Izmjenama ovog Zakona, koji je nedavno stupio na snagu, osnovica za utvrđivanje prava više nije definirana predmetnim Zakonom, nego ju Vlada utvrđuje jednom godišnje.


“Na taj način omogućuje se povećanje iznosa osobne i obiteljske invalidnine, novčane naknade i drugih prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata”, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.




Do sada se kao osnovica koristila proračunska osnovica, koja se nije mijenjala punih četvrt stoljeća, od 2001. godine te je iznosila 441 euro. Današnjom odlukom Vlade, osnovica za određivanje osnovnih prava oko 2000 civilnih stradalnika iz Domovinskog rata u ovoj će godini iznositi 100 eura više – 540 eura, za što je u Državnom proračunu osigurano 6,4 milijuna eura.


Od navedene osnovice izračunava se mjesečni iznos osobne invalidnine I. skupine u iznosu od 115 posto, a od iznosa osobne invalidnine za civilnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine određuju se iznosi osobne invalidnine za civilne invalide iz Domovinskog rata II. do X. skupine, ortopedski dodatak, posebni dodatci za njegu i pomoć druge osobe, obiteljske invalidnine te povećane i uvećane obiteljske invalidnine.


Također, i novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata iznosi 30 posto od ove osnovice.


Osnivanje Povjerenstva za projekte od interesa za hrvatski narod u BiH


Donesena je i odluka o osnivanju Povjerenstva za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2026. godinu na čijem je čelu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.


“Hrvatska kontinuirano pruža potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini ulažući u projekte svih ovih područja i time stvara uvjete za održivi ostanak i unapređuje kvalitetu života, potvrđujući snažnu potporu prema Hrvatima, ali i odgovornu politiku prema BiH”, istaknuo je državni tajnik Zvonko Milas.


Članovi Povjerenstva su predstavnici ministarstava vanjskih i europskih poslova, znanosti i obrazovanja, kulture i medija, zdravstva i poljoprivrede te glavni tajnik Središnjeg ureda kao tajnik Povjerenstva. Zadaća im je razmotriti sve programe i projekte koji pristignu na javni natječaj te Vladi predložiti odluku o raspodjeli sredstava, koja su za ovu godinu u državnom proračunu osigurana u iznosu 9,5 milijuna eura.


Raspuštena općinska vijeća općina Drenovci i Proložac


Vlada je donijela i rješenja o raspuštanju općinskih vijeća općina Drenovci i Proložac, nakon čega slijedi imenovanje povjerenika Vlade koji će preuzeti poslove iz nadležnosti općinskih vijeća do novih izbora.


Općinsko vijeće općine Drenovci raspušta se jer krajem prošle godine nije donijelo proračun za ovu godinu, ali ni odluku o privremenom financiranju.


Vijećnici u Prološcu, nakon neusvajanja proračuna, donijeli su odluku o privremenom tromjesečnom financiranju tijekom kojeg je pred Općinsko vijeće mogao doći novi prijedlog proračuna, ali je ubrzo svih 13 vijećnika podnijelo ostavke na dužnost i sami se raspustili. Tako će u obje općine stanovnici na izvanrednim izborima birati nova Općinska vijeća, a odluku o raspisivanju izbora donosi Vlada.


Završene obnove zgrada Medicinskog fakulteta, PMF-a, Hrvatskog katoličkog sveučilišta  


Vlada je dala suglasnost Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da sklopi ugovor o javnoj nabavi radova na sanaciji oštećenja od potresa i rekonstrukciji glavne zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica. Na otvoreni postupak javne nabave pristiglo je 17 ponuda, a izabrana je, ističu iz Ministarstva, najpovoljnija, tvrtke MDK GRAĐEVINAR. Iznos ugovora je 5,8 milijuna eura s PDV-om, od čega su ove godine osigurana 3,9 milijuna eura, dok će još dva milijuna eura biti osigurana u državnom proračunu za iduću godinu. Rok za realizaciju radova je 15 mjeseci od uvođenja u posao.


Na prvoj sjednici Vlade u mjesecu, njen potpredsjednik i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izvijestio je o dosadašnjim aktivnostima poslijepotresne obnove na područjima zagrebačkog i petrinjskog potresa, a na što je, naveo je, utrošeno 4,63 milijarde eura.


Obnovljeno je 13.716 privatnih zgrada i kuća te 817 zgrada javne namjene i infrastrukture. Izgrađena je 501 kuća, kupljeno ih je, umjesto gradnje, 83, a 207 ih je u postupku gradnje. Radovi na dodatnih 12 zgrada koje su u fazi gradnje u Sisačko-moslavačkoj županiji trebali bi biti dovršeni u lipnju.


“91 posto svih projekata iz Fonda solidarnosti su završeni, ostalo je devet posto, a to su najkompleksnije obnove zgrada javne namjene. Nadamo se da ćemo do kraja lipnja završiti sve ove projekte jer su nam površine tih objekata cjelovite obnove indikator kako bi mogli povući desetu ratu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti”, kazao je Bačić.


Naglasio je kako se šest posto sredstava iz poreza na dohodak namijenjenih županijama za obavljanje decentraliziranih funkcija moglo koristiti za obnovu. “Tako da kada govorimo da je Grad Zagreb ili neka druga jedinica uložila vlastita sredstva za obnovu – da, uložila ih je, ali ta sredstva je država putem posebnog fonda kompenzirala”, dodao je Bačić.


Uoči šeste obljetnice potresa koji je pogodio Zagreb – 22. ožujka 2020. – ministar je najavio otvaranje obnovljene zgrade Medicinskog fakulteta, PMF-a, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji su potpuno završeni.


“Ne samo da smo mobilizirali sredstva iz Fonda solidarnosti, NPOO-a, državnog proračuna nego i putem decentraliziranih sredstava, dakle, prenijeli smo sredstva s nacionalne razine na Zagreb i ostale jedinice i, de facto, poruka koju ste htjeli reći da je država u biti financirala sve. To je ono što je najbitnije”, naglasio je premijer Andrej Plenković.


Vlada je prihvatila pokroviteljstva nad 4. Festivalom inkluzije te obilježavanjem “29. susreta za Rudija” u Gornjoj Stubici.