U prostoru Zajednice Talijana Rijeka održano je predstavljanje knjige “Trajnaninanena” autorice Natalije Banov.

Za mnoge emotivna večer pokazala je koliko jedan učiteljski poziv može ostaviti dubok trag u glazbenom i kulturnom identitetu kraja. Naime, iza ove zbirke stoji 35 godina rada, a ova pjesmarica njegov je rezultat.

Zbirka “Trajnaninanena” donosi 15 pjesama, većinom autorskih, nastalih kroz dugogodišnji rad sa zborovima. Temelje se na primorsko-istarskom glazbenom izričaju, čakavskoj riječi i elementima istarske ljestvice. “Smatrala sam da djeca trebaju više učiti pjevati pjesme, ne samo tradicijske, nego i one koje su primjerene i po sadržaju i po melodiji i po ritmu“, naglasila je Banov.

Snimila: Ana Križanec

Naziv zbirke je simboličan. “Većina naših primorskih pjesama ima slogove ‘trajanina nena’, ‘taranaj’… Kad pročitate ‘Trajaninanena’, odmah znate da se radi o nečemu primorskom”, objasnila je, a kako znati da je neka pjesma dobra, kriterij je jednostavan – kada djeca prihvate pjesmu i pjevaju je s veseljem.

Program je otvorio ravnatelj Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, Darko Čargonja, naglasivši koliko je ovakvo izdanje važno za glazbenu struku: “Glazbene literature za dječje zborove kronično nedostaje – svaka knjiga koja izađe je dragocjena”, kazao je i osvrnuo se na dugogodišnji rad Natalije Banov, podsjećajući kako njezin doprinos nije vezan samo uz jednu generaciju ili jedan zbor, nego traje desetljećima. Posebno je istaknuo važnost izvanškolskog angažmana: “Nastavni rad glazbene kulture vidi se tek na ovim izvanastavnim aktivnostima, ne u samoj nastavi”, čime je naglasio da pravi rezultati rada učitelja postaju vidljivi upravo na pozornici – u koncertima, festivalima i projektima kakav je i “Trajnaninanena”.

Snimila: Ana Križanec

Predstavljanju su prisustvovale i dvije recenzentice knjige – prof. dr. sc. Diana Grgurić i doc. dr. sc. Anita Gergorić.

Grgurić se u svom obraćanju osvrnula na širi kulturni kontekst projekta. Umjesto usko stručne analize, naglasila je važnost kontinuiteta: “Taj kontinuitet se tiče učitelja na našem području, koji čuvaju kulturni identitet kraja”; rekla je i istaknula važnost jezika u vremenu globalizacije: “Danas imamo jednu tako veliku globalizaciju. Naš čakavski jezik je već manjinski. Ova zbirka je jedan svjetionik, a ova djeca su zalog da ćemo uvijek to sačuvati“, rekla je Grgurić.

Nije prošao nepohvaljeno i entuzijazam Natalije Banov, koji ide ruku pod ruku sa zahtjevnošću rada s djecom. “Zadržati djecu u školi danas je jako teško. Izuzetno teško“, rekla je Anita Gergorić i dodala da je izvanškolski rad često podcijenjen. “Ovo vam je sve ljubav i entuzijazam. Sve što vidite, taj izvanastavni prostor… to je minimalno vrednovano“, upozorila je prije nego što je s ponosom naglasila da je vrlo sretna što može reći da Banov dolazi upravo iz njezine županije.

Večer su dodatno obogatili nastupi dječjih zborova i plesnih skupina, koji su izveli pjesme iz zbirke i pokazali kako one žive na pozornici – upravo onako kako su i nastajale, u radu s djecom.

Snimila: Ana Križanec

Snimila: Ana Križanec

Snimila: Ana Križanec