Ima na društvenim mrežama jedan »meme« koji glasi: kako sam došao od ovoga (slika mirnog ugodnog Dubaija pored bazena) – do ovoga (slika raketa koje padaju na najskuplje dubajske hotele) – nevjerojatan šok priredio je američki i izraelski napad na Iran apsolutno svima, ali ne samo površnim influenserima u Dubaiju kao simbolu luksuza i mira, nego cijelom svijetu koji procjenjuje kakve će biti posljedice iranske odmazde, posebno ako rat duže potraje.

Psihološka granica penjanja cijene barela nafte od 90 dolara praktički je pred vratima – tada nastaje globalna kriza, a ako prijeđe 100 dolara, onda prijeti panika u opskrbi nafte i ogromne ekonomske posljedice za cijeli svijet. Već u 24 sata cijena je porasla 12 posto, i eksponencijalno raste. No, to nije sve – u pitanju je ne samo cijena, nego i dostupnost ako Hormuški tjesnac duže ostane zatvoren, a sukobi se prošire i na Mediteran. Ovaj rat ne samo da može promijeniti kartu svijeta i međunarodne odnose, nego može potpuno razoriti svjetsku ekonomiju. Jer SAD i Izrael namjerili su se sada na vrlo snažnog, a još više upornog neprijatelja. Za Iran, ovo vjerojatno nije samo rat za političku prevlast u zemlji ili rat na naftu, ovo je za njih i vjerski rat, a činjenica da najveće zemlje NATO saveza, uz SAD, dakle Velika Britanija, Njemačka i Francuska staju na stranu Amerike i Izraela, otvara nezamislive probleme o tome dokle sve zajedno može eskalirati i je li doista riječ o početku trećeg svjetskog rata, bez imalo patetike. Cipar je već postao meta, i to može postati i Europa – doslovno u istom ritmu, preko noći, u 24 sata. Nitko neće biti pošteđen ako situacija eskalira, a o opasnosti od radikalnog islamskog terorizmu na tlu Europe i Amerike da se i ne govori.

Gorak je kolač zagrizao Donald Trump s namjerom da napadne Iran – to je zemlja na korak do nuklearnog naoružanja, sposobna upotrebljavati i tzv. prljave bombe, a to su one bombe koje nose radiokativni materijal i siju radijaciju među pogođenim stanovništvom.

Kad je riječ o ekonomskim posljedicama i cijenama nafte, treba podsjetiti da Iran, djelomično zbog zapadnih sankcija, nije među najvećim svjetskim proizvođačima nafte, ali ima ključnu ulogu u sigurnosti isporuka kroz Hormuški tjesnac. Taj uski plovni put uz iransku obalu nosi oko petinu svjetske opskrbe naftom, pa svaka prijetnja projektilima i dronovima predstavlja ozbiljan rizik za globalno tržište, pa tako i naše živote koji će očito drastično poskupiti.

Tu je naravno i ono pitanje koje zabrinjava sve nas u Hrvatskoj, a to je kako će se vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, predsjednik Zoran Milanović postaviti prema daljnjim sudjelovanjima naših vojnika u misijama u toj kriznoj regiji. Zasad, naložio je povlačenje hrvatskih vojnika iz misija u Iraku i Libanonu, koji su ondje naravno u sklopu NATO-ovih snaga. Predsjednik Milanović smatra da im tamo nije mjesto jer se radi o vojnoj akciji bez mandata Ujedinjenih naroda, što ugrožava dugoročnu stabilnost, posebno s obzirom na moguće posljedice po Europu, uključujući Hrvatsku – od poskupljenja nafte i energetskih derivata do novih migracijskih valova i terorističkih prijetnji.

To je, naravno, točno, ali počelo se događati ono čega smo se mi u Hrvatskoj politički dugo bojali, a to je tko će zapovjedati vojskom u ratnim uvjetima. To je po Ustavu striktno predsjednik Republike, i on je prvu odluku već donio, ali kako će se postaviti Vlada s obzirom na to da je HV dio NATO snaga, također možemo pretpostaviti. Hrvatska ima jasne obaveze kao član NATO saveza, i ne možemo se samo preko noći odreći tih obaveza – jer, tko će braniti Hrvatsku ako iranske rakete potegnu dalje od Cipra, a bliže Jadranu, gdje također cirkuliraju američke vojne snage u svakom trenutku, i mogu postati mete napada?!

Sve zajedno gura ne samo Hrvatsku, ne samo Europu, nego cijeli svijet na rub ponora, i ovo nije nimalo katastrofičan pogled na situaciju, nego nažalost – realan.

Rješenje je možda u tome da se narod Irana odluči promijeniti vlast i podržati SAD, no to je malo vjerojatno. A dotad, potencijalne posljedice samo eskaliraju, bilo da je riječ o ekonomskim, geopolitičkim ili ljudskim, dakle gubljenju vojnika i civila s obiju strana. Svjedočimo pravom užasu.