Problem dostupnosti i funkcioniranja sustava zdravstvene zaštite na otoku Krku sve više izaziva nezadovoljstvo onima koji je trebaju, naravno, ponajviše među umirovljenicima.

Nedavno se otvorenim pismom javnosti obratila upravo jedna djelatnica tog sustava, medicinska sestra Marija Vidoni, koja je u detaljno širokom i emotivno nabijenom istupu nabrojila niz problema: od malog broja osoblja koje je preopterećeno, nedostataka osnovnih materijala za rad i uređaja koji ne funkcioniraju.

Zaslužujemo bolje

– Rendgenski uređaj ne radi već mjesecima, što znači da pacijente sa sumnjom na prijelom kosti, upalu pluća ili bilo koje drugo hitno stanje koje zahtijeva RTG sliku, jednu od osnovnih dijagnostičkih pretraga, moramo slati u Rijeku.

Uz to, prije nekoliko dana tridesetak pacijenata nismo mogli izvaditi krv jer nismo imali osigurane epruvete ni igle za provođenje tog također osnovnog dijagnostičkog postupka, posvjedočila je između ostalog Vidoni te naglasila kako se sustav ne može održavati isključivo na entuzijazmu i požrtvovnosti zdravstvenih radnika:

»Smatram da je nužno formirati svojevrsno zdravstveno vijeće ili radno tijelo u kojem bi sudjelovali predstavnici zdravstvenih djelatnika, lokalne samouprave i nadležnih institucija, kako bi se sustavno, kontinuirano i odgovorno rješavali problemi na korist i zaposlenika i pacijenata.«

O problemu smo pričali s umirovljenikom Berislavom Manestrom, građaninom Krka, veteranom Domovinskog rata i višestrukim darivateljem krvi.

Berislav Manestar smatra da kao žitelj otoka Krka zaslužuje bolje uvjete zdravstvene skrbi / Foto Relja Paškvan

– U Rijeku putujem većinom na preglede i pretrage zbog gastroenteroloških problema. Prije svega, zbog niti 500 metara nemam pravo na refundaciju putnih troškova sukladno onoj famoznoj odredbi HZZO-a po kojoj je za to potrebno 50 kilometara, a koju kada sam mjerim ispada debelo više.

Što se tiče rendgena, jednom mi je trebao pa kako u Krku nije dostupan, išao sam na isti u Neurosihijatrijsku bolnicu »Ivan Barbot« Popovača. Bila mi je na ruti kada sam išao na jedan put pa mi je bilo jednostavnije nego ići u Rijeku.

Šta da vam kažem o cijeloj situaciji zdravstvenog sustava na otoku Krku… Previše toga nam fali, zaslužujemo bolje. Kako kažemo mi domaći ovdje – riba smrdi od glave.

Po meni je za sve prvenstveno kriva država s lošim zakonima i organizacijom cijelog sustava HZZO-a, zatim Županija koja upravlja domovima zdravlja. Svjestan sam da općine i gradovi tu ne mogu toliko puno učiniti. Ali ako su zakoni i sustav loši, treba ih mijenjati, poručio je Manestar.

Neravnopravni status

U Republici Hrvatskoj organizacija primarne i sekundarne zdravstvene zaštite te shodno tome i osnivanje domova zdravlja, hitne medicine i nekih bolnica pod nadležnošću je županija.

Primorsko-goranska županija, kao osnivač zdravstvenih ustanova, odnosno osnivač Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, kroz Upravno vijeće i izbor ravnatelja preuzela je upravljanje sustavom primarne zdravstvene zaštite i specijalističkih ordinacija na otoku Krku.

Darijo Vasilić / Foto Marko Gracin

– Upoznat sam da uskoro kreće energetska obnova zgrade doma zdravlja u Krku, koja uključuje kompletnu sanaciju zgrade izvana i da je novi RTG uređaj u postupku nabave.

Međutim, danas vidimo da su stanovnici otoka Krka u neravnopravnoj poziciji u odnosu na stanovnike PGŽ-a u dostupnim zdravstvenim uslugama i da situacija u Domu zdravlja PGŽ-a, ispostavi Krk nije dobra.

Posebno želim istaknuti da se godinama nisu osiguravale poticajne mjere kako bi se privukao medicinski kadar u županijske domove zdravlja i Hitnu medicinsku pomoć, ustanove koje su većini građana na otoku Krku primarni doticaj sa zdravstvenom skrbi.

Grad Krk i sve općine otoka Krka na raspolaganju su za suradnju i zajedničko financiranje zdravstvenih usluga i ulaganje u poboljšanje materijalnih uvjeta rada.

I do sada smo financirali turističke ambulante, dodatne liječnike u hitnoj medicinskoj pomoći, dolazak specijalista iz KBC-a Rijeka u ispostavu Doma zdravlja, smještaj zdravstvenih radnika i kapitalna ulaganja u ambulante i u centralnu zgradu.

Grad Krk pokrenuo je i novi poticaj kako bi privukao medicinski kadar pa je od ove godine za sve liječnike i medicinske sestre koji su u najmu stana osiguran poticaj od 500 eura mjesečno za troškove najma, rekao je gradonačelnik Krka i član Županijske skupštine PGŽ-a Darijo Vasilić.

Dom zdravlja PGŽ-a od 20. veljače 2026. ima novog ravnatelja Nikolu Osojnaka kojeg je Upravno vijeće izabralo na mandat od četiri godine.

– Nadam se da se time otvaraju nove mogućnosti suradnje i nove prilike za otočni sustav zdravstva, jer je veći dio problema bio posljedica lošeg upravljanja u proteklom razdoblju, zaključio je Vasilić.

HZZO o rendgenu u gradu Krku

Upit oko situacije s rendgenom u Domu zdravlja u gradu Krku, odnosno radi li on ili ne, uputili smo nedavno i HZZO-u.

Uskoro kreće energetska obnova zgrade doma zdravlja u Krku, a navodno se nabavlja i oprema

»Ovim putem Vas obavještavamo da je u Domu zdravlja PGŽ – Ispostavi Krk, od specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite zastupljena djelatnost radiologije mr. sc. Sonje Bjelanović, dr. med. spec. radiologije na adresi Vinogradska 2/B u gradu Krku.

Uz navedeno na istoj adresi djeluje i telemedicinski centar u okviru kojeg osigurane osobe na otoku Krku mogu koristiti uslugu holtera tlaka, holtera EKG-a, EKG-a te spirometrije«, navedeno je u dopisu glasnogovornika HZZO-a.

Nepravedno zakinuti zbog zakona

Nedavno smo pisali o problemu povrata troškova prijevoza gdje je upravo Grad Krk ispao tragičan primjer nemarnosti zakonodavca i socijalne neosjetljivosti HZZO-a.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, naime, granica za refundaciju troškova prijevoza je 50 kilometara, a za relevantnost udaljenosti uzima se Interaktvina karta HAK-a.

Upravo Hrvatski autoklub naglašava kako takva karta ‘’nije niti može biti’’ precizan alat za mjerenje udaljenosti, već je isključivo okvirno infomativnog karaktera za vozače. Sukladno navedenoj karti građani Krka gube pravo zbog svega par stotina metara.

– Vezano za izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, neprimjereno je preuzimati neslužbenu izmjeru udaljenosti kao relevantan podatak za određivanje prava pacijenata na refundaciju troškova prijevoza.

U tom slučaju najčešće se uzima 10 posto tolerancije zbog nepreciznosti mjernog sustava, pa bi takve upute svojim uredima HZZO trebao dostaviti, sugerirao je gradonačelnik Krka i član Županijske skupštine PGŽ-a Darijo Vasilić.