Glasnogovornik je rekao da je to dio mjera usmjerenih na objekte u vlasništvu iranskog vodstva. Napadnuto je 30-ak spremnika nafte, rekao je.

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) potvrdila je bombardiranje rafinerije nafte na jugu glavnog grada Teherana, prema iranskoj državnoj televiziji IRIB.

Iran je odgovorio napadom projektilima na naftno postrojenje u izraelskoj Haifi, priopćio je IRGC.

Videozapisi i fotografije iz Teherana koji prikazuju ogromne požare podijeljeni su na društvenim mrežama.

Izraelska vojska najavila je još jedan val napada na Iran kasnije tijekom večeri.

“Nastavit ćemo punom snagom”, rekao je Netanyahu u kratkom televizijskom obraćanju, osvrćući se na operaciju pokrenutu 28. veljače sa svojim američkim saveznikom protiv Islamske Republike.

“Što se tiče nastavka operacija, imamo metodičan plan, s mnogim iznenađenjima, za iskorjenjivanje režima i omogućavanje promjena. Imamo mnogo drugih ciljeva, koje ovdje neću detaljno opisivati”, dodao je.

“Zahvaljujući našim hrabrim pilotima i američkim pilotima, postigli smo gotovo potpunu kontrolu zračnog prostora iznad Teherana”, također je izjavio.

Američki predsjednik Donald Trump shvatio je razmjere opasnosti za Sjedinjene Države i svijet. Djelovali smo kako bismo se suprotstavili prijetnji i omogućili iranskom narodu da uzme svoju sudbinu u svoje ruke, naglasio je Netanyahu.

“U prvom tjednu smo eliminirali diktatora Hameneija. Uništili smo vladine objekte, tvornice oružja i stotine bacača balističkih raketa zahvaljujući našim pilotima i američkim pilotima”, kazao je.

“Iranskom narodu…: trenutak istine se bliži, jer ne želimo podijeliti Iran, već ga osloboditi od jarma tiranije i živjeti u miru s njim. To oslobođenje počiva na vama, na hrabrom iranskom narodu”, ustvrdio je premijer.

Kazao je da se ne trebaju brinuti oni koje polože oružje, dok će se oni koji to odbiju suočiti s posljedicama.

Pod napadom Izraela i Sjedinjenih Država od subote, Iran vodi veliku kampanju odmazde protiv Izraela i svih zaljevskih država od smrti svog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, koristeći rakete i napade dronovima kako bi destabilizirao cijeli Bliski istok, paralizirao proizvodnju nafte i ugrozio globalno gospodarstvo, piše AFP.

“Posljednjih dana Iran je napao 12 susjednih zemalja. Podržavamo ih… Mnoge zemlje nam se sada obraćaju za suradnju”, rekao je Netanyahu.

“Sada smo u ratnom vremenu”, rekao je televiziji Abu Dhabi u subotu tijekom posjeta ozlijeđenima u bolnici u glavnom gradu.

Također je imao poruku za neprijatelje: “UAE ima debelu kožu i gorko meso, nismo lak plijen.”

“UAE je atraktivan, lijep, uzor drugima, no kažem im da se ne zavaravaju”, dodao je.

“Obećavam vam da ćemo izići snažniji nego što smo bili”, rekao je predsjednik.

UAE, kao i druge zaljevske zemlje, tjedan dana je pod napadima Irana, koji je odgovorio na američko-izraelske vojne napade napadima na američke baze u regiji.

Emirati su meta učestalijih napada od drugih zaljevskih zemalja. Prema njihovim vlastitim izvješćima, zračna obrana dosad je presrela oko 200 raketa, 1100 dronova i nekoliko krstarećih projektila.

Novi iranski napadi na UAE i Saudijsku Arabiju

Došlo je do još jednog “incidenta” u Dubaiju u tekućem napadu Irana na zaljevske zemlje, rekao je medijski ured grada u subotu.

Nakon odbijenog napada, krhotine su pale na fasadu zgrade u marini, no nije bilo žrtava, navodi se.

U videima koji su kružili online, mogao se vidjeti dim kako se uzdiže iz nebodera. Navodno se radi o poznatom, gotovo 400 metara visokom naseljenom neboderu, koji je među najvišim zgradama u gradu.

Vlasti nisu otkrile koja zgrada je pogođena.

Ministarstvo obrane Saudijske Arabije ustvrdilo je da je projektil sletio u nenaseljeno područje blizu američke vojne baze nedaleko od glavnog grada Rijada. Nije bilo žrtava ili štete.

Britansko ministarstvo obrane reklo je da su Sjedinjene Države počele koristiti vojne lokacije za “određene obrambene operacije da spriječe Iran u ispaljivanju projektila u regiji.”

Britanski premijer Keir Starmer razljutio je američkog predsjednika Donalda Trumpa zato što je prvotno odbio imati ikakvu ulogu u američko-izraelskom ratu s Iranom, koji je započeo prije tjedan dana, 28. veljače.

Kasnije se suglasio s američkim zahtjevom o korištenju dviju britanskih vojnih baza u “određene i ograničene obrambene svrhe.”

Te baze nalaze se u Fairfoldu u Gloucestershireu na zapadu Engleske, dok se britansko-američka baza Diego Garcia nalazi na otocima Chagos u Indijskom oceanu.

Bombarder američkih zračnih snaga B-1 Lancer sletio je u Fairford u subotu.

Američki zrakoplov C-5 Galaxy također se mogao vidjeti na pisti baze, dok su proturatni prosvjednici demonstrirali ispred.

Trump je rekao da “nije sretan s Velikom Britanijom” te se narugao Starmeru rekavši da “to nije Winston Churchill s kime razgovaraju”.

Starmer, koji je bivši odvjetnik za obranu ljudskih prava, branio je svoju prvotnu odluku rekavši da Ujedinjeno Kraljevstvo “uvijek mora imati pravnu osnovu i održiv promišljen plan.”

Također je inzistirao na tome da je bio u pravu kad je promijenio svoj stav jer je iranska odmazda dronovima i projektilima na američko-izraelske napade zaprijetila britanskim interesima i saveznicima u regiji.

Zastupnike u Starmerovoj vladajućoj Laburističkoj stranci i dalje proganja katastrofalna podrška bivšeg premijera Tonyja Blaira američkoj invaziji Iraka 2003. godine.

U anketi provedenoj na uzorku od 1045 Britanaca objavljenoj u petak, pronađeno je da 56 posto ispitanika smatra da je Starmer bio u pravu što nije uključio Britaniju u inicijalne napade.

Samo 27 posto reklo je da je bio u krivu.

“S obzirom na nedavne događaje, izrađuju se postupni planovi za jamčenje sigurnosti Turske Republike Sjevernog Cipra. Raspoređivanje zrakoplova F-16 na otoku jedna je od opcija koje se razmatraju”, precizirao je izvor.

Britanska zračna baza na Cipru pogođena je rano u ponedjeljak dronom iranske proizvodnje, nekoliko sati nakon odluke Londona da Washingtonu dopusti korištenje svojih vojnih baza protiv Irana. Druga dva drona koja su se kretala prema otoku također su presretnuta u ponedjeljak.

Nakon toga, nekoliko europskih zemalja obvezalo se pružiti vojnu pomoć Cipru.

Smještena u sjevernom dijelu Cipra, Turska Republika Sjeverni Cipar zauzima manje od trećine tog mediteranskog otoka. Priznaje ju isključio Turska, a proglasila je neovisnost 15. studenoga 1983. godine, devet godina nakon turske vojne intervencije 1974., koju je Ankara opravdala kao reakciju na pokušaj pučističke skupine časnika da Cipar pripoji Grčkoj.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian ispričao se za napade i rekao da će Iran zaustaviti udare na susjedne države ako s njihova teritorija ne budu izvedeni napadi na Iran.

Ubrzo nakon Pezeškianove izjave, katarsko ministarstvo obrane priopćilo je da su njihove oružane snage presrele projektil usmjeren na bogati emirat. Nije bilo prijavljenih žrtava ili štete.

U Katru je baza Al Udeid, najveća američka vojna baza na Bliskom istoku. U drugim zaljevskim zemljama nalazi se američko vojno osoblje i objekti.

U subotu su se u Bahreinu oglasile sirene, upozoravajući na zračne napade u zemlji u kojoj je smještena Peta flota američke ratne mornarice. Ali nije bilo prijavljenih napada.

Bahrein je od početka napada presreo i uništio 86 projektila i 148 dronova, izjavila je u subotu vojska otočnog kraljevstva.

U međuvremenu, Ujedinjeni Arapski Emirati izvijestili su o odgovoru na dronove i projektile koji dolaze iz Irana.

Ministarstvo obrane zemlje izjavilo je da je protuzračna obrana u subotu presrela 15 od 16 balističkih projektila i 119 od 121 drona.

Takvi izgledi predstavljaju širu globalnu ekonomsku prijetnju, kao i političku ranjivost za američkog predsjednika Donalda Trumpa uoči kongresnih izbora u studenom, s obzirom na to da su birači osjetljivi na račune za energiju i neskloni angažmanima u inozemstvu.

Analitičari JP Morgana naveli su u izvješću u petak da se “tržište pomiče s procjene čistog geopolitičkog rizika kroz cijene na suočavanje s konkretnim operativnim poremećajima, jer zatvaranja rafinerija i ograničenja izvoza počinju narušavati preradu sirove nafte i regionalne tokove opskrbe”.

Sukob je već doveo do obustave oko petine globalne opskrbe sirovom naftom i prirodnim plinom, dok Teheran napada brodove u Hormuškom tjesnacu između svojih obala i Omana, kao i energetsku infrastrukturu diljem regije.

Globalne cijene nafte porasle su ovog tjedna 24 posto na više od 90 dolara po barelu i na putu su prema najvećem tjednom rastu od pandemije, što podiže cijene goriva za potrošače širom svijeta.

Američko-izraelski rat protiv Irana već se proširio izvan iranskih granica, jer je Teheran odgovorio napavši Izrael i arapske države Perzijskog zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze, a Izrael je napao libanonsku oružanu skupinu Hezbolah koju podupire Iran.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Katar, Bahrein i Saudijska Arabija prošli su tjedan izvijestili o napadima dronovima i raketama. Iranski predsjednik Masud Pezeškian je kazao da je privremeno iransko vijeće odobrilo prekid napada na obližnje zemlje – osim ako te zemlje ne napadnu Iran.

“Osobno se ispričavam susjednim zemljama pogođenim iranskim akcijama”, poručio je.

U kolikoj je mjeri Pezeškianova izjava odraz odluke Irana o povlačenju ili zbog čega još je nejasno, no neki su napadi, kako izvješćuju mediji, u subotu ujutro bili usmjereni na zaljevske države.

Iran je posljednjih godina popravio odnose sa svojim zaljevskim susjedima, uključujući i bivšega regionalnog ljutog suparnika – Saudijsku Arabiju, a diplomatska se kampanja urušila kad je Revolucionarna garda prošli tjedan ispalila brojne dronove i rakete.

Zaljevske države odmah su izrazile ogorčenje što je njihova civilna infrastruktura – hoteli, luke i naftna postrojenja – pogođena, premda nisu sudjelovale u američko-izraelskim napadima. Premda se u zaljevskim državama nalaze američke vojne baze, jasno su dale na znanje Washingtonu da neće dopustiti da se one koriste za napade na Iran.

Iranska strategija izazivanja maksimalnog kaosa utjecala je na povećanje cijena energije, naštetila je globalnim poslovnim i logističkim vezama te poljuljala povjerenje u stabilnost regije kada je posrijedi svjetska ekonomija.

Prerano je reći znače li Pezeškianove izjave to da je Iran odlučio izmijeniti takvu strategiju jer drži do budućih veza sa susjedima u Perzijskom zaljevu ili ih treba protumačiti kao upozorenje da je Teheran i dalje spreman napasti cijelu regiju.

Rekao je da je privremeno vodstvo zemlje odlučilo da će Iran zaustaviti napade na susjedne zemlje ako se s njihovog teritorija ne pokrenu novi napadi na Iran, izvijestila je državna televizija IRIB.

Pezeškianove izjave impliciraju da nijedan napad na Iran ne bi trebao dolaziti iz američkih vojnih baza na Bliskom istoku.

Američke baze nalaze se u nekoliko susjednih zemalja, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Kuvajt.

Trumpovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što je iranski predsjednik Masoud Pezeškian na društvenim mrežama objavio da su neimenovane zemlje započele posredničke napore, što je nakratko potaknulo nade u rješenje sukoba tjedan dana nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.

“Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE!” napisao je Trump u petak na svojoj platformi Truth Social.

“Nakon toga i izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG vođe, mi i mnogi naši divni i vrlo hrabri saveznici i partneri neumorno ćemo raditi kako bismo Iran vratili s ruba uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije”, dodao je.