Šetalište Carmen Sylva vrijedno je i s aspekta prirodnih resursa, kao kulture, te se predlaže nekoliko mjera zaštite. Prijedlog je da se dio šetališta, posebno šumski dijelovi zaštite kao spomenik parkovne arhitekture sukladno Zakonu o zaštiti prirode, da se ide prema zaštiti od lokalnog značaja, što se donijelo krajem godine, a sjeveroistočni dio šetališta zavrjeđuje biti zaštićen i kao kulturno dobro od nacionalnog značaja. Odluka od toj razini zaštite, međutim, nije na Gradu Opatiji, već na konzervatorima i Ministarstvu kulture.

Zaključak je to koji je proizašao iz prve takve Konzervatorsko krajobrazne studije šetališta Carmen Sylva koja je danas predstavljena gradskim vijećnicima na 6. sjednici Gradskog vijeća koju su obilježile teme vezane za planiranje i očuvanje prostora. Naime, na vijećničkim klupama bila je i informacija o Prostorno prometnoj studiji Grada, kao i Izvješće o stanju u prostoru za period od 2019. do 2022.

Studiju koja je obuhvatila “zelenu” opatijsku šetnicu, predstavile su predstavnice izrađivača krajobrazne arhitektice Višnja Šteko i Dora Tomić Reljić. Grad je već donio odluku o tome da se šetalište Carmen Sylva proglašava dobrom od lokalnog kulturno-povijesnog i društvenog značaja, što je, međutim, već jednom palo na Visokom upravnom sudu.

Predstavljena studija je, osim što je njome detektirano stanje u prostoru same šetnice, predložila i mjere njene zaštite kao i kako šetalište uklopiti u ostale pješačke komunikacije na području Opatije, ali i šire.

Višnja Šteko tako je pojasnila kako je Grad u lipnju prošle godine naručio izradu ove studije kao stručne podloge za izradu prostorno-planske dokumentacije i definiranja mjera zaštite i uređenja šetališta pa tako daje preporuke i smjernice koje će pomoći prostornim planerima u budućnosti.

Istakla je kako se radi o šetalištu od visokog značaja za Republiku Hrvatsku.

– Šetnica Carmen Sylva je ogroman potencijal koji rijetko koji grad ima. Doista je rijetkost da na tako malom području imate priobalnu i šumsku šetnicu. Inače, šetalište koje smo analizirali je podijeljeno na tri zone, i to na po karakteru šumski dio, potom sjeveroistočni dio koji ima puno izraženije kulturne i povijesne elemente poput vidikovaca, i na neki način je odskočio po vrijednosti, dok je središnja zona izgubljena 60-ih godina kada je šetalište prekinuto gradnjom naselja i treba vidjeti kako mu vratiti tu poveznicu, kazala je Šteko.

Što se tiče zatečenih pritisaka i opasnosti, navela je kako je ondje “svega” – odlagališta, ograda i zidova usječenih u šetalište, no najveća opasnost joj prijeti od buduće takozvane treće opatijske ceste.

Najveći problem je treća cesta koja narušava integritet šetnice u nekoliko dijelova zbog čega treba vidjeti što učiniti da se njenom eventualnom gradnjom ne ugrozi ono što je od šetnice ostalo.

Isto tako, studijom je predloženo povezivanje šetališta Carmen Sylva s obalnom šetnicom, tu je i potencijal da se spoji s Lovranom, ali i riječkom mrežom šumskih šetnica.

Strategiju je među vijećnicima prva komentirala Neva Slani, podsjećajući kako je ona bila predlagateljica “akrobatske” odluke o proglašenjem Carmen Sylve dobrom od lokalnog značaja te zahvalila na ovom radu.

– On pokazuje da u našim uvjerenjima o vrijednosti šetnice nismo usamljeni, kazala je Slani.

Krajobrazna arhitektica Šteko je navela kako je predloženo premošćivanje izgubljenog dijela šetnice i to u području iznad izgrađenih zona.