U Primorsko-goranskoj županiji, posebice u priobalnom dijelu, na krškom i kamenitom području gdje su prirodni izvori često rijetki, ljudi su stoljećima razvijali tradicionalne načine prikupljanja i čuvanja vode. Jedan od najvažnijih elemenata te tradicije predstavljale su cisterne-vodospreme, poznatije i kao šterne ili nakapnice, za skupljanje kišnice i druge oborinske vode. 

Iako su šterne danas uglavnom izgubile svoju izvornu funkciju opskrbe vodom, budući da su tu ulogu preuzele suvremene vodovodne mreže, one i dalje ostaju prepoznatljiv vizualni motiv i snažan kulturni simbol primorskog krajolika. Šterne predstavljaju održiv i ekološki prihvatljiv način opskrbe vodom, posebice u područjima s ograničenim vodnim resursima. 

Međutim, bez redovitog i pravilnog održavanja, kvaliteta vode u šternama ne može se smatrati sigurnom. Redovita higijena sustava, kontrola kvalitete i odgovarajuća dezinfekcija ključni su za sigurnu uporabu vode, posebice ako se voda iz šterne koristi za piće.

U doba klimatskih promjena i sve učestalijih suša, pravilno održavana šterna može predstavljati vrijedan dodatni izvor vode, no isključivo uz odgovorno upravljanje i sustavnu brigu o njezinoj zdravstvenoj ispravnosti.

Zakoni koji “štite” kvalitetu vode

U Republici Hrvatskoj Zakon o vodama uređuje pravni status vode, upravljanje površinskim i podzemnim vodnim dobrom te zaštitu voda od onečišćenja i štetnog djelovanja, dok se Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju, s ciljem zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinaka bilo kojeg onečišćenja, uređuje zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju. S druge strane, Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju propisuju se parametri zdravstvene ispravnosti, vrste i opseg analiza uzoraka te vrijednosti parametara sukladnosti. 

Zakon i Pravilnik, dakle, uređuju sve aspekte zaštite zdravlja ljudi od negativnih posljedica onečišćenja vode, osiguravanjem njezine zdravstvene ispravnosti i čistoće. Također, oni definiraju tko provodi monitoring, kontrolu i mjere u slučaju da voda nije zdravstveno ispravna te kada je zabranjeno koristiti ili distribuirati neispravnu vodu.

Glavni čimbenici kvalitete vode iz šterni

Kvaliteta vode u šterni ovisi o čistoći krova i oluka, materijalu od kojeg su izrađeni krov i cijevi, redovitom čišćenju spremnika te načinu crpljenja vode. Isto tako, na kvalitetu vode iz šterni utječu i čimbenici zdravstvene ispravnosti regulirani Pravilnikom, točnije mikrobiološki, kemijski te fizikalni. 

Kišnica je u osnovi meka i relativno čista, ali tijekom slijevanja s krova može pokupiti prašinu i čestice iz zraka, ptičji izmet, lišće i organske ostatke, što može dovesti do prisutnosti patogenih bakterija i drugih mikroorganizama koji mogu uzrokovati zdravstvene probleme. S druge strane, onečišćenje iz zraka, posebice u urbanim ili industrijskim područjima, vrste krovova te taloženje nečistoća u spremniku mogu značajno utjecati na kemijsku kvalitetu vode, točnije na pH vrijednost, mineralni sastav vode, koncentracije dušikovih spojeva (amonija, nitrita i nitrata), koncentracije klorida, koncentracije organske tvari te metala među kojima se ističu željezo i mangan. 

Izvor: iStock

Fizikalni pokazatelji, kao što su zamućenost vode, boja i neugodan miris i okus, znak su da voda nije prikladna za piće bez dodatne obrade. Upravo zbog tog razloga, a kako bi se spriječila zamućenost vode u šterni i unošenje nečistoća koje se s prvom oborinom ispiru s krovnih površina, preporučuje se izbjegavati punjenje šterne prvom jačom kišom nakon dugotrajnog sušnog razdoblja.

Što to znači za vodu u šternama?

Voda iz šterne može biti sigurna za piće, no to je moguće samo uz redovito čišćenje krova i oluka, periodično pražnjenje i dezinfekciju spremnika te provjeru čistoće laboratorijskom analizom vode barem jednom godišnje. Ukoliko se navedene mjere ne provedu, voda se može koristiti za tehničke potrebe, poput zalijevanja i pranja, ili za sanitarne potrebe, dok se za konzumaciju preporučuje dodatna obrada ili prokuhavanje.

Ako voda iz šterne služi za ljudsku potrošnju, ona mora biti zdravstveno ispravna prema parametrima koje propisuju Zakon i Pravilnik. To znači da bi vlasnik ili korisnik takvog izvora trebao brinuti o dezinfekciji vode u šterni te provoditi analize vode u akreditiranom laboratoriju kako bi bio siguran je li dezinfekcija ispravno i uspješno provedena te je li voda sigurna za ljudsku potrošnju.  Prije dezinfekcije potrebno je provesti čišćenje spremnika šterne, tj. očistiti stijenke i dno šterne od mulja i taloga. Nakon toga, voda se dezinficira korištenjem klornih preparata u dozi od 2 g na 1 m3 vode. Sredstvo je potrebno otopiti u kanti prije dodavanja, a voda se može koristiti nakon 15 do 30 minuta. Ukoliko vlasnik raspolaže opremom, preporučljivo je i izmjeriti dozu klora u vodi koja ne smije biti veća od 0,5 mg/L Cl2.

Kontrola zdravstvena ispravnosti vode u šternama na području Primorsko-goranske županije

Voda iz privatnih šterni nije pod stalnim službenim nadzorom monitoringa Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata, kao što je to voda iz javne vodoopskrbne mreže. Stoga, odgovornost za ispravnost iste snosi vlasnik. 

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Odjel za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju kao ovlašteni i akreditirani laboratorij dugi niz godina provodi ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode iz šterni na području Primorsko-goranske županije. Na zahtjev vlasnika vodu na terenu uzorkuju ovlašteni djelatnici Zavoda. Također, vlasnici mogu i sami uzorkovati vodu, prateći upute za analizu zdravstvene ispravnosti vode dostupne na službenoj stranici Zavoda. 

U skladu sa Zakonom i Pravilnikom, Zavod u uzorcima vode iz šterni određuje čitav niz pokazatelja zdravstvene ispravnosti. U Prilogu I Pravilnika analiza „A“ obuhvaća praćenje mikrobioloških pokazatelja zdravstvene ispravnosti, i to crijevnih enterokoka, bakterije Escherichia coli, koliformnih bakterija, Clostridium perfringens te broja kolonija pri 22 °C i 36 °C. Ujedno se prate i fizikalno-kemijski i kemijski pokazatelji, među kojima su boja, mutnoća, okus, miris, pH vrijednost, vodljivost, amonij, nitriti, nitrati, kloridi te organska tvar određena utroškom kalijevog permanganata.

Izvor: iStock

Podaci pokazuju da je najveći udio uzoraka vode iz šterni mikrobiološki neispravan. U 2024. godini zabilježeno je 74 % mikrobiološki neispravnih uzoraka, dok je u 2025. godini taj udio porastao na 86 %. Kada su uzorci kemijski neispravni, najčešći uzrok je neodgovarajuća pH vrijednost vode, budući da je kišnica prirodno blago kisela, ili povećana mutnoća. 

Voda iz šterni u Primorsko-goranskoj županiji može biti sigurna za uporabu, no bez redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije te nadzora sustava postoji povećan rizik za ljudsko zdravlje zbog moguće mikrobiološke neispravnosti. Stoga je nužno osigurati kontinuiranu brigu o čistoći šterni i njihova neposrednog okoliša, uz redovitu laboratorijsku analizu u ovlaštenom laboratoriju, kako bi se dugoročno zajamčila zdravstvena ispravnost i sigurna uporaba vode.