Tradicionalni događaj koji okuplja akademsku zajednicu, gospodarstvenike i javne upravu te zainteresiranu javnost, Gospodarski forum Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održat će se sutra u hotelu Navis s temom »Kako umjetna inteligencija transformira javni i privatni sektor?«.

Prodekanica za suradnju s gospodarstvom i poslovanje te predsjednica Organizacijskog odbora Foruma, izv. prof. dr. Vesna Buterin, ističe da Ekonomski fakultet već godinama otvara važne gospodarske teme.

– Naša je uloga kao javne visokoobrazovne institucije biti aktivan sudionik društvenih procesa. Ekonomski fakultet ne bavi se gospodarstvom isključivo teorijski, već nastoji kontinuirano povezivati svoje djelovanje s potrebama javnog i privatnog sektora.

Umjetna inteligencija više nije apstraktan pojam rezerviran isključivo za tehnološke stručnjake. Ona već danas izravno utječe na učinkovitost javne uprave, način poslovanja poduzeća, donošenje financijskih odluka i pružanje javnih usluga. Upravo zato smatrali smo važnim otvoriti argumentiranu i interdisciplinarnu raspravu, naglašava izv. prof. dr. Buterin.

Jedinstveni algoritmi

Poseban značaj Forumu daje pokroviteljstvo Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije koje, prema riječima organizatora, potvrđuje relevantnost odabrane teme.

– Pokroviteljstvo Ministarstva snažan je signal da se o umjetnoj inteligenciji i digitalnoj transformaciji ne govori kao o apstraktnim konceptima, već kao o strateškim pitanjima razvoja države i gospodarstva. Za nas je to potvrda da je Forum prepoznat kao vjerodostojna platforma za raspravu o tim temama, objašnjava prof. dr. Buterin.

Forum će okupiti niz čelnika javnih institucija, predstavnika lokalne i regionalne samouprave te istaknute gospodarstvenike i znanstvenike. Program započinje uvodnim izlaganjima, dok središnji dio čine panel-rasprave koje će otvoriti ključna pitanja primjene umjetne inteligencije u javnom i privatnom sektoru.

Jedan od sudionika je i prof. dr. Dragan Primorac koji ističe da umjetna inteligencija suštinski mijenja način na koji se radi u medicini i znanosti.

– Prvi put u povijesti možemo integrirati molekularne podatke na razini pojedine stanice s kliničkim informacijama u jedinstvene algoritme koji omogućuju precizniju dijagnostiku, personaliziranu terapiju i ranije otkrivanje bolesti.

Važno je naglasiti da UI ne zamjenjuje liječnika – on mu daje mogućnost da iz golemih količina podataka optimizira dijagnostiku i liječenje. To je temelj nove ere precizne, individualizirane medicine.

Upravo zato u lipnju u Dubrovniku ISABS, Mayo Clinic i Specijalna bolnica Sv. Katarina organiziraju jedan od najvažnijih svjetskih znanstvenih događaja posvećen primjeni umjetne inteligencije u medicini, uz sudjelovanje vodećih međunarodnih stručnjaka i brojnih dobitnika Nobelove nagrade, najavljuje prof. dr. Dragan Primorac.

Iskustva poduzetnika

Glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku (DZS) Lidija Brković navodi da je Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj, diseminator i koordinator službene statistike Hrvatske svjestan izazova koji ovaj tehnološki iskorak nosi. DZS umjetnu inteligenciju vidi kao priliku za bržu i učinkovitiju obradu podataka, uz punu svijest o odgovornosti koju njezina primjena nosi.

– UI za nas nije zamjena za statističku metodologiju, već njezino proširenje – pri čemu uloga čovjeka ostaje ključna kako bi sve odluke bile metodološki ispravne i u službi javnog interesa, kaže Brković.

Drugi panel Foruma usmjeren je na iskustva poduzetnika i menadžera koji umjetnu inteligenciju već koriste u svakodnevnom poslovanju ili planiraju njeno uvođenje.

U središtu rasprave bit će primjena UI-ja u analitici i donošenju odluka, upravljanju rizicima, optimizaciji procesa i jačanju konkurentnosti. Partner u Best Advisory Vedran Antoljak kaže da UI više nije futuristička ideja, već ključan alat konkurentnosti.

– Organizacije koje ga sustavno ugrađuju u svoje procese ostvaruju veću produktivnost i kvalitetnije donošenje odluka. Ključno pitanje više nije treba li UI, nego kako ga strateški uvesti i primjenjivati u svakodnevnom radu.

Uspješna primjena zahtijeva snažnu uključenost rukovodstva i ulaganje u ljude, kako bi UI postao pojačalo znanja, a ne njegova zamjena. Hrvatsko gospodarstvo ima priliku iskoristiti UI kao polugu rasta, ali za to je potrebna odlučna i strateška akcija, zaključuje Antoljak.