Rat s Iranom koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države i Izrael dobio je i svoju kopnenu komponentu. Prema podacima obavještajnih službi, kurdske su postrojbe preko iračke granice prodrle u sjeverozapadni Iran i počele s osvajanjem teritorija. Da se nešto doista bitno događa pokazuje i činjenica kako je Iran žestoko raketirao sjedište kurdskih postrojbi u iračkom Erbilu. Istovremeno, cijelim nizom projektila pogođeni su deseci iranskih pozicija, graničnih i policijskih postaja na sjeveru granice s Irakom, očito kao dio priprema za otvaranje koridora kurdskim snagama koje bi trebale otvoriti novu bojišnicu.

Udar na Azerbajdžan

– Ulazak kurdskih Pešmerga na sjeverozapad Irana ne znači kako bi oni trebali povesti neki pohod na Teheran s konačnim ciljem rušenja režima, jer oni za to nemaju snage i nemaju šanse u općem sukobu s Iranskom revolucionarnom gardom. Ali svojim djelovanjem mogu vezati dio iranskih snaga i resursa i otežati opću obranu režima, kaže za naše novine gruzijski analitičar i novinar Vazha Tavberidze.

Iranski Kurdi čine oko deset posto ukupne populacije Irana, a kurdski separatisti zajedno sa svojim sunarodnjacima iz Iraka, Sirije i Turske već desetljećima imaju, kao svoj glavni cilj, stvaranje suverene kurdske države. Ovo su već pokušali ostvariti tijekom rata u Siriji, kada su iznijeli glavni dio borbi protiv Assadovih snaga na istoku zemlje, kao i protiv islamista ISIL-a, no državu kojoj su se nadali na kraju nisu dobili. Autonomiju da, baš kao i Kurdi u Iraku, no samostalnu državu nipošto.

Veliko je pitanje kako će na korištenje kurdskih snaga u Iranu gledati ključni NATO-ov saveznik u tom dijelu svijeta, Turska. Ankara kurdske separatiste drži najvećom izravnom prijetnjom turskoj državi, i vjerojatno neće tolerirati jačanje kurdskih snaga u svome susjedstvu.

Pored rasplamsavanja borbi na sjeveroistoku Irana, ratni požar zahvatio je i Azerbajdžan. Nekoliko je iranskih bespilotnih letjelica pogodilo zračnu luku na samom jugu te zemlje, iako se tamo ne nalaze američke baze, niti je Azerbajdžan na bilo koji način do sada bio umiješan u ratne operacije.

Reuters

– Ovo pokazuje svojevrsnu dezorganizaciju u redovima IRG-a i činjenicu da nakon prvih udara još uvijek nije uspostavljeno potpuno centralizirano zapovjedništvo njihovih snaga. Iranci i Azeri su u svojevrsnom animozitetu već godinama, i prilično je izvjesno kako je raketiranje azerbajdžanskog aerodroma bila zapovijed nekog lokalnog zapovjednika IRG-a, bez dozvole samog Teherana. Jer uvlačenje još jednog neprijatelja u rat je ono što Teheranu sada najmanje treba. Posebice kada se uzme u obzir kako su najbliži saveznici Azerbajdžana – Turska i Izrael, kaže dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« iz Zagreba.

Pomoć zapadnih saveznika

Postaje sve očitije kako SAD i Izrael igraju na cijeli niz regionalnih opozicijskih, već naoružanih snaga koje trebaju vojnim akcijama oslabiti Teheran i sam IRG vežući na sebe znatniji dio iranskih kopnenih kapaciteta. Jedna od tih naoružanih frakcija su i separatisti iz Balochija za koje se već vjeruje da su na sam jugozapad zemlje ušli iz Pakistana.

I dok ovakva strategija svakako nanosi štetu Teheranu i slabi njegov vojni potencijal, analitičari upozoravaju kako bi ona mogla donijeti i znatno veći problem. Mogla bi otvoriti svojevrsno osinje gnjezdo separatističkih pokreta i uvući cijeli Iran u građanski rat, na isti način kako se to prije desetak godina dogodilo u Siriji. Pri tome treba imati na umu kako jačanje Kurda i Balocha među etničkim Irancima popravlja sliku o samom IRG-u i aktualnom režimu koji u njihovim očima postaju čuvari integriteta i cjelovitosti zemlje.

S druge strane, američke i izraelske snage mogle bi uskoro dobiti i pomoć zapadnih saveznika. Kanadski premijer Mark Carney ustvrdio je kako će Kanada uvijek braniti Kanađane, ali i njihove saveznike kada ih pozovu u pomoć, neizravno dajući do znanja kako su spremni aktivno se uključiti u operaciju »Epski gnijev« protiv Irana, kako ju je prozvao Pentagon. Ujedno, ni Velika Britanija, unatoč prvotnom odbijanju suglasnosti SAD-u za korištenje njihovih baza za napad na Iran, zauzima aktivniju ulogu. Nakon što su u nekoliko navrata prema bazi britanske vojske na Cipru lansirani dronovi, britanski premijer Keir Starmer objavio je kako šalje četiri lovačka zrakoplova u Katar gdje će izvršavati misije presretanja i rušenja iranskih raketa i bespilotnih letjelica.

Reuters

Španjolska je pak najavila da će poslati svoju tehnološki najnapredniju fregatu na Cipar kako bi branila EU i njene istočne granice, zajedno s brodovima Francuske, Italije i Nizozemske.

– Španjolska je čvrsto predani saveznik unutar okvira Ujedinjenih naroda, NATO-a i EU-a, izjavila je španjolska ministrica obrane Margarita Robles za španjolsku radijsku postaju Cadena SER. Španjolska je prošli vikend zabranila američkim borbenim zrakoplovima sudjelovanje u napadu na Iran iz dviju baza koje SAD ima na jugu te zemlje. Rekla je da su napadi jednostrani i protivni međunarodnom pravu. Američki predsjednik Donald Trump je zbog toga nazvao Madrid užasnim saveznikom te mu zaprijetio trgovinskom odmazdom.

Strah od građanskog rata

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas izjavila je kako su bliskoistočne zemlje prenijele europskim dužnosnicima zabrinutost zbog mogućeg izbijanja građanskog rata u Iranu. Dodala je kako EU želi da se nađe diplomatsko rješenje. Ministri vanjskih poslova članica EU-a i zaljevskih zemalja složili su se u četvrtak da će zajedničkim diplomatskim naporima tražiti trajno rješenje kako bi se spriječio Iran da se domogne nuklearnog oružja te da proizvodi i širi balističke projektile, bespilotne letjelice i tehnologiju koji ugrožavaju sigurnost regije. Ministri su u zajedničkoj izjavi »snažno osudili neopravdane iranske napade« na zaljevske zemlje koji ugrožavaju regionalnu i globalnu sigurnost te su pozvali Iran da odmah prekine s napadima. Povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica je izjavila da je Europska unija solidarna sa zaljevskim zemljama.