.

Američki ministar obrane Pete Hegseth, koji je putovao s Trumpom, rekao je da SAD istražuje napad.

New York Times analizirao je satelitske snimke, objave na društvenim mrežama i provjerene videozapise koji su ukazuju na to da je škola pogođena istovremeno s američkim napadima na susjednu pomorsku bazu.

Trump napao Starmera: ‘Ne trebaju nam oni koji se priključuju ratovima kad smo već pobijedili’

Američki predsjednik Donald Trump ponovo je u subotu kritizirao britanskog premijera Keira Starmera zbog izostanka potpore američkim napadima na Iran.

Reuters

“Ujedinjeno Kraljevstvo, naš nekoć velik saveznik, možda i najveći od svih, napokon ozbiljno razmišlja o slanju dva nosača zrakoplova na Bliski istok“, napisao je Trump na svojoj mreži Truth Social.

„To je u redu, premijeru. Ali više nam ne trebaju. I to ćemo zapamtiti”, napisao je.

„Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima koje smo već pobijedili“, zaključio je.

Trump je ovaj tjedan nekoliko puta kritizirao Starmera jer Amerikancima nije dao dopuštenje za korištene strateški važne baze na otoku Diego Garcia u Indijskom oceanu za napade na Iran.