Vijesti iz kulture: Zavirili smo iza kulisa popularne HRT-ove emisije

Nastojimo biti i tamo gdje prosječnome gledatelju Hrvatske radiotelevizije nije jednostavno doći, govori urednica Redakcije za kulturu Hrvatske radiotelevizije Zrinka Turalija Kurtak

U ožujku prošle godine Vijesti iz kulture vratile su se u svoj stari termin nakon trećega Dnevnika na Prvome program Hrvatske televizije s novim voditeljima i ponešto drukčijim sadržajem prilagođenijim mlađoj publici. HRT-ove Vijesti iz kulture svake večeri prosječno prati približno 100 000 gledatelja.

Premda se emitira kasno navečer, nakon trećega Dnevnika, priprema te emisije traje cijeloga dana. Kako se televizijski prilog uglavnom treba isporučiti do 22.30, odnosno 23.00, kad počinju Vijesti iz kulture, posao novinara u kulturi nije lišen stresa.

– IMALI smo Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto i mnoge druge festivale s kojih smo objavljivali mnogobrojne vijesti o gostovanjima umjetnika. Publika ih je istodobno mogla vidjeti, primjerice, u Dubrovniku u Kneževu dvoru i u Vijestima iz kulture. Nastojimo biti i tamo gdje prosječnome gledatelju Hrvatske radiotelevizije nije jednostavno doći. Primjerice, pratimo kazališne večeri u Zagvozdu, na koje pošaljemo svoju splitsku ekipu, ali pratimo i svjetske festivale. Svakodnevno surađujemo s dopisništvima.

Na inozemne festivale na kojima Hrvatska ima svojega predstavnika, šaljemo svojega suradnika, dok se za izvješćivanje o onim festivalima koji nemaju hrvatske autore u konkurenciji, koristimo međunarodnom razmjenom, ističe urednica Redakcije za kulturu Hrvatske radiotelevizije Zrinka Turalija Kurtak, koja je u tu redakciju došla 1995. na poziv tadašnje urednice Mire Marenić Toljan koja je s Linom Kežić početkom devedesetih udarila temelje HRT-ovoj kulturnoj redakciji. U redakciji kulture još su Maroje Vučićević, Tamara Džebić Šaljan, Vlatka Kolarović, Sanja Šegedin – Miriovsky, Inja Svetl, Ljiljana Saucha, Lina Kežić, Maja Njirjak i Slavica Parlov.

KAD je Mira Marenić Toljan nakon diplome književnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na preporuku profesora, kao odlična studentica došla u Redakciju za kulturu 1976. godine, mentorica joj je bila Neda Ritz. – Nekoć je bilo normalno da mladi novinar ima mentora koji ga uči, savjetuje, prati njegov rad i napredak. Toga, nažalost, danas nema, a itekako bi bilo korisno. Novinarski poziv postao je mojom sudbinom i strašću jer je svaki radni zadatak, a bilo ih je tisuće, novi izazov, stalno učenje i to u spoju ugodnoga i korisnoga, otkriva Mira Marenić Toljan. I Lina Kežić na početku je imala mentora. Ova HRT-ova doajenka nakon gotovo 42 godine rada na Hrvatskoj radioteleviziji uskoro odlazi u mirovinu.

– Žalosna sam što prestajem raditi posao koji volim. Raduje me što ću raditi nešto drugo što sam zbog posla zapustila te što ću sama u tome biti sam svoj majstor, dodaje Lina Kežić. Mladim novinarima koji se žele baviti kulturom savjetuje da upišu Filozofski fakultet. Sve je, kaže, nadogradnja tomu dobrom temelju.

Prošlogodišnja voditeljica Vijesti iz kulture Maja Njirjak sad uživa u radu na terenu gdje ima mnogo iskustva. Prije početka rada u Redakciji za kulturu sedam je godina radila kao novinarka u brojnim HRT-ovim emisijama. Danas je specijalistica za filmske teme.

– Oduvijek sam bila filmofil. Tata me je tjerao da gledam klasike od filma Tko pjeva, zlo ne misli, koji sam pogledala barem 15 puta, do Fellinijevih filmova. S mamom sam pratila onih pet smiješnih francuskih žandara, Prohujalo s vihorom, kako su zvali film Zameo ih vjetar do Santa Barbare. Dakle, dobila sam širok uvid u filmografiju od najmanjih nogu, stoga nije čudno kad rado uzmem neki europski naslov. Dojmili su me se, primjerice, Ovnovi. Vrlo rado gledam i hrvatske filmove. Pratim i razvoj domaće audiovizualne industrije, otkriva Maja Njirjak koja uz film rado prati i suvremeni ples, programe u Studentskome centru poput Izloga suvremenoga zvuka ili Velesajma kulture.