Ministarstvo kulture i medija donijelo je 12. veljače odluku kojom se tradicionalnom omišaljskom običaju Stomorina – dvizanje bandiri – dodjeljuje status kulturnog dobra. Ovim činom običaj je svrstan na Listu zaštićenih kulturnih dobara RH, čime je i službeno potvrđena njegova vrijednost u nacionalnim okvirima. Dobivanjem tog statusa dodatno se potvrđuje povijesna, društvena i simbolička važnost Stomorine za Omišalj i otok Krk.

– Ponosni smo što je naša Stomorina, dvizanje bandiri, i formalno prepoznata kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Time je jedinstvenost Omišlja, koja se stoljećima čuva kroz vjeru, tradiciju i zajedništvo, dobila i službenu potvrdu na nacionalnoj razini.

Obrazloženje odluke

Posebnu zahvalnost upućujem svima koji su svojim trudom, znanjem i upornošću pridonijeli da se ovaj proces uspješno privede kraju. Ovo priznanje nije samo potvrda prošlosti, nego i obveza za budućnost, da nastavimo njegovati i prenositi našu tradiciju na mlađe generacije, čuvajući identitet i posebnost Omišlja, rekla je načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović.

Općina Omišalj

U obrazloženju odluke ministarstva stoji: ‘’Stomorina, dvizanje bandiri, običaj je svetkovine Velike Gospe (15. kolovoza) u Omišlju na otoku Krku. Naziv je izvedenica od ‘’Sta Maria« (Sveta Marija), a odražava simboliku Marijinoga Uznesenja. Ima snažno značenje za lokalnu zajednicu Omišlja, osobito mlade, nevjenčane osobe, ujedno i glavne nositelje običaja. Izvodi se samo u Omišlju. Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećena je omišaljska župna crkva pa je Vela Gospoja najvažniji blagdan (principal) za stanovnike Omišlja. Zbog dubokog poštovanja blagdana veći dio aktivnosti, napose tradicijsko muziciranje i ples, odvija se dan kasnije, na dan sv. Roka – Rokovu. Omišljani smatraju da se običaj kontinuirano izvodi od kraja 18. stoljeća, a opisan je 1990-ih u stručnim radovima Petra Strčića i Tome Lesice. Marame (facoli) koje su žene dobivale od svojih bližnjih, najčešće pomoraca, iznimno su važne u običaju. Mladići su ih ranije skupljali od starijih žena i kasnije ih vraćali.

Marame i voće

Marame i voće koje tada dozrijeva (grožđe, kruške, smokve) naizmjenično se pričvršćuju na dva duga, višemetarska konopca, rastegnuta na četiri strane i vezana za krovove zgrada na glavnom trgu ispred župne crkve. U sredini se križaju, a u točki sjecišta nalazi se bandira koja se zategnuta konopcima odiže oko tri metra od tla. Bandira je duga oko 3,70 metara i koristi se isključivo u toj prilici. U svakom se obruču nalazi od 60 do 80 marama. Umetnuta je i kruna, ispod četiri drvena vrška’’. Proglašenje Stomorine kulturnim dobrom rezultat je višegodišnjeg rada i zalaganja lokalnih udruga. Posebnu ulogu imali su KUD »Ive Jurjević« i Društvo za poljepšavanje Omišlja, koji su prikupljanjem dokumentacije i pokretanjem inicijative dali ključan doprinos zaštiti ove nematerijalne baštine. U postupku je sudjelovala i Općina Omišalj, pružajući administrativnu i stručnu potporu. – Jako nam je drago da je vrijednost običaja Stomorine dvizanja bandiri prepoznata i vrednovana na ovaj način. Značajno je da u provedbi tog običaja sudjeluju mladi i to u ovo vrijeme kad ih više zanimaju kompjuteri i mobiteli. Da se spremno i voljno uključuju u provedbu ovog običaja. Upravo to i jest razlog da se ovaj običaj zadržao u Omišlju te je garancija da se neće zatrt, nego će se i dalje nastaviti i živjeti, rekla je Ines Boban Štiglić, predsjednica Društva za poljepšavanje Omišlja.

Općina Omišalj

Sudjelovanje mladih

Značajno je da u provedbi tog običaja sudjeluju mladi. Upravo to i je razlog da se ovaj običaj zadržao u Omišlju te je garancija da se neće zatrt, nego će se i dalje nastaviti i živjeti, rekla je Ines Boban Štiglić, predsjednica Društva za poljepšavanje Omišlja