Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima na 84 dolara, signalizirajući strahovanja ulagača da bi se blokada Hormuškog tjesnaca mogla protegnuti na dulje vremensko razdoblje i ugroziti opskrbu.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 2,57 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 83,97 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 4,26 dolara i stajao je 78,92 dolara.

Pozornost trgovaca bila je u četvrtak fokusirana na obustavu tranzita nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.

Izrael i SAD napali su u subotu Iran, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila na američke vojne baze u zemljama uz Perzijskom zaljevu.

Iranska mornarica objavila je u srijedu da preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i tankeri i kontejnerski brodovi izbjegavaju taj plovni put jer je skupina osiguravatelja otkazala pokriće za ratni rizik.

Irak je u takvim uvjetima obustavio proizvodnju u naftnom polju Rumaila, drugom po veličini u svijetu. Brodovi ne dolaze po naftu zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca pa su spremnici puni, rekli su dužnosnici u utorak. Rumaila proizvodi po nekim procjenama oko 1,4 milijuna barela nafte dnevno.

Ako se poremećaji u prometu protegnu na dulje vremensko razdoblje, proizvodnja u regiji mogla bi se još više smanjiti, napominju analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je SAD spreman ponuditi osiguranje za brodove u regiji, naznačivši i da bi tankere, po potrebi, mogli pratiti vojni brodovi.

Poslovni čelnici londonskog tržišta osiguranja i reosiguranja Lloyd’s rekli su da su u kontaktu s američkom razvojnom bankom kako bi se izradio plan pružanja osiguranja od političkog rizika i jamstava za pomorsku trgovinu u Perzijskom zaljevu.

Ulagači pak pokušavaju procijeniti mogu li isporuke alternativnim pravcima nadoknaditi blokirani tranzit.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu preusmjeriti pet milijuna barela dnevno cjevovodom, ali Hormuškim tjesnacem prolazi 20 milijuna barela dnevno.

Drugi dobavljači, poput onih u SAD-u koji naftu vade iz škriljaca, ne mogu isporučiti dovoljno barela, a i treba im vjerojatno šest mjeseci do godinu dana da ih plasiraju na tržište, upozoravaju Manthey i Pattersson.

Dugotrajni zastoj u opskrbi s Bliskog istoka vjerojatno će zahtijevati koordinirane mjere vlada i otpuštanje nafte iz strateških rezervi kako bi se premostilo razdoblje do završetka poremećaja, procjenjuju analitičari ING-a.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 1,87 dolara i stajao je 82,87 dolara.