MOL Grupa ne traži energetsku sigurnost, nego ekstraprofite od ruske nafte, poručili su jučer iz Janafa, nakon što su mađarski MOL i slovački Slovneft podnijeli formalnu pritužbu Glavnoj upravi za tržišno natjecanje Europske komisije u kojoj tvrde da Janaf, tvrtka koja upravlja hrvatskim naftovodom, zloupotrebljava svoj monopolistički položaj.

Jasminko Umićević, stručnjak za naftno gospodarstvo, sličnog je mišljenja i ističe kako izuzeća od zabrane uvoza ruske nafte može, ali i ne mora biti.

– MOL ne može zahtijevati, nego eventualno zatražiti odobrenje za uvoz ruske nafte putem Jadranskog nafotovoda, a hrvatska Vlada teško će odobriti transport ruske nafte prije nego dobije jasna očitovanja Vijeća Europske unije i američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), tijela koja su donijela odluku o zabrani korištenja ruske nafte, komentirao je Umićević pritužbu mađarskog MOL-a i slovačkog Slovnafta, koji je u MOL-ovom vlasništvu.

Gašenje Družbe

Prema objavi MOL-a, isporuke sirove nafte iz Rusije Mađarskoj i Slovačkoj prekinute su 27. siječnja ove godine, što značajno povećava ovisnost kopnenih rafinerija u srednjoj i istočnoj Europi o Janafu, kao jedinoj održivoj ruti. Isporuka nafte iz Rusije, kroz Ukrajinu, putem naftovoda Družba, prekinuta je zbog, kako tvrde ukrajinske vlasti, oštećenja naftovoda, što MOL i Mađarska vlada također osporavaju, tražeći da se čim prije uspostavi opskrba rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj tim putem.

Iz MOL-a navode kako Janaf ima monopol nad opskrbom mađarskih i slovačkih rafinerija naftom koja dolazi s mora, a unatoč činjenici da je u takvim slučajevima opskrba tih dviju zemalja ruskom sirovom naftom dopremljenom morskim putem dopuštena i u potpunosti usklađena sa sankcijama EU-a i SAD-a (uključujući i regulative OFAC-a), Janaf odgađa njezino prihvaćanje, pozivajući se na dodatne pravne provjere, iako MOL Grupa ima pravo i odgovornost za nabavu sirove nafte.

– To čini unatoč činjenici da prema sankcijama EU-a Mađarska i Slovačka mogu nabavljati rusku sirovu naftu koja nije obuhvaćena sankcijama i morskim putem ako naftovod Družba nije u funkciji. Takvo stajalište potvrdila su mađarska i slovačka tijela vlasti, a ta je klauzula također navedena u relevantnom tekstu sankcija Europske unije.

Od gašenja naftovoda Družba, MOL Grupa je više puta zatražila od Janafa da potvrdi da će preuzeti teret sirove nafte ruskog podrijetla dopremljen morskim putem koji je zakonito uvezen u skladu s pravilima sankcija EU-a i SAD-a. Do danas se to nije dogodilo. Ponašanje Janafa smatra se odbijanjem opskrbe i pristupa. Umjesto da omogući pristup pod poštenim, transparentnim i nediskriminirajućim uvjetima, Janaf je iskoristio svoju kontrolu nad ključnom infrastrukturom kako bi ograničio pristup. Time dodatno pogoršava već izraženu nesigurnost opskrbe uzrokovanu aktualnim ratnim sukobima, navode iz MOL-a.

Dodaju kako pravo tržišnog natjecanja Europske unije jasno navodi da je tvrtka koja ima monopol nad energetskom infrastrukturom u dominantnom položaju.

Teške optužbe

– Kontrola nad takvom infrastrukturom omogućuje operatoru da djeluje neovisno o potrošačima i konkurentima, uključujući trajno podizanje cijena iznad konkurentnih razina ili odbijanje pristupa. Prema mišljenju MOL-a i Slovnafta, ponašanje Janafa upravo predstavlja takav slučaj te je tvrtka zloupotrijebila svoj dominantni položaj.

MOL stoga poziva Europsku komisiju da ubrzanim postupkom stane na kraj kršenju pravila od strane Janafa i omogući MOL-u i Slovnaftu pristup kritičnoj infrastrukturi. Intervencija Europske komisije također bi okončala neopravdano uskraćivanje pristupa nužnoj infrastrukturi, što šteti potrošačima i javnom interesu u više srednjoeuropskih zemalja, jer ugrožava sigurnost opskrbe energijom u ranjivoj regiji srednje i istočne Europe.

Janaf će snositi pravnu i financijsku odgovornost za svaku financijsku štetu koja proizlazi iz kašnjenja u dostavi potvrde. MOL zadržava pravo potraživati naknadu štete od Janafa, stoji u objavi MOL-a.

Na kraju objave, ponavljaju kako Janaf naplaćuje tri do četiri puta veće tarife od naftovoda u okruženju, kao i da hrvatski naftovod od 2022. »naplaćuje tri do četiri puta veću cijenu od poštene tržišne cijene za transport i nije spreman na bilo kakvu značajniju promjenu takve prakse«.

Umićević ističe kako niti jedna od optužbi MOL-a ne stoji.

Kao prvo, kaže, Janaf ne može sam donositi odluke o izuzeću od sankcija za rusku naftu.

– O tome odlučuje hrvatska Vlada koja je tražila od Vijeća Europske unije i OFAC-a da se izjasne po pitanju sankcija za uvoz ruske nafte morskim putem, preko Janafa, do Mađarske i Slovačke.

Po tom pitanju nema automatizma, jer u odluci Vijeća EU-a stoji da može biti iznimaka, za pojedine države, ali ne i da ih mora biti.

MOL zahtijeva da Janaf transportira rusku naftu, koja je jeftinija od nafte na europskim i svjetskim burzama, umjesto da od onih koji su izrekli zabrane traži izuzeće, kaže Umićević.

Dodaje i kako usporedbe tarifa Janafa s talijanskim TAL-om ili naftovodima u Azerbejdžanu i drugim zemljama naprosto ne stoje.

– Spominju TAL, koji vodi iz Trsta do Njemačke i Beča, ali tu je riječ o naftovodu koji radi punim kapacitetom od oko 40 milijuna tona godišnje, dok Janaf transportira oko šest milijuna, od dvadeset, koliko bi mogao transportirati prema Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Troškovi održavanja naftovoda su slični, radio on punim kapacitetom ili ne.

Što se tiče ostalih naftovoda, poput onog iz Bakua koje MOL spominje, oni su većinom u vlasništvu istih tvrtki, odnosno konzorcija, koji su i vlasnici rafinerija do kojih se nafta doprema, tako da njima nije cilj ostvarivanje zarade, jer zaradu ostvaruju prodajom naftnih derivata, kaže Umićević.

Komercijalne prednosti

Posebno ističe da su MOL i Slovnaft prije četiri godine tražili i dobili izuzeće od zabrane uvoza ruske nafte, s opravdanjem kako su njihove rafinerije u Bratislavi i Százhalombatti prilagođeni preradi tog tipa nafte, tražeći vrijeme za prilagodbu.

– Tada su govorili kako im trebaju dvije godine, maksimalno tri, da prilagode svoja postrojenja za preradu drugih tipova sirove nafte. Prošle su četiri godine, a oni nisu učinili ništa po tom pitanju, nego i dalje inzistiraju na svom pravu na izuzeće od sankcija za rusku naftu.

Zapravo se samo radi o financijskom interesu MOL-a koji želi nastaviti kupovati znatno jeftiniju rusku naftu od one na mediteranskom tržištu, kao i pritiscima na Janaf, a još više na Ukrajinu da osposobi naftovod i omogući nastavak isporuke ruske nafte Mađarskoj i Slovačkoj, zaključuje Umićević.

Iz samog Janafa jasno poručuju kako MOL grupa ne traži sigurnost opskrbe, nego dodatnu zaradu od uvoza ruske nafte.

– Janaf pruža usluge transporta sirove nafte svim korisnicima pod jednakim uvjetima.

Opskrba Slovačke i Mađarske sirovom naftom nije ugrožena, što je sama MOL Grupa dokazala organiziravši dolazak osam tankera s neruskom naftom na Terminal Omišalj u tekućem razdoblju. Iz navoda MOL Grupe razvidno je da se ne radi o pitanju energetske sigurnosti, nego o nastojanju da se zadrže komercijalne prednosti povezane s uvozom sankcionirane ruske nafte.

Energetska sigurnost Hrvatske i Europske unije ne smije biti talac pojedinačnih interesa, osobito kada se opskrba neruskom naftom odvija uredno i u dovoljnim količinama.

Pitanje prihvata pojedinih pošiljki ruske nafte razmatra se isključivo u okviru važećih europskih i međunarodnih sankcija, uz konzultacije sa svim nadležnim i zainteresiranim stranama.

Janaf će, kao i do sada, postupati u skladu s odlukama nadležnih tijela i osigurati uredno funkcioniranje sustava, kažu u Janafu.